ORAV

Nepristrasna upotreba sporazuma o priznanju krivice između tužilaca i optuženih, praćena strogom sudskom kontrolom, može dalje jačati kredibilitet i efikasnost krivično-pravnog sistema, kazao je šef Delegacije Evropske unije Aivo Orav.

On je na konferenciji “Prečica pravde- rezultati i efekti primjene sporazuma o priznanju krivice”, kazao da je krajnji cilj reformi pošteno, nezavisno, profesionalno i efikasno pravosuđe kako bi svi građani mogli da uživaju jednaka prava i pristup pravdi.

Kako je kazao, upotreba sporazuma o priznanju krivice u nacionalnom pravnom sistemu može potencijalno povećati efikasnost pravosuđa.

“Nepristrasna upotreba sporazuma o priznanju krivice između tužilaca i optuženih, praćena strogom sudskom kontrolom, može dalje jačati kredibilitet i efikasnost krivično-pravnog sistema”, kazao je Orav

Kako je kazao, moraju se preduzeti konkretne mjere za ograničavanje upotrebe pregovora o priznanju krivice na izuzetne slučajeve, kako bi se povećala transparentnost i vjerodostojnost reakcija sudstva na organizovani kriminal i korupciju doslednijom politikom sankcionisanja.

“U Godišnjem izveštaju za prošlu godinu primijećeno je da upotreba sporazuma o priznanju krivice i dalje vodi blažim kaznama u slučajevima organizovanog kriminala”, rekao je Orav.

On se nada da će sledeći izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori sadržati pozitivniju ocjenu upotrebe pregovora o priznanju krivice i da će biti ukupni napredak postignut kada su u pitanju privremena mjerila za poglavlja 23 i 24.

Sporazum za djela po službenoj dužnosti

Generala direktorka za pravosuđe Maja Laković Drašković kazala je da je Institut Sporazuma o priznanju krivice prvi put je uveden u procesno zakonodavstvo Crne Gore ZKP om iz 2009. godine, po uzoru na anglosaksonsko pravo.

Laković Drašković je kazala da je ovaj institut u crnogorsko krivično zakonodavstvo uveden je s ciljem da dovede do bržeg okončanja mnogih krivičnih postupaka i smanjenja troškova, a da se pri tom, ipak ne ugroze interesi zakonitosti i pravičnosti.

Kako je kazala, pravna priroda sporazuma o priznanju krivice je takva da sam okrivljeni slobodnom voljom prihvata ponuđene uslove.

„Odluka se donosi bez kontradiktornog postupka, Institut sporazuma o priznanju krivice je uređen na način što propisuje uslove i postupak za njegovo zaključivanje“, kazala je Drašković Laković.

Zaključenjem sporazuma, kako je kazala, osumnjičeni odnosno okrivljeni u potpunosti priznaje krivično djelo za koje se tereti, odnosno priznaje jedno ili više krivičnih djela učinjenih u sticaju koja su predmet optužbe.

Prema njenim riječima, predlog za zaključenje sporazuma o priznanju krivice državni tužilac može dati osumnjičenom, okrivljenom i braniocu odnosno osumnjičeni, okrivljeni i branilac mogu državnom tužiocu predložiti zaključenje takvog sporazuma.

„Sporazum o priznanju krivice može se zaključiti za krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti, osim krivičnih djela terorizma i ratnih zločina. Ovo je novina koja je uvedena izmjenama ZKP-a iz juna 2015“ , podsjetila je Laković Drašković.

Laković Drašković je kazala da je do tada važećim ZKP-om sporazumijevanje bilo je moguće samo između državnog tužioca i okrivljenog i to ako su u pitanju krivična djela za koja je predviđena kazna zatvora do 10 godina.

Kako je objasnila, ove izmjene otklonile su i nedoumicu u pogledu mogućnosti postojanja sporazuma bez teksta optužnice, pa je sadašnjim rješenjem neophodno da se uz sporazum, ako predhodno nije bila podignuta, dostavi i optužnica.

