NA PUTU NAPRETKA

Mašinski fakultet Univerziteta Crne Gore ove 2020. godine, proslavlja 50 godina rada. Dekan Fakulteta prof. dr Igor Vušanović navodi da će i u ovoj godini fakultet nastaviti istom dinamikom razvoja u okviru univerzitetske težnje ka internacionalizaciji.

“Nastavljamo sa radovima na rekonstrukciji laboratorijske radionice, kao i sa nabavkom laboratorijske i naučnoistraživačke opreme. Nastojaćemo i da povećamo obima poslova za potrebe tržišta. U planu je i aktivnije prijavljivanje na konkurse za međunarodne projekte, intenziviranje mobilnosti studenata i zaposlenih na fakultetu, kao i promocija studija mašinstva i Mašinskog fakulteta”, najavio je Vušanović.

Kako se navodi, i ove godine će, kao i ranijih, Mašinski fakultet sa studentima dodiplomskih i postdiplomskih studija, učestvovati u najzahtjevnijem i najprestižnijem studentskom inženjerskom takmičenju na svijetu, Formula Student, za koje studenti projektuju, konstruišu i izrađuju malo trkačko vozilo po strogo definisanim pravilima.

“Mašinski fakultet ove godine, kao suorganizator, učestvuje u organizaciji međunarodnog takmičenja iz mehatronike sa univerzitetom Edutus iz Mađarske, kao i međunarodne konferencije Thermacomp 2020, a učestvuje i u organizaciji savjetovanja SQM2020 i međunarodne konferencije Internacionalne konferencije kvantne mehanike i inženjeringa -ICQME2020” najavio je dekan Vušanović.

ILARION

Carigradski patrijarh Vartolomej koristi politiku dvostrukih standarda, podržavajući ili odbijajući podršku raskolu, kazao je Ilarion Alfejev, mitropolit, predsjedavajući Odjeljenja za vanjske crkvene veze Moskovske patrijaršije. To navodi Vladimir Jovanović u tekstu objavljenom na portalu Antena M.

Prema njegovoj ocjeni, „Vartolomej je podržavao kanonsku Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) u Crnoj Gori, distancirajući se od tamošnjega raskola”.

„Ali, Vartolomej je podržao ukrajinski raskol izdajući im tomos o autokefaliji i odbijajući da se stavi na stranu kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije”, rekao je Ilarion za TV „Россия 24”.

„Ne treba se previše oslanjati na riječ patrijarha Vartolomeja, jer često mijenja svoja stanovišta. Ako je 2016. podržavao kanonsku Ukrajinsku crkvu Moskovske patrijaršije, već 2018. dao je prednost ukrajinskim raskolnicima. Stoga je moguće da za dvije godine Vartolomej promijeni svoje stavove o Crkvi u Crnoj Gori”, tvrdi Ilarion Alfejev.

Jovanović piše i da je više drugih ruskih relevantnih izvora saopštilo proteklih nedjelja slične procjene.

BURIĆ

Kiša, kao i vjetar koji nas očekuje tokom noći i sjutra popraviće kvalitet vazduha, kazao je klimatolog, prof.dr Dragan Burić.

“Tokom noći i sjutra biće pojačanog sjevernog i sjeveroističnog vjetra što će dodatno doprinijeti kvalitetu vazduha”, naveo je Burić, gostujući u Jutarnjem programu TVCG.

Ipak, sljedeća sedmica će proteći u znaku uglavnog suvog vremena.

“Za vikend se očekuje povećana oblačnost moguće su i slabe padavine u nedjelju”, naveo je Burić.

Vjetar će sjutra biti pojačan, u utorak i srijedu slab. Naredne sedmice se ne možemo nadati ni snijegu.

“Slab snijeg je moguć jedino u nedjelju u višim predjelima”, kazao je Burić.

Burić navodi i da postoji i jaka veza između vremenskih uslova i zagađenja vazduha, čemu smo svjedočili prethodnih dana.

Zimi je povećano zagađenje zbog kućnih ložišta, ali i vremenske prilike utiču na to. Kako pojašnjava Burić, vedri dani i vedre noći pogoduju povećanom zagađenje vazduha.

“Prethodnih dana nismo imali padavina, koje ispiraju te materija, a vjetar je prečišćivač. Tih elemetnata nije bilo, a oba ta elemenata povećavaju kvalitet vazduha, pa su to bili glavni razlozi povećanog zagađenja”, naveo je Burić.

