TRANSPLANTACIJA BUBREGA

Porodica Podgoričanke Valentine Šćekić apelovala je na sve ljude dobre volje da, u skladu sa svojim mogućnostima, uplate novčanu pomoć, kako bi joj bilo omogućeno liječenje i transplantacija bubrega u Bjelorusiji.

Valentinin suprug, Saša Šćekić, kazao je Portalu RTCG da je za liječenje njegove supruge u Minsku neophodno 60.000 dolara (54.000 eura), što su gotovo i prikupili, ali da je problem obezbjeđenje privatnog aviona za transport, što bi koštalo između deset i 14.000 eura.

“Mi smo već uspjeli da prikupimo 51.000 eura s uplatama od danas, ali glavni problem je privatni avionski prevoz”, rekao nam je Saša, nadajući se i pomoći države.

Naime, bjeloruski stručnjaci su im kazali da troškovi tako komplikovane transplantacije iznose oko 54.000 eura.

“Međutim, naglasili su nam da u momentu poziva moramo u roku od 11 sati da budemo u bolnici u Minsku. To je velika daljina i za to vrijeme se mora angažovati privatni avion, čija cijena iznosi od 10.000 do 14.000 eura”, rekao je Saša Šćekić.     

Zahvaljujući ogromnoj humanosti naših ljudi u Crnoj Gori, Saša kaže da je do sada obezbijeđeno nešto više od 50.000 eura.

Inače, Valentina je početkom 2013. godine oboljela od bolesti sušenja bubrega.

“Svake godine se moje zdravstveno stanje pogoršavalo i pored svih napora zdravstvenog sistema u Crnoj Gori. U međuvremenu se pored bolesti bubrega otkrila i bolest trombofilije, odnosno zgrušavanje krvi, kao i nedostatak imunoglobulina u krvi, što moje zdravstveno stanje dodatno komplikuje”, kaže Valentina.

U nekoliko TV emisija, kaže ona, tokom godine bila prepoznata kao jedna od dvoje pacijenata nefrologije u Podgorici, koja je životno ugrožena, i kojoj je hitno potrebna transplantacija.   

“Niko od članova uže rodbine nema mogućnost doniranja bubrega uslijed razlike u potrebnim parametrima. Sa svakom dijalizom moje zdravlje slabi i organizam sve teže podnosi učestale nesvjestice, glavobolje. U mojoj porodici samo suprug radi, u privatnoj firmi, a imamo troje maloljetne djece od 16, 12 i devet godina”, kaže Valentina i napominje da, koliko mogu, pomažu i roditelji koji su penzioneri.

Nadajući se u dobru volju i spremnost građana da  pomognu otvorili su žiro račune u Hipotekarnoj banci:

* Tekući račun:  520032000006739393;

* Devizni račun:  HBBAMEPGXXX  HIPOTEKARNA BANKA PODGORICA      

                                           ME25520036000002414545

KCCG SAOPŠTIO

Posjete bolesnicima koji se nalaze u jedinicama intenzivnog liječenja obustavljene su zbog povećanog broja oboljelih od bolesti koja liči na grip, saopšteno je iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).

Iz KCCG su kazali da su posjete obustavljene u cilju smanjenja širenja infekcije među pacijentima koji su na bolničkom liječenju.

„Obustava posjeta trajaće do poboljšanja epidemiološke situacije, a ukoliko dođe do pogoršanja situacije u Crnoj Gori, one će biti obustavljene za sve pacijente koji se nalaze na bolničkom liječenju“, navodi se u saopštenju.

Informacije o zdravstvenom stanju pacijenata članovi uže porodice (supružnik, roditelji ili djeca) mogu dobiti putem telefona, svakog dana od 14 do 15 sati.

Iz KCCG-a su apelovali na građane da se pridržavaju opštih mjera prevencije i savjeta ljekara u cilju smanjenja obolijevanja od gripa.

KUĆA MASLINA

Instaliranjem savremenog pogona za preradu, Kuća maslina će postati mjesto gdje će se proizvoditi isključivo ulje vrhunskog kvaliteta, u kome će crnogorski uljari i maslinari imati priliku da uče o savremenom maslinarstvu u svim segmentima tehnološkog procesa proizvodnje. To je saopštio predsjednik Društva maslinara Bar Ćazim Alković tokom posjete predstavnica Svjetske banke Kući maslina.