„Kad rješenje o usvajanju sporazuma o priznanju krivice postane pravosnažno sud, bez odlaganja, a najkasnije u roku od tri dana, donosi presudu kojom se optuženi oglašava krivim u skladu sa usvojenim sporazumom“, rekla je Laković Drašković.

Kako je kazala, protiv ove presude dozvoljena je žalba samo u slučaju kad presuda nije u skladu sa zaključenim sporazumom.

„Primjena ovog instituta zaživjela je na svim nivoima tužilaštva i ima sve veći domašaj upravo zbog svojih prednosti, a to su povećanje efikasnosti krivičnog postupka, smanjenje troškova, brže rješavanje predmeta, ušteda na vremenu, i izbjegavanje nepotrebnih zakonskih formalnosti uz očuvanje i zaštitu osnovnih prava okrivljenog, kao i ostalih subjekata u krivičnom postupku”, rekla je Laković Drašković.

Kako je kazala, u prethodnom periodu, u predmetima u kojima je došlo do zaključenja sporazuma o priznanju krivice, vrijednost oduzete imovinske koristi stečene krivičnim djelom je preko 32,5 miliona eura.

Drašković Laković je kazala da je tema današnjeg skupa je prečica do pravde.

„Kada se kaže prečica, obično se misli na zaobilaženje teškoća i postizanja cilja što prije. Koristeći prečice, posebno u dostizanju pravde, ne smijemo izgubiti iz vida osnovna načela na kojima počiva krivično pravo“, zaključila je Laković Drašković.

Sporazumi o priznanju krivice u 13 predmeta

Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ocijenio je da je sporazum o priznaju krivice postigao svoj cilj i da su njegovi rezultati znatno bolji „od redovnog i kontradiktornog postupka u uporednim slučajevima, nego inače da ih nije bilo“.

On je kazao da je u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT) od 1. januara do 1. decembra 2019. godine podignuta 21 optužnica potiv 137 osoba. 

„Sporazumi o priznanju krivice zaključeni su u 13 predmeta. Od 13 predmeta, četiri su u potpunosti rješeni sporazumima,a devet predmeta su djelimično riješeni – postupak pred sudom je u toku za 37 osoba, a jednu osobu čeka se odluka suda“, rekao je Katnić.

On je kazao da je u SDT-u od 2017. do 2019. godine podignuto 70 optužnica protiv 361 osobe.

„Sporazumi o priznanuju krivice zaklkučeni su u 29 predmeta sa 120 osoba. Od 29 predmeta, devet predmeta su u potpunosti riješeni sporazumima, a 20 predmeta su djelimično riješeni – postupak pred sudom je u toku za 71 osobu, a za jednu osobu čeka se odluka suda“, istakao je Katnić.

Predsjednik Advokatske komore, Zdravko Begović ocijenio je da je institut o priznanju krivice cjelishodan i da je opravdao svoje postojanje.

„Moguće da je kaznena politika, po mišljenju laičke javnosti, previše blaga. Međutim, nije baš tako. Upotrebom i primjenom ovog instituta, stvari su se drastično promjenile“, rekao je Begović.

On je kazao da je zaključio dosta sporazuma, a da u svim predmetima koji se tiču koruptivnih krivičnih djela, gdje je pribavljena protivpravna imovinska korist, nijedan sporazum o priznanju krivice se ne može zaključiti a da tužilac prvo ne insistira na tome da mora da se nadoknadi šteta koja je pribavljena protivpravnom imovinskom koristi.

„Ta šteta mora da se uplati na račun Budžeta prije nego što se potpiše sam sporazum“, dodao je Begović.

Konferencija je organizovana u okviru projekta „Reforma pravosuđa: Unaprjeđivanje kapaciteta organizacija civilnog društva u doprinosu očuvanju integriteta pravosuđa” kojeg sprovodi CeMI, u saradnji sa Centrom za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) i Mrežom za afirmaciju evropskih integracionih procesa (MAEIP), a finansiran je od Evropske unije i kofinansiran od strane Ministarstva javne uprave Crne Gore.

