OD PRIMJENE ZAKONA

Od primjene novog zakona o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda, u periodu od 14. avgusta do 23. decembra 2019. godine, Turistička inspekcija je obavila 3.100 inspekcijskih nadzora, u kojima je utvrdila 202 nepravilnosti i po osnovu njih izdala 225 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 60.120 eura, kazala je glavni inspektor za turizam Svetlana Šljivančanin.

Ona je za Dan naglasila da se zakon mnogo bolje poštuje u odnosu na 2011. godinu, ali da i sada imamo ugostitelje na koje se ne može uticati ni novčanim kaznama.

“Pored izdatih prekršajnih naloga podnijeli smo i 29 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka, protivugostitelja kod kojih smo utvrdili nepravilnosti više puta”, kazala je Šljivančanin.

Objašnjava da je veliki broj ugostitelja zabranio konzumiranje duvanskih proizvoda u svojim objektima, ali je mali broj obezbijedio prostoriju za konzumiranje duvanskih proizvoda, tako da gosti izlaze na otvorenu terasu ili ispred objekta.

“Tokom 2019. u dijelu poštovanja zakonskih odredbi, kojima se propisuje zabrana konzumiranja duvanskih proizvodau zatvorenom prostoru, inspektori su izdali ukupno 607 prekršajnih nalogau ukupnom iznosu od 160.700 eura”, precizirala je ona.

Šljivančanin je naglasila da Turistička inspekcija kontroliše samo turističko-ugostiteljske objekte, dok nadzor u državnim i institucijama lokalne uprave, odnosno u njihovom radnom prostoru, sprovodi zdravstveno-sanitarna inspekcija.

U KOTORU

U Kotoru je počela izgradnja prolaza ispod magistrale, od rive prema Starom gradu. Složeni projekat vrijedan oko milion i 400 hiljada eura smanjiće saobraćajne gužve i biće završen u roku od pet mjeseci.

Prolazom ispod magistrale koji je cio ispod nivoa mora trebalo bi da od juna putnici sa kruzera prelaze prema Starom gradu. Iskopavanje je počelo ovih dana.

Dejan Đurović iz kompanije Briv Construction kaže da su u toku radovi na zaštiti temeljne jame, odnosno građevinske jame.

Rrazlog zbog kojeg se opština opredijelila za ovaj složeni zahvat, vrijedan blizu milion i 400 hiljada eura je smanjenje gužve u saobraćaju.

Prolaz je dužine 51 metar, širine šest i po metara u gabaritu.

“Znači pet i po metara slobodnoga prostora, sa dva ulaza ili izlaza, sa po dva para pokretnih stepenica i fiksnih stepinca koji dođu između njih, sa dvije pokretne platforme za invalide. Projekat je urađen na vrhunskom nivou. Nema nikakvih nepoznanica”, rekao je Đurović.

I dok se postavlja prolaz uronjen u more saobraćaj se iznad gradilišta odvija za sad nesmetano. Tako će, obećavaju izvođači, biti i ubuduće. 

Posao je planiran u dvije faze, da bi za saobraćaj uvijek bila otvorena neka strana magistrale, kojom će uz proširenja biti omogućen saobraćaj u oba smjera

PLANOVI ETF-A ZA 2020.

Dekan Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Saša Mujović navodi da početak 2020. godine na ovom fakultetu protiče u velikim investicionim aktivnostima renoviranja amfiteatara i računarskih sala.

“Cilj nam je da stvorimo optimalne uslove za rad studenata”, kazao je Mujović i dodao da je menadžment fakulteta razgovorao sa studentskim predstavnicima kako bi imali jasan plan organizacije zajedničkih aktivnosti tokom 2020. godine.

“Nastavni kadar ETF-a priprema projektne prijave za nekoliko projekata iz kategorije HORIZONT i ERASMUS+”, saopštio je dekan.

Prema njegovim riječima, ETF ima plan da privuče što više privrednih partnera iz oblasti energetike, telekomunikacija i računara i da sa njima organizuje niz zajedničkih aktivnosti, a u duhu nedavno usvojene Strategije razvoja koja propagira bolju povezanost akademske zajednice i privrede.

“Kao rezultat saradnje očekuje se apliciranje za međunarodne projekte, ali i kreiranje ambijenta da studenti ETF-a svoje teme specijalističkih i master radova dobijaju na bazi potreba privrednog sektora”, kazao je Mujović.

U planu je, navodi dekan pokretanje inicijative za osavremenjavanjem studijskih programa.