Sastanak je organizovan povodom odluke Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja da krenu u pripremne aktivnosti nabavke mlina za preradu maslina sa pripadajućom opremom, koji će biti instaliran u Kući maslina. Odlučeno je da mlin bude nabavljen iz MIDAS projekta, koji se finansira sredstvima Svjetske Banke.

Nakon uvodnih riječi generalne direktorke Damjanović, domaćini su predstavnice Svjetske banke upoznali sa aktuelnim projektima Društva koje okuplja više od 800 članova.

“Alković je govorio o značaju izgradnje Kuće maslina za barske i crnogorske maslinare. Naglasio je da će instaliranjem savremenog pogona za preradu, Kuća maslina postati mjesto gdje će se proizvoditi isključivo ulje vrhunskog kvaliteta, u kome će crnogorski uljari i maslinari imati priliku da uče o savremenom maslinarstvu u svim segmentima tehnološkog procesa proizvodnje”, navodi se u saopštenju Društva maslinara.

Predsjednik Društva maslinara Bar je izrazio posebno zadovoljstvo što je Ministarstvo na vrijeme pokrenulo proceduru za nabavku mlina za preradu i zahvalio na činjenici da su maslinari bili uključeni u sve segmente planiranja izgradnje Kuće maslina,te opremanja postrojenjem za preradu.

“Učesnici sastanka su obišli lokaciju na kojoj se gradi Kuća maslina i na terenu se uvjerili u dinamiku radova, uz očekivanja da će biti završeni po planu. Izgradnjom i opremanjem Kuće maslina, Bar postaje centar crnogorskog maslinarstva”, navodis e u saopštenju.

SITUACIJA POD KONTROLOM

Situacija po pitanju novog koronavirusa za sada nije opasna, a za sada nema razloga za brigu u Crnoj Gori, kazao je specijalista epidemiolog Instituta za javno zdravlje (IJZ) Igor Galić.

On je u Jutarnjem programu Radio-televizije Crne Gore (RTCG) kazao da je epidemija koronavirusa za sada u ranoj fazi, te se situacija pažljivo prati.

Pojasnio je da informacije da se virus prenosi sa čovjeka na čovjeka još uvijek definitivno nejesu potvrđene.

“Kineske vlasti uspjele su da dijagnostikuju virus za dvije nedjelje, što je u slučaju SARS-a bilo šest mjeseci. Nije toliko značajna ni smrtnost, kao što je to bilo kad su virusi SARS i MERS”, rekao je Galić.

Početna faza epidemije se, kaže Galić, drži pod konrtolom.

“Praćeni su kontakti, odnosno osobe koje su bile u kontaktu s oboljelima. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO), pa i institucije u Crnoj Gori, prate situaciju i ona je pod kontrolom. Mi trenutno pratimo i epidemiju ebole u Kongu koja traje, MERS u Saudijskoj Arabiji. Nije to jedina epidemija, ona je najaktuelnija”, rekao je Galić.

Za sada, kaže on, situacija nije toliko opasna, budući da SZO i međunarodne organizacije nijesu izdale preporuke da se ne putuje u obasti u kojima se pojavio virus.

Znakovi infekcije kod oboljelih uključuju povišenu tjelesnu temperaturu praćenu respiratornim simptomima kao što su kašalj, nedostatak daha i otežano disanje.

U teškim slučajevima infekcija sa 2019-nCoV izaziva upalu donjih respiratornih puteva i pluća, jak akutni respiratorni distres, respiratornu insuficijenciju, insuficijenciju bubrega i moguću posledičnu smrt.

Svi detalji u vezi sa virusom možete pronaći na OVOM LINKU.

MO NAJAVILO

Generalni direktor Direktorata za ljudske resurse u Ministarstvu odbrane Mihailo Volkov kazao je da će Ministarstvo uskoro objaviti konkurs za dobrovoljno služenje vojnog roka.

Volkov je u izjavi za Pobjedu kazao da je 2019. godine uvedeno dobrovoljno služenje vojnog roka, “kao jedan od modela osposobljavanja za službu u Vojsci u cilju stvaranja baze za popunu stalnog i rezervnog sastava”.

“Riječ je o novom projektu koji je do sada rezultirao uspješno završenim ciklusima osposobljavanja, te smatram da će ubuduće ovaj broj rasti “, kazao je Volkov.