Nema odgovarajućeg balansa

Izvršna direktora CEMI-a Ana Nenezić kazala je da praksa pokazuje da se u predmetima visoke korupcije ima najmanje elemenata pravičnosti ako se sagleda blaga kaznena politika, koja u konačnom nije dovela do do većeg broja slučajeva pravoznažnog trajnog oduzimanja imovine.

Nenezić je rekla da su primarni izazovi koje su prepoznali u primjeni sporazuma o priznanje krivice vezani su za opseg krivičnih djela koja se na ovaj institute odnosi, kao I na pitanje kaznene politike.

Kako je navela, kaznena politika se generalno percipira kao blaga i na adekvatno se stanovište ispunjavanje ciljeva generalne i specijalne pervencije.

“Nije postignut odgovarajući balans između učinjenih krivičnih djela i izrečene sankcije “, rekla je Nenezić.

RADULOVIĆ

Odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu da odbije zahtjev za zabranu sprovođenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti pokazuje da bi taj problem trebalo rješavati institucionalno, ocijenio je predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović.

On je kazao da Odluka suda u Strazburu sadrži dvije ključne i nezaobilazne poruke.

Radulović je naveo da je prva poruka da, primjenom Zakona, u ovom trenutku, neće nastupiti bilo kakva neotklonjiva štetna posljedica, čime se obesmišljava teza o otimanju crkva.

„Druga, da spor treba isključivo riješiti institucionalno tj. putem inicijative Ustavnom sudu, odnosno zaključenjem temeljnog ugovora sa državom“, rekao je Radulović agenciji MINA.

On smatra da će odluka Suda u Strazburu, kao i prethodna i neke koje će uslijediti, biti ključne, prije svega za međunarodni faktor, za definisanje pravca rješavanja problema.

Radulovć je kazao da je ranije saopštio a da se sada potvrdilo da Mitropolija neće podnijeti inicijativu Ustavnom sudu.

On je rekao da odbijanje Mitropolije da iskoriste pravni mehanizam posljedica procjenje da masovnošću svojih skupova mogu primorati strukture vlasti da, bez navedenih insitucionalnih mehanizama, „povuku Zakon“.

„Kako institut „povlačenja zakona“ nije moguć to Crkva istrajavanjem na ovom zahtjevu, zapravo vrši politički a ne pravni pritisak na donosioca zakona“, smatra Radulović.

On je ocijenio da je međunaronda zajednica nesporno važan faktor, na koji se u ovom trenutku zaboravlja.

Radulović je rekao da međunarodna zajednica neće ulaziti u meritum i arbitriranje oko sadržaja Zakona, ali da će nedvosimisleno insisitirati na institucionalonim riješenju.

„Njen prevashodan interes je da se ne dozvoliti bilo kakav oblik „balkanizacije sukoba“.Pritom tu je osnovni zahtjev Brisela vezan za uspostava vladavine prava i izgradnje insitucija. U tom pravcu se svi, prije svega država, moraju ponašati“, kazao je Radulović.

Prema njegovim riječima, dvije dominantne logike biće na kraju gubitnici.

„Logika o svemoći patije i logika o moći pritiska ulice u rješavanju problema, jer svaki vaninstitucionalni put je put u društvenu katastrofu“, rekao je Radulović.

On je ponovio da je samo podnošenjem inicijative Ustavnom sudu, u skladu sa članom 150 Ustava, moguće riješiti dilemu u pogledu odredbi 62-64, a zaključenjem temeljnog ugovora, kao sa drugim vjerskim organizacijama, dodatno urediti odnos između države i Mitropolije.

Radulović je rekao da sve van ovoga ne bi bio pravni već politički pristup i da će ukoliko Crkva upliva u vode politike rezultat za nju biti više nego negativan.

„Pritom, ukoliko svoju aktivnost nastavi i u dijelu popisa stanovništva, teza o Crkvi kao „državi u državi“ bi se dodatno potvrdila i tada će se intezitet sukoba na relacija država – crkva samo se pojačavati“, kazao je Radulović.