“Težićemo da to bude kroz pripremu novog studijskog programa ili organizovanja nastave na engleskom jeziku. Takođe, u planu je pokretanje programa cjeloživotnog učenja”, najavljuje dekan Mujović.

PROTEST ZBOG ZAKONA

U nekoliko crnogorskih gradova i večeras su organizovani molebani i litije u znak protesta zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Sajt Mitropolije prenosi da je više hiljada Pljevljaka večeras prisustvovalo molebanu u crkvi Svete Petke u Pljevljima. Moleban je, kako prenose, služio vladika mileševske eparhije Atanasije.

Nakon bogosluženja, litija je prošla ulicama grada.

Litiju u Kolašinu predvodilo je sveštenstvo Mitropolije crnogorsko-primorske, a prethodio je moleban u crkvi Svetog Dimitrija.

Okupljanja su bila i u Plužinama, Baru, Budvi.

Molebani i litije nakon Božića organizuju se dvaput sedmično, četvrtkom i nedjeljom, najavljeno je ranije.

Litije su počele nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti u noći između 26. i 27. decembra.

DOKUMENTA NOVE GENERACIJE

Krajem januara počinje izdavanje novih pasoša, dok će se na nove lične karte čekati do 30. marta. Nova dokumenta trebalo bi da smanje mogućnost zloupotrebe indentiteta i ličnih podataka odnosno da se spriječi falsifikovanje. Takođe, nova lična karta biće zamjena za zdravstvenu knjižicu.

Prilog: Marija Radulović

ERAKOVIĆ

Zahvaljući impozantnim brojkama, u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) najkraće su liste čekanja u odnosu na kliničke centre u regionu. To je gostujući u Drugom dnevniku saopštio direktor KCCG Jevto Eraković.

On je kazao da su liste čekanja na procedure koje se izvode u KCCG tri puta manje u odnosu na januar prošle godine.

“Postoje određene grane gdje moramo još da radimo, ali moramo biti svjesni situacije da kompletno osoblje radi mnogo više nego što je to normativ bilo gdje u svijetu”, kazao je Eraković.

On je ukazao na problem da pacijenati ne dolaze na preglede zakazane putem elektronskog sistema zakazivanja.

“Moramo svi da ponesemo svoj dio odgovornosti, mi ćemo u svakom trenutku biti spremni da unaprijedimo svoje segmente”, poručio je direktor KCCG.

Eraković je naglasio i da KCCG bilježi priliv kadra, te da je sve više ljudi iz regiona koji u KCCG vide šansu za profesionalni angažman, kao i pozitivan primjer doktora koji dolaze iz privatnih klinika.

“Sama činjenica da naši doktori s lakoćom nalaze angažman u inostranstvu govori o njihovoj stručnosti”, poručio je on.

U Dnevniku je podsjetio i na značajne uspjehe KCCG, veliki broj edukacija ljekara, infrastrukturne projekte, nove aparate…

“Tim KCCG izveo je jednu od najkomplikovanijih operacija, koja se može izvesti uopšte bilo kom svjetskom centru. U tim centrima te operacije koštaju do pola miliona eura, u KCCG su dostupne našim osiguranicima potpuno besplatno. Nabavili smo još jedan linearni akcelerator, i u tom segmenmtu ne samo lideri u regionu nego i u ovom dijelu Evrope, tako da ćemo uskoro očekivati i priliv pacijenata koje ćemo liječiti u KCCG, a koji nisu državljani Crne Gore”, kazao je Eraković.

Direktor KCCG kazao je da se kvarovi aparata dešavaju, i najavio da očekuju da će će aparat za zdravstvenu rezonancu biti u funkciji već sljedeće sedmice.

CGO

Centar za građansko obrazovanje (CGO) pozvao je ministra prosvjete Damira Šehovića da pitanju razrješenja direktora pristupi dosljedno i neselektivno u odnosu na sve naloge prosvjetnih inspektora i utemeljene prijave drugih subjekata. Oni su ocijenili da je dobro što je razriješena direktorka OŠ “Braća Labudović” u Nikšiću.

Viša pravna savjetnica u CGO, Snežana Kaluđerović, saopštila je da su, nažalost, razrješenja direktora kao mjera sankcionisanja zbog nepoštovanja zakona i naloga prosvjetne inspekcije zostala od strane ministra Šehovića u brojnim slučajevima, a da je, kako navodi, posljednji bio u Tuzima.