Znanja i vještine

Objasnio je i da je princip prijavljivanja za dobrovoljno služenje vojnog roka putem javnog oglasa. Tokom njegovog trajanja, kaže Volkov, vojnici na obuci stiču znanja i vještine koje su neophodne za obavljanje dužnosti u jedinicama Vojske u uslovima ratnog ili vanrednog stanja.

“Lica koja su uspješno savladala obuku tokom dobrovoljnog služenja vojnog roka mogu da budu dio rezervnog sastava ili da se pak odluče za profesionalnu vojnu službu u skladu sa potrebama za popunu jedinica Vojske”, istakao je Volkov, dodajući da Ministarstvo odbrane i Vojska Crne Gore posebnu pažnju posvećuju privlačenju mladog i kvalitetnog kadra putem jačanja imidža u javnosti kao i promocijom vojnog poziva.

Podsjetio je i da je tokom 2019. godine primljeno 130 vojnika i vojnikinja po ugovoru.

“Jedan od strateških ciljeva u domenu upravljanja ljudskih resursa jeste dostizanje odgovarajuće razmjere između kategorija profesionalnih vojnih lica i podmlađivanja kadra. Posebna pažnja u prethodnom periodu bila je usmjerena na zapošljavanje velikog broja vojnika po ugovoru. Tako je samo u 2019. godini primljeno 130 momaka i djevojaka, starosne dobi od 18 do 25 godina, što je povratno uticalo i na smanjenje ukupne starosne granice u Vojsci”, dodao je Volkov.

Vojnici po ugovoru

Volkov je kazao da je trenutno u toku oglas za prijem 80 vojnika i vojnikinja po ugovoru koji traje do 27. januara.

Ministarstvo odbrane, dodaje on, snažno je posvećeno zapošljavaju perspektivnih mladih ljudi „kojima se pruža izvanredna prilika za profesionalni i lični razvoj i za izgradnju uspješne karijere u Vojsci Crne Gore“.

“Ovom prilikom, upravo tim mladim ljudima poručujem da je vojni poziv častan i uzvišen, a svi koji se odluče za njega treba da se vode osjećajem patriotizma, lojalnosti, kao i posvećenosti državi i njenim interesima. Uz ambiciju i želju za usavršavanjem, odgovornošću i profesionlizmom uspjeh u ovoj profesiji je zagarantovan. Svi koji žele da se oprobaju u ovom dinamičnom pozivu, koji nudi konstantno usavršavanje i napredovanje, poručujem da iskoriste priliku i prijave se na konkurs koji traje do ponedjeljka”, naveo je Volkov.

Nakon što budu primljeni, vojnici i vojnikinje, kazao je Volkov, stiču znanja i vještine koje su neophodne za obavljanje dužnosti u jedinicama Vojske u uslovima ratnog ili vanrednog stanja.

POVODOM 23. JANUARA

Novinar i publicista Rajko Cerović, dobitnik je ovogodišnje nagrade za životno djelo “Crnogorac”, koje dodjeljuje Društvo crnogorskih novinara.

Povodom 23. januara, Dana crnogorskog novinarstva, to društvu dodijelilo je priznanja najboljim.

Godišnju nagradu dobili su Petar Ljucović, iz RTCG, kako i Slobodan Bobo Čukić novinar Pobjede.

Nagrade za najboljeg mladog novinara dobili su Stojan Stamenić iz Pobjede i Bojan V. Đinović, novinar Radija Crne Gore.

Godišnja nagrada za putopisnu reportažu pripala je Edinu Krniću.

Nagrada za doprinos razvoju crnogorskog novinarstva pripala je Ameru Ramusoviću, Portalu Analitika i Romskom radiju iz Podgorice.

Diploma za doprinos vizuelnom i voditeljskom izrazu pripala je Mariji Razić novinarki TVCG.

Kolašinske novine dobile su diplomu za doprinos razvoju lokalne štampe, dok je povelja za afirmaciju programa na albanskom jeziku na Javnom servisu pripaka Musi Đokaju.

UREĐENJE PRIOBALJA

Radovi na popločavanju pješačke staze duž plaže Jaz počeli su ove sedmice.

“Trenutno se poločava potez dug 380 metara od hotela “Posejdon” do kuće porodice Kunjić, što ujedno predstavlja I fazu izgradnje staze”, navodi se u saopštenju iz JPMD, prenosi RTV Budva.

Popločavanje se vrši prefabrikovanim betonskim pločama u boji terakote, debljine čest centimetara, sa podužnim rigolama i ivičnim trakama.