U OVOJ GODINI

Vlada će, preko Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, za razvoj ruralne infrastrukture u ovoj godini uložiti više od 5,5 miliona eura. Samo kroz projekat koji Vlada realizuje zajedno sa Međunarodnim fondom za razvoj poljoprivrede IFAD i lokalnim zajednicama biće uloženo oko 3 miliona eura, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivrede.

U cilju odabira i realizacije projekata koji će se u 2020. godini realizovati sa IFAD-om i lokalnim zajednicama, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja objavilo je danas dva javna poziva. 

Projekti se realizuju u sedam crnogorskih opština – Nikšić, Bijelo Polje, Berane, Mojkovac, Petnjica, Žabljak i Šavnik.

“Projekat ima za cilj da doprinese razvoju ruralnih područja kroz unaprjeđenje ruralne infrastrukture, ali i jačanje malih poljoprivrednih gazdinstava. Kako bi se ostvarili ovi ciljevi projekat je podijeljen na dvije komponente na koje se odnose danas objavljeni javni pozivi”, navodi se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede.

Poziv opštinama da zajedno sa mještanima kandiduju projekte

Kroz Javni poziv za dostavljanje zahtjeva za podršku razvoju lokalne infrastrukture opštine, u konsultacijama sa mjesnim zajednicama i zainteresovanim stranama kandiduju predloge projekata za podršku.

“Podržavaju se investicije u izradu putne infrastrukture (asfaltiranje seoskih puteva), investicije u vodosnabdijevanje, objekte za napajanje stoke i navodnjavanje usjeva, izradu rezervoara za tehničku vodu. Maksimalni iznosi investicija u snabdijevanje vodom ruralnih područja iznosi 100.000€ po jednom zahtjevu, dok maksimalni iznos investicija u lokalne puteve iznosi 200.000€ po jednom zahtjevu”, navodi se u saopštenju.

Podrška jačanju malih gazdinstava

Drugi javni poziv – Javni poziv za dodjelu podrške razvoju lanca vrijednosti (klasteriJavni poziv za dodjelu podsticaja razvoju lanca vrijednosti kroz Projeka….pdf) namijenjen je malim poljoprivrednim gazdinstvima koja ne ispunjavaju minimalne kriterijume za ostvarivanje podrške kroz Agrobudžet. Podrška se daje kako za primarnu poljoprivrednu proizvodnju, tako i preradu.

Sektori prihvatljivi za podršku su proizvodnja maline i drugog bobičastog voće, sjemenskog krompira, mesa (ovčarstvo, kozarstvo i govedarstvo), kao i mlijeka i drugih mliječnih proizvoda (ovčarstvo, kozarstvo i govedarstvo).

“Uz podršku Ministarstva zainteresovani proizvođači, sa teritorije navedenih opština mogu, u dijelu primarne proizvodnje – nabaviti stoku, sjemenski i sadni materijal, namjensku opremu, materijale i mehanizaciju, riješiti pitanje vodosnabdijevanja i drugo. U dijelu obrade, prerade, proizvodnje, distribucije i plasmana, mogu se adaptirati/ rekonstruisati/ izgraditi objekti, nabaviti i montirati namjenska oprema za preradu hrane, za pakovanje, etiketiranje i skladištenje gotovih proizvoda, za čišćenje, prečišćavanje i ostale neophodne aktivnosti u objektu u cilju održavanja higijene, zatim mogu nabaviti specijalizovana vozila, a podržava se nabavka i korišćenih transportnih sredstava, ali isključivo od ovlašćenih prodavaca”, navodi se u saopštenju.

Kako dodaju iz ministarstva, podrška se opredjeljuje u vidu sufinansiranja troškova investicije, sa maksimalnom podrškom do 50 odsto prihvatljivog iznosa investicije za primarnu proizvodnju i 33,33 odsto iznosa prihvatljive investicije za preradu.

Rok za dostavljanje zahtjeva za odobravanje projekata po osnovu objavljenih javnih poziva je 24. februar 2020. godine.