U 2019.

U prošloj godini četvoro advokata odgovaralo je zbog povrede Kodeksa profesionalne etike, i oni su kažnjeni novčano, kazao je za Vikend novine predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović.

U toku je slučaj koji nije pravosnažan, gdje je jedan advokat privremeno ispisan na period od šest mjeseci zbog teže povrede strukovnog Kodeksa, kaže Begović.

Advokatskoj komori Crne Gore, kako ističe, gotovo svakodnevno stižu pritužbe na rad advokata, no većinom su to prijave koje su neosnovane, ili su danom podnošenja zastarjele.

“Te prijave jesu zbog nedefinisanih odnosa stranke i advokata, u velikom broju slučajeva advokat nije spreman da svom klijentu vrati spise predmeta iz nekih razloga budući da mu klijent možda nije do kraja isplatio nadoknadu za rad, ima i advokata koji iz nekih ličnih razloga to neće da urade. Postoje i situacije kada se klijent žali na advokata zbog navodno nestručnog rada ili kada je advokat propustio da izjavi pravni lijek pa je presuda zbog toga postala pravosnažna. Nekada dođe i do verbalnih konflikata između klijenta i advokat, pa se onda klijent žali na ponašanje advokata”, pojasnio je predsjednik Komore.

U godini za nama bilo je oko 70 prijava koje su se odnosile na verbalni sukob klijenta i advokata, ali kako dodaje Begović, uglavnom nema dokaza koji bi potvrdili takvo ponašanje advokata, nema bilo kakvog pisanog traga, potvrde ili priznanice, punomoćja iz kojeg se može vidjti da je taj advokat bio angažovan u postupku.

“I onda u situaciji kada imamo samo taj jedan iskaz ili prijavu, vrlo je teško utvrditi pravo činjenično stanje”, naglašava Begović.

On kaže i da je u imenik Advokatske komore upisano 989 advokata i oko 500 advokatskih pripravnika.

“U 2019. godini otprilike je upisano oko 80 advokata i oko 150 pripravnika na rad kod advokata”, kazao je Begović za Vikend novine.

ZA ČETIRI GODINE

Oko 2.000 studenata, nastavnog i administrativnog osoblja u sklopu odlazne mobilnosti boravilo je na fakultetima u inostranstvu, u periodu od 2015. do 2019. godine, rekla je za Pobjedu šefica nacionalne Erasmus+ kancelarije u Crnoj Gori Vanja Drljević.

Crna Gora je 2015. godine u ovom programu počela da učestvuje kao partnerska zemlja, a sagovornica Pobjede kaže da su zadovoljni načinom odvijanja procesa, o čemu svjedoče brojna pozitivna iskustva studenata, ali i nastavnog i administrativnog osoblja koji su boravili na nekoj od ustanova visokog obrazovanja u inostranstvu.

Nije precizirala koliko je tačno zabilježeno studenata da je koristilo ovaj program.

“829 mobilnosti je realizovano u zemljama Evropske unije. Kada je u pitanju dolazna mobilnost, odnosno mobilnosti koje su realizovane u našoj zemlji, ukupan broj pojedinačnih stipendija je 341”, navela je ona.

Odgovarajući na pitanje za koje inostrane univerzitete su crnogorski studenti uglavnom zainteresovani, Drljević je kazala da je prilično teško precizno navesti nazive univerziteta u inostranstvu koji su popularni među studentima, jer je izbor raznovrstan i najčešće zavisi od pojedinca koji se prijavljuje za odlazak na razmjenu.

Neke od zemalja koje studenti najčešće biraju prilikom prijavljivanja, prema. njenim riječima, su Njemačka, Španija, Italija, Poljska, Turska, Španija, Portugalija…

“Prije odlaska na mobilnost, studenti se obavezuju da potpišu ugovor o učenju, kojim su definisana njihova prava i obaveze tokom trajanja perioda mobilnosti, a potpisuju ga sam student, matična ustanova visokog obrazovanja, ali i ustanova u inostranstvu na kojoj će student provesti studijski period”, rekla je ona.

ČIRGIĆ

Fakultet za crnogorski jezik i knjizevnost tokom 2019. godine ostvario je zapažene rezultate kada je riječ o izdavaštvu i naučno istraživačkom radu, i kada je u pitanju nastava. I 2020. biće godina u kojoj iz štampe treba da izađu važna djela za crnogorsku kulturu, a biće obilježeno i deset godina postojanja Instituta tj. Fakulteta za crnogorski jezik.