Kompletno uređenje staze podrazumjeva i rekonstruisanje postojećeg obalnog zida prema plaži, postavljenje urbanog mobilijara (klupe za sjedenje i kante za otpatke) i stubića za spječavanje ulaska vozila, a planirano je i hortikulturno uređenje staze.

Pri kraju radova biće rekonstruisani stubovi javne rasvjete, ugrađene dvostruke lire i postavljena led tehnologija.

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom je za ovaj posao opredjelilo 150.000,00 eura, dok je za nove stubove javne rasvjete ugovoreno dodatnih 12.000,00 eura.

PM 10 ČESTICE

Koncentracija PM10 čestica u Podgorici je, prema posljednjim mjerenjima, u dozvoljenim granicama, dok je prekoračenje zabilježeno u Pljevljima, Bijelom Polju i Nikšiću.

Kako je saopšteno je iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, prema podacima sa mjernih stanica od 17 sati, u Podgorici je koncentracija PM10 čestica bila 41,3 mikrograma po metru kubnom (µg/m3), a dozvoljena srednja dnevna vrijednost je 50 µg/m3.

U Pljevljima i Bijelom Polju je u isto vrijeme zabilježena koncentracija PM10 čestica od 88,2µg/m3, odnosno 90,3 µg/m3, dok je u Nikšiću iznosila 56,6 µg/m3.

Podaci sa automatskih stanica za praćenje kvaliteta vazduha pokazuju da je u južnom regionu, odnosno na primorju, kvalitet vazduha bio veoma dobar i da nije bilo prekoračenja graničnih vrijednostini jednog polutanta, dok u centralnom i sjevernom regionu koncentracije PM10 čestica varira tokom dana.

Visokim zagađenjem vazduha smatra se satna koncentracija PM10 čestica između 90 i 180 µg/m3, dok veoma visoko zagađenje vazduha podrazumijeva koncentraciju tih čestica veću od 180 µg/m3.

Iz Instituta za javno zdravlje preporučuju svima, a naročito osjetljivim grupama stanovništva, da pri visokom zagađenju vazduha smanje boravak na otvorenom, naročito u blizini prometnih saobraćajnica kao i za vrijeme prisutnog dima i magle u vazduhu. 

Prema njihovim riječima, treba ograničiti izvođenje fizički zahtjevnih aktivnosti na otvorenom pri kojima se diše brze ili dublje, kao što su trčanje i vježbanje.

Kada je u pitanju veoma visoko zagađenje vazduha, preporučuje se svima da izbjegavaju boravak na otvorenom, a naročito izvođenje fizički zahtjevnih aktivnosti pri kojima se diše brze ili dublje.

NEMA LITIJA

Na društvenim mrežama objavljena je najava litije i molebana SPC na Cetinju, za četvrtak u 17 sati.

“Ne damo svetinje”, piše u najavi litije.

Cetinjani su odgovorili transparentom, na kojem piše “Na Cetinje nema šetnje”.

Podsjetimo, vjernici SPC u više crnogorskih gradova šetaju u znak protesta nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Na Cetinju do sada protestnih šetnji SPC nije bilo.

MANJE GUŽVE

Prošlu godinu na tri kopnena granična prelaza u Boki karakterisale su manje gužve, zbog olakšane procedure, a na Debelom brijegu i Kobili zabilješen je veći promet u odnosu na 2018.

Debeli brijeg ostaje nafrekventniji prelaz u Crnoj Gori i njega je u 2019. s naše i hrvatske strane prešlo 2 miliona 894 hiljade putnika, što je povećanje za 5,7 odsto, saopšteno je Radiju Jadran iz Granične policije.

Preko Debelog brijega evidentirano je i 757 hiljada vozila, ili 5,15 odsto više.

Drugi granični prelaz sa EU, Kobila, koji je sa hrvatske strane rekonstruisan, bilježi znatno veći promet. Bilo je 310.450 putnika i 101.690 vozila, što je čak 57 odsto više.

Na Sitnici sa BIH, došlo je do neznatnog pada, pa je tu granicu u oba smjera prešlo 1.193.460 lica i 365 hiljada vozila, odnosno 0,3 i 2, 5 odsto manje.

Kontrolu na morskom graničnom prelazu Zelenika lani je prošlo 2.141 plovilo, za 3,5 odsto više nego prethodne godine.