Svi potrebni obrasci vezani za apliciranje na javne pozive mogu se preuzeti sa internet stranice Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja www.mpr.gov.me, dok se dodatne informacije mogu dobiti putem telefona 067/472-222 i 067/700-531.

AKCIJA BAJKERA

Zahvaljujući udruženju “Bajkeri dobre volje”, Centru za prava djeteta Crne Gore, Off Road Adventures Montenegro i ekološkom pokretu “Donja Bukovica”, šest učenika, stanara đačkog Doma u Šavniku, dobili bolje uslove za boravak.

U đačkom domu okrečene su sobe, dobili su nov namještaj, posteljinu, razne potrepštine.

U đačkom internatu živi šest mladića, pet srednjoškolaca i jedan učenik devetog razreda, koji kažu, da oni nikome ništa nijesu tražili, ali da su zadovoljni zbog boljih i ljepših uslova za život i učenje.

Darko Bulatović, TVCG

OMEJEC

Profesorica i bivša predsjednica hrvatskog Ustavnog suda Jasna Omejec smatra da ne postoji nijedan razlog za tvrdnju da je odluka Ustavnog suda o izboru predsjedavajuće sutkinje nezakonita, a ponajmanje neustavna.

Ona je Pobjedi kazala da Venecijanska komisija stalno ističe kao najvažnije da se mora osigurati neometano funkcioniranje Ustavnog suda.

“Prema tome, ovom svojom odlukom o predsjedavajućem sucu crnogorski Ustavni sud potvrđuje da zna što je suverena ustavna država i da zna što za takvu državu znači neometano i uredno funkcioniranje demokratskih institucija”, kazala je Omejec.

Na nedavnoj sjednici Ustavnog suda nije izabran novi predsjednik, nakon čega je usvojeno da sutkinja Desanka Lopičić obavlja funkciju predsjedavajuće.

Takvu odluku nije pozdravio dio javnosti, ocjenjujući da je donesena mimo Ustava, zakona i poslovnika, ali su te optužbe iz Ustavnog suda odbacili, a demantovala ih je i Lopičić, navodeći da ovo nije presedan i da su, između ostalog uzeli i praksu Hrvatske.

Komentarišući tu situaciju, Omejec je kazala da čestita Ustavnom sudu i da je u datim okolnostima donio jedinu pravilnu odluku.

“Obrazloženje odluke je iscrpno. Navedeni su svi relevantni razlozi. Obrazloženje sve govori i objašnjava. U stilu profesora na fakultetu, mogu da kažem da odluka zaslužuje ocjenu odličan”, rekla je Omejec.

Prema njenim riječinama, ne postoji nijedan razlog za tvrdnju da je ta odluka nezakonita, a ponajmanje neustavna.

JANOVIĆ ODGOVORIO

Ministar sporta Nikola Janović poručio je selektoru vaterpolo tima Vladimiru Gojkoviću da ne razumije kontekst crkvenih odlikovanja, posebno ne u kolektivnim sportovima.

Selektor vaterpolo reprezentacije Crne Gore Vladimir Gojković posjetio je juče Cetinjski manastir, gdje je služena Sveta arhijerejska liturgija.

Nakon liturgije, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije čestitao je Gojkoviću i vaterpolo reprezentaciji bronzanu medalju osvojenu na prvenstvu Evrope. Gojković se u ime reprezentacije zahvalio na časti i ukazanoj pažnji.

“Držite se blagoslova i podrške države, jer jedino ona pripada svima u reprezentaciji, kao što reprezentacija pripada njoj”, naveo je Janović na svom Twiter nalogu.

DISTRIBUTERI CEDIS-A

Zaposleni Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) tokom januara su sprovodili radove na niskonaponskoj mreži ZTS GRO Primorje u Ulcinju, kao i na nikšićkom dalekovodu 10 kilovolti (kv) Povija.

Oni dodaju da su u Herceg Novom, od izdvojenih, aktuelni radovi na ugradnji ovjesne opreme i SKS kabla na niskonaponskoj mreži Travunije.