Crna Gora nedovoljno poštuje sebe, pa onda nije ni čudo što ne pridaje svom jeziku značaj koji on zaslužuje, smatra dekan Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, Adnan Čirgić. Dodaje da Crnogorci vrlo malo znaju o sopstvenoj baštini , pa i o jeziku kojim govore.

“Ako uzmete u obzir da najznačajnija filološka i slavistička imena dolaze i sarađuju sa ljudima ovog Fakulteta, odazivaju se na naše skupove, objavljuju radove u našem časopisu, mislim da vam ne treba bolji pokazatelj od toga, koliko je montenegristika stekla status u svijetu kojem ona pripada”, navodi Čirgić.

On naglašava da montenegristika korača ozbiljnim koracima i da oni koji su joj utjerali put prije nekoliko decenija nijesu mogli ni naslutiti da će za samo deset godina od osnivanja Instituta za crnogorski, koji je prerastao u Fakultet, montenegristika biti u poziciji u kojoj jeste.

U 2019. sa Fakulteta je izašlo 13 diplomiranih profesiora crnogorskog jezika i književnosti. U prethodnoj godini na Cetinju su počele i master strudije, koje pohađa deset studenata.

Anka Radović 

ZBOG ZAKONA

Litije povodom usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti održane su večeras u Nikšiću i Ulcinju.

Nikšićani su nakon molebana u Sabornoj crkvi Svetog Vasilija, prošetali u litiji gradskim ulicama.

Na centralnom gradskom trgu obratio im se otac Nikola Marojević.

I Ulcinjani su nakon molebana u crkvi Svetog Nikole u litiji prošetali ulicama toga grada.

BIJELO POLJE

Bjelopoljka Milka Stojanović, iako osoba sa invaliditetom, uspjela je da novcem iz opštinske kase pokrene konfekcijsku proizvodnju. Lokalna vlast i u ovoj godini nastavlja promociju ženskog preduzetništva, pa će tako iz budžeta za najbolje biznis ideje biti izdvojeno 20.000 eura bespovratnih sredstava.

 Vanja Rakonjac

PM 10 ČESTICE

Koncentracija PM10 čestica u vazduhu, prema posljednjim podacima sa mjernih stanica od 17 časova, u Pljevljima je iznosila 253 µg/m3, što je pet puta više od dozvoljenih 50 µg/m3.

Prema podacima Agencije za zaštitu prirode i životne sredine, u Podgorici je izmjereno 74.6 µg/m3 PM čestica, u Bijelom Polju 153.6, a u Nikšiću 62.1 µg/m3.

“Podaci sa automatskih stanica za praćenje kvaliteta vazduha u okviru Državne mreže, pokazuju da je u južnom regionu (primorska oblast – stanice se nalaze u Baru i Kotoru), kvalitet vazduha bio veoma dobar i da nije biloprekoračenja graničnih vrijednosti ni jednog polutanta”, navode iz Agencije.

Napominju da su u centralnom i sjevernom regionu koncentracije PM10 čestica varirale tokom dana.

Maksimalne koncentracije izmjerene tokom jučerašnjeg dana su:

• u 21 čas u Pljevljima 414.9µg/m3
• u 02 časa u Podgorici 401.9 µg/m3
• u 21 čas u Bijelom Polju 125.9 µg/m3 i
• u 23 časa u Nikšiću 308.1 µg/m3.

Minimalne izmjerene koncentracije tokom jučerašnjeg dana su:

• u 08 časova u Pljevljima 57.4µg/m3
• u 12 časova u Podgorici 28.9 µg/m3
• u 05 časova u BijelomPolju 46.9 µg/m3 i
• u 14 časova u Nikšiću 42.8 µg/m3.

“HRANA ZA ZDRAVLJE”

Hrana za zdravlje (Food4Health) naziv je prekograničnog projekta sa Italijom i Albanijom, u kojem je kotorski Institut za biologiju mora sa Ministarstvom poljoprivrede dobio preko 800.000 eura da bi pomogli uzgajivačima hrane iz mora.
Namjera je da se u novoj laboratoriji u Institutu uskoro počne proizvoditi mlađ kamenica ili ostriga za ciju je uzgoj u prirodnoj sredini potrebno nekoliko godina.

Nevenka Macan