“Redžep Đokaj, direktor OŠ “Mahmut Lekić” u Tuzima, sam je podnio ostavku na tu funkciju. Njega nije smijenio ministar iako su mu bile poznate pritužbe na rad Đokaja od strane nastavnika te škole, zatim nalaz inspekcije a imao je i urgenciju CGO-a za njegovo razriješenje”, navodi Kaluđerović.

CGO je pozvao ministra Šehovića da objasni zašto ne postupa po podnesenim prijedlozima za razrješenje direktora od strane nadležne inspekcije.

MORSKO DOBRO

Obalna infrastruktura u Herceg Novom, oštećena u nevremenu krajem prošle godine, sanirana je na nekoliko lokacija. Projekat rekonstrukcije finansirao je Morsko dobro sa oko 15 hiljada eura, posredstvom hitnih nabavki.

U prvobitno stanje, kako javlja Radio Jadran, vraćen je odvaljeni dio parapetnog zida ispred restorana Galija na Savini.

Ovoga puta, zdrobljeni dio plaže nije ponovo betoniran, s obzirom da su ga talasi protekle tri godine lomili i usitnjavali sa svakim jačim jugom. Poravnate su ivice preostalog dijela terase, dok će veće kamenje, ostalo nakon “lomljenja” plaže, biti najvjerovatnije uklonjeno do sezone, kako bi zakupac prostor koristio za mobilijar.

Uz to, na ulazu u kupalište od strane Igala, preostala je zamjena ili uklanjanje metalne i korozirane ograde, koju su talasi u novembru dodatno iskrivili.

Morsko dobro planira i postavljanje nove ograde na stepeništu ka pješčanom dijelu kupališta.

PROJEKAT VODOSNABDIJEVANJA U BARU

Rješavanje pitanja vodosnabdijevanja, sakupljanja i tretmana otpadnih voda u naseljima Dobra Voda i Veliki Pijesak u Baru, bila je tema sastanka predstavnika Opštine Bar, Regionalnog vodovoda i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Kako je istaknuto raspisan je tender za izbor konsultatana. koji će pomoći u izradi idejnog rješenja i tenderskoj dokumantaciji.

Kako je pojašnjeno u saopštenju Opštine Bar, Regionalni vodovod je dobio podršku Vlade za realizaciju razvojnih projekata uz dodatno odobrenje državnih garancija u iznosu od 24 miliona eura za kreditnu saradnju sa EBRD.

Navedenim ugovorom predviđena su i bespovratna sredstva u iznosu od oko milion eura, od čega je 350.000 eura odvojeno za izradu Idejnog rješenja ovog veoma značajnog projekta za građane Bara u naseljima Dobra Voda i Veliki pijesak, kao i za izradu tenderske dokumentacije.

Šef kancelarije EBRD u Crnoj Gori Džap Sprej, je izrazio zadovoljstvo konsktruktivnim sastankom i uputio zahvalnost predsjedniku Opštine Bar Dušanu Raičeviću i direktoru Regionalnog vodovoda Goranu Jevriću na izuzetnoj kooperativnosti i saradnji po pitanju realizacije ovako značajnih infrastrukturnih projekata, uz podsjećanje da je EBRD prošle sedmice raspisao tender za odabir konsultanta za izradu idejnog rješenja za naselja Dobra Voda i Veliki pijesak.

“Očekujem da će konsultant do kraja februara biti na terenu i početi da radi. Uradićemo sve da se sa tim aktivnostima otpočne što prije, kako bi nacrte idejnih rješenja dobili do ljeta, uporedo sa tim pripremili tendersku dokumentaciju za izradu glavnog projekta i do kraja godine potpisali ugovor i za drugu tranšu dogovorenog kreditnog aranžmana, kako bi počeli da realizujemo ovaj važan projekat kojim ćemo riješiti značajne izazove za privredni ambijent i bolji život građana”, istakao je Sprej.

Direktor Regionalnog vodovoda je istakao da su dobili bespovratna sredstva od EBRD od milion eura od kojih su 350.000 eura usmjerili za finansiranje izrade Studije shodno raspisanom tenderu za Dobre Vode i Veliki pijesak. On se zahvalio Speju i bankaru Radoslavu Raleviću, zbog postignutog važnog dogovora, koji od avgusta 2018. godine predsjednik Opštine Bar, kako je kazao, rješava bez dilema, jer je riječ o jednom od najvećih infrastrukturnih projekata u Baru.