“I u januaru nije bilo predaha za distributere. Mreža se, planiranim i kontinuiranim aktivnostima, svakodnevno održava i dovodi u stanje koje garantuje sigurno i stabilno napajanje korisnika električnom energijom. Takvo, preventivno održavanje, daje rezultate”, kazali su Dnevnim novinama u CEDIS-u.

U CEDIS-u objašnjavaju da su kvarovi, koji se posljednjih godi na događaju na dalekovodima, većinom posljedica atmosferskih prilika.

“Iz toga možemo zaključiti da je preventivno održavanje ka kvo se u CEDIS-u sprovodi, najbolje rješenje i da je dalo dobre rezultate”, rekli su u kompaniji.

Oni su naveli i da su kraj prethodne godine obilježili radovi u svim regionima na niskonaponskim i srednjenaponskim mrežama, te da su istom dinamikom nastavili i ove godine.

“Krajem godine radilo se na 10 kV dalekovodu Skrbuša, niskonaponskoj mreži Kovren, dalekovodima Bijela u Šavniku i Lipva Ravan. Održavala se i niskonaponska mreža Velika u Plavu, radilo se na stubnoj trafostanici Rovca u Beranama, kao i na niskonaponskoj mreži Trešnjevo u Andrijevici”, precizirali su u kompaniji.

Radovi u ruralnom području   

Projekat revitalizacije srednjenaponske i niskonaposke mreže u ruralnom dijelu Crne Gore, predstavnici CEDIS-a ističu kao, trenutno, najveći investicioni zamah kompanije.

U kompaniji navode da se prva faza, koja podrazumijeva revitalizaciju sedam dalekovoda 10 kV naponskog nivoa, uspješno privodi kraju. Oni dodaju da je za drugu godinu okvirnog sporazuma planirana revitalizacija još sedam dalekovoda sa kojih se napaja oko 5.000 korisnika.

“U Regionu 1-Nikšić revitalizovaće se dalekovod Velimlje, u Podgorici 10 kV dalekovod Lijeva Rijeka, u Regionu 3-Berane dalekovod Biševo, u barskoj opštini dalekovodi Virpazar i Ostros, u Kolašinu Gornja Morača, dok je ove godine u plan revitalizacije za područje Pljevalja odabran dalekovod Boljanići”, rekli su u CEDIS-u.

Kako su istakli, za drugu fazu revitalizacije određeni su dalekovodi na kojima su u prethodnom periodu bili najčešći prekidi u napajanju korisnika. Vrijednost tih radova je oko deset miliona eura.

“Cilj je da se kroz revitalizaciju, adaptaciju i modernizaciju postojećih elektroenergetskih objekta sistem dovede do nivoa koji će korisnicima ruralnog dijela Crne Gore obezbjediti kvalitetno i sigurno napajanje električnom energijom”, zaključili su u CEDIS-u.

JPU ĐINA VRBICA

Predškolcima JPU Đina Vrbica od danas ukida se obavezni popodnevni odmor u vrtiću, dakle oni ne moraju da spavaju. Pedagoškinja u JPU Đina Vrbica Danijela Kandić kaže za TVCG da je odluka o tome donesena na inicijativu roditelja.

Kandić je, za Jutarnji program TVCG, navela da je cilj da spavanje ne bude imperativ već mogućnost, te da je namjera uprave vrtića da prati bioritam svakog djeteta.

Ona je kazala i da su roditelji konsultovani prilikom donošenja takve promjene.

“Upravo su roditelji bili ti koji su inicirali ovu promjenu. Nama godinama unazad stižu povratne informacije od roditelja da njihova djeca odbijaju da idu u vrtić jer ne žele da spavaju”, kazala je Kandić i dodala da su neki roditelji i ispisivali djecu iz vrtića, jer mališani ne žele da spavaju.

Zbog svega toga uprava vrtića je reagovala, kaže Kandić. Režim ishrane se za sad ne mijenja, ističe Kandić i dodaje da uprava vrtića čeka izvještaj Instituta za javno zdravlje.

Savjet roditelja traži da se ispita ukidanje spavanja

Predškolcima JPU Đina Vrbica od danas ukida se obavezni popodnevni odmor u vrtiću, dakle oni ne moraju da spavaju.

Savjet roditelja JPU Đina Vrbica pripremio je inicijativu koju će uputiti Ministarstvu prosvjete i ombudsmanu zbog promjene režima dana i ukidanja spavanja djeci predškolskog uzrasta bez saglasnosti roditelja, urađene studije i mimo programa rada ustanove za ovu godinu, piše Dan.

Oni traže i da se sprovede inspekcijski pregled i ustanovi na osnovu kojih dokumenata je uprava donijela takvu odluku, koja nema saglasnost upravnog odbora, niti je program rada promijenjen.

Predsjednica Savjeta Ana Laković ističe da im uprava ni na jedan dopis nije odgovorila, što je dokaz da ne žele saradnju sa roditeljima.

“Očekujemo inspekcijski pregled, jer smatramo da papirološka procedura ovu odluku mora da prati, da ne bi došli u situaciju da možda u perspektivi neka druga uprava smatra da nije dobra i da je poništi. Treba svi da budu upućeni, kako roditelji tako i učiteljice, kako je došlo do promjene režima dana jer toga nema u planu rada ustanove za ovu godinu koji je usvojen u oktobru. Čak i da je pilot projekat u pitanju u jednoj učionici mora da bude zastupljeno u ovom dokumentu. Ne želimo da se sa djecom od pet i šest godina eksperimentišete. Suština naše priče je da sva djeca imaju jednake uslove i ona koja dolaze u šest i ona koja su u vrtiću u pola devet”, kaže Laković.

ŠEHOVIĆ NAJAVIO

U mjesecima koji slijede u obrazovnu infrastrukturu u Podgorci biće uloženo oko 20 miliona eura za gradnju škole u Tološima, školu i vrtić u Siti kvartu, vrtić u Bloku 6 i totalnu rekonstrukciju Srednje škole „Sergije Stanić“. To je, kako je u razgovoru za Pobjedu kazao ministar prosvjete Damir Šehović, a samo dio planova i radi se o projektima koji su najdalje odmakli u pripremi.

“Ministarstvo prosvjete zaista ogromne napore usmjerava na obrazovnu infrastrukturu i stvaranje optimalnih uslova za đake. Kako je pak u Crnoj Gori veliki broj objekata, to je vrlo zahtjevno sve njih održavati, ali istovremeno i stalno unapređivati, te graditi nove. Sa druge strane, vjerujemo da sami roditelji prepoznaju rad ne samo Ministarstva već svih obrazovnih institucija i ustanova, na prvom mjestu škola i zahvalni smo što imamo njihovu podršku u ovom nesumnjivo najvećem investicionom ciklusu u crnogorskom obrazovanju”, kazao je Šehović.

U prethodnih pola godine u Podgorici, veliki broj investicija već je priveden kraju, kaže Šehović, ističući da je u prethodnih nekoliko mjeseci na teritoriji glavnog grada završeno desetine projekata, a vrijednost izvedenih radova bila je blizu 800.000 eura.

“Ne možemo da ne pomenemo: Osnovnu školu Maksim Gorki gdje je u rekonstrukciju rasvjete i drugih djelova škole uloženo oko 40.000 eura; Osnovnu školu Vlado Milić gdje je rađena rekonstrukcija parkinga u vrijednosti od oko 30.000 eura; Osnovnu školu Sutjeska, gdje je uloženo u adaptaciju unutrašnjeg prostora, čime su dobijene i dvije nove učionice, 30.000 eura; Osnovnu školu Božidar Vuković Podgoričanin gdje je sa glavnim gradom rađena ograda za 15.000 eura; Jedinstvo u Tuzima gdje je uloženo oko 10.000 u bravariju u saradnji sa partnerima”, ističe Šehović.