Ističući da je Regionalni vodovod ovaj projekat pokrenuo 2014. godine, Jevrić je podsjetio da je Vlada Crne Gore dala podršku za njegovu realizaciju u smislu kreditnog zaduženja kod EBRD u iznosu od 24 miliona eura, kako bi se Opština Herceg Novi priključila na Regionalni vodovod, povećali kapaciteti Tivta, Kotora i Herceg Novog sa 330 na 750 litara u sekundi izgradnjom drugog cjevovoda dužine 16 km, ali i u značajnom dijelu opštine Bar riješilo pitanje vodosnabdijevanja, kanalizacije i tretmana otpadnih voda za naselja Dobra Voda i Veliki pijesak.

“Ovo je bila prilika da se informišemo o svim aktivnostima koje smo započeli 2015. godine, a tiču se vodosnabdijevanja, odvođenja i tretmana otpadnih voda na teritoriji barske opštine. Značajno je unaprijeđeno vodosnabdijevanje u Baru kroz saradnju Opštine, Regionalnog vodovoda i lokalnog vodovoda, što ćemo nastaviti i dalje stavljajući akcenat i na područja koja gravitiraju Skadarskom jezeru”, poručio je Raičević.

Kako je dodao, projekat je zahtijevao ozbiljnu pripremu kako bi se došlo do ove faze.

“Očekujem da završetkom svih zakonskih i projektnih procedura tokom ove godine, početkom 2021. godine uvedemo izvođača radova u posao, a njihovim završetkom bi se značajno poboljšali uslovi života građana i bolja valorizacija turističkih potencijala naselja Dobra Voda i Veliki pijesak”, zaključio je Raičević.

On je dodao da je formirana i Radna grupa sastavljena od predstavnika Regionalnog vodovoda, Opštine Bar, Doo “Vodovod i kanalizacija” Bar, te MZ “Mrkojevići”, kako bi posao bio što prije završen.

Uporedo sa aktivnostima na realizaciji ovog projekta, kako je istaknuto, narednih dana počeće radovi na početnoj fazi izgradnje hidrotehničke infrastrukture u okviru Ulice Bratstva i jedinstva u naselju Veliki pijesak koji će biti finansirani iz budžeta Opštine Bar.

U BARU

Na osnivačkoj skupštini Udruženja kojoj je prisustvovalo 50-ak velikih maslinara usvojen je statut i izabrano rukovodstvo Udruženja.

Glavni motiv organizovanja novog Udruženja jeste želja da se okupe krupni proizvođači – maslinari i istinski rade na stvaranju boljih uslova za revitalizaciju maslinjaka, modernizaciju proizvodnje i postizanja kvaliteta maslinovog ulja.

“Krupniji maslinari već duže vrijeme ukazuju da koncept sadašnjeg Društva maslinara nije adekvatan tim ciljevima i zbog toga je odlučeno da se krene u formiranje novog Udruženja”, kazao je Sadetin Sado Peričić, ispred Inicijativnog odbora.

Za predsjednika Skupštine jednoglasno je izabran Suljo Mustafić, dugogodišnji član maslinarskih organizacija i jedan od utemeljivača manifestacije “Maslinijada”.

Mustafić je kazao da se radi o ozbiljnim proizvođačma kojima je maslinarstvo porodično zanimanje i izvor prihoda te stoga imaju itekako želje i interesa da se ozbiljno bave ovim pozivom.

“Udruženje koje ima ovako ozbiljno članstvo treba da se bavi suštinskim pitanjima kao sto su revitalizacija, izgradnja puteva, novi zasadi i bolji kvalitet ulja. Uz dobro međusobno povezivanje, jačanje saradnje sa lokalnom upravom i Ministarstvom poljoprivrede, sigurno je da će biti na dobrom putu afirmacije maslinarstva i interesa maslinara”, kazao je Mustafić.

Skupština je izabrala Upravni odbor u kome su: Jovica Martinović, Sadetin Sado Peričić, David Perčobić, Anes Đulamerović, Dragutin Dado Martinović, Matija Ćetković, Anel Metović, Aleksandar Saša Markolović, Mustafa Bato Šabović, Zlatko Đurović, Samir Perazić, Mirsad Rašketić i Nihad Duraković.

 Za Predsjednika Upravnog odbora udruženja jednoglasno je izabran Jovica Martinović, jedan od najvećih maslinara u Baru.

Martinović je kazao da ga povjerenje koje mu je ukazano obavezuje da novo Udruženje ostvari rezultate koje će poboljšati razvoj maslinarstva i pomoći maslinarima da se ozbiljno posvete razvoju i unaprijeđenju te djelatnosti.