U Osnovnoj školi Oktoih, podsjeća, rekonstruisana je fiskulturna sala u saradnji sa Ministarstvom sporta, a ukupna vrijednost investicija bila je više od 50.000 eura, u Osnovnoj školi Pavle Rovinski rekonstruisan je dio učionica što je koštalo oko 30.000 eura, u Osnovnoj školi Vladika Danilo u Zeti rekonstruisan je krov sa oko 15.000 eura, a u Osnovnoj školi Dragiša Ivanović rađena je unutrašnja bravarija u što je uloženo oko 5.000 eura.

“Osim toga, u Srednjoj školi Sergije Stanić, u saradnji sa upravom ove ustanove, rađen je krov na matičnom objektu u što je uloženo oko 30.000 eura, a rekonstruisana je i poslastičarnica škole koja je koštala oko 30.000. U toku je tender za rekonstrukciju restorana “Radovče“, koji je u vlasništvu ove škole, a taj posao je vrijedan 100.000”, ističe ministar prosvjete.

Šehović podsjeća i da je u Resursnom centru Podgorica urađena adaptacija enterijera i eksterijera što je koštalo oko 30.000 eura.

“Namjerom sam ovako detaljno podsjetio na sve projekte, jer, u suprotnom, naši napori mogu djelovati sporadični, a nijesu. Vrlo su sistemski, planski i na isti način radimo i u ostalim opštinama”, naglašava Šehović.

ZVANIČNI PODACI

U imenik Advokatske komore Crne Gore upisano je 989 advokata i oko 500 advokatskih pripravnika, a u 2019. godini otprilike je upisano oko 80 advokata i oko 150 pripravnika na rad kod advokata. Kako je saopšteno Dnevnim novinama iz Poreske uprave, najveći pojedinačni dug za porez kada su u pitanju advokati, na kraju 2019. bio je 91.239 eura.

Prema zakonu, advokati imaju obavezu da plaćaju mjesečni PDV, a na kraju godine Poreska uprava obračunava devet odsto na kompletan iznos koji je bio na računu.

Mada se, prema Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica, advokatima ne priznaje pravo da plaćaju porez u paušalnom iznosu, ipak, onima koji ostvaruju prihode manje od 18.000 eura godišnje ostavljena je mogućnost paušalnog oporezivanja, a za sve koji imaju veći iznos PDV je obavezan.

Naravno, teško je ući u trag koliko je koji advokat stvarno prihodovao i da li je sav novac išao preko računa, tako da i advokati koji plaćaju porez to ne mora znači da su državi prijavili baš svaki primljeni cent.

Kako navode iz Poreske uprave, prema njihovoj evidenciji registrovano je 938 fizičkih lica koji obavljaju neku od djelatnosti: pravni poslovi, advokatski poslovi, ostali pravni poslovi, a koji imaju status ‘poreski obaveznik’.

“Prema evidenciji Poreske uprave, 657 poreskih obaveznika iz gore navedene kategorije ima neizmirena potraživanja porema Poreskoj upravi, a ukupne neizmirene obaveze lica koja obavljaju advokatsku djelatnost iznose 3.564.506,48 eura. U skladu sa odredbama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (član 49, stav 8) licima koja obavljaju i advokatsku djelatnost ne može se priznati pravo na plaćanje poreza u godišnjem paušalnom iznosu, zbog čega advokati plaćaju porez po stvarnom dohotku, i to na godišnjem nivou i po podnošenju Godišnje prijave poreza na dohodak fizičkih lica (GPPFL)”, saopštili su Dnevnim novinama iz Poreske uprave

Sem toga, dodaju, ukoliko advokati u kancelarijama zapošljavaju radnu snagu, dužni su po tom osnovu prijaviti i izmiriti obaveze po osnovu zarada zaposlenih.

“Imajući u vidu navedeno, kao i činjenicu da lica koja obavljaju djelatnost pružanja advokatskih usluga ostvaruju značajne prihode, to se u Poreskoj upravi u kontinuitetu sprovode intenzivirane aktivnosti na povećanju poreske discipline obveznika koju obavljaju advokatsku djelatnost”, navode u Poreskoj upravi.