VELJOVIĆ

Direktor Uprave policije Veselin Veljović zahvalio se se Mitropoliji crnogorsko-primorskoj na doprinosu da okupljanja građana i litije proteknu bez incidenata.

On je u poruci objavljenoj na Tviteru naglasio da crnogorska policija garantuje bezbjednost svim građanima i vjernicima, “uz ostvarivanje prava da na miran način javno ispoljavaju svoja opredjeljenja i osjećanja”.

“Badnji dan kao vjerski praznik protekao u razumijevanju i toleranciji. Božićne svetkovine nastavljaju se u mirnoj atmosferi na radost svih vjernika”, naveo je Veljović.

EKIPE “VODOVODA” NA TERENU

Dio grada Preko Morače od jutros je bez vode zbog kvara u Moskovskoj ulici.

Ekipe podgoričkog preduzeća “Vodovod i kanalizacija” su na terenu i rade na otklanjanju kvara.

Portal RTCG nezvanično saznaje da je došlo do pucanja kanalizacione cijevi, a raskrsnica Moskovske i Bulevara Svetog Petra Cetinjskog bila je pod vodom.

Saobraćaj se odvija normalno.

SLOBODA VJEROISPOVIJESTI

Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica koji je uoči i nakon usvajanja u Skupštini Crne Gore izazvao nezadovoljstvo Srpske pravoslavne crkve (SPC) i opozicionih partija, sjutra stupa na snagu, prenijela je Televizija Crne Gore (TVCG).

Time, prestaje da važi dosadašnji Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica iz davne 1977. godine.

Novi zakon garantuje punu slobodu vjeroispovijesti svim vjernicima i ravnopravan položaj svih vjerskih zajednica u Crnoj Gori, kao i punu slobodu uvjerenja svim onim građanima koji nijesu vjernici.

Propisano je da će svi vjerski objekti koji predstavljaju kulturnu baštinu, a koji su bili imovina države Crne Gore prije gubitka njene nezavisnosti 1918. godine i koji kasnije nijesu na odgovarajući pravni način prešli u svojinu neke vjerske zajednice, biti prepoznati kao državna imovina.

Međutim, ako bilo koja vjerska zajednica raspolaže dokazima da je na osnovu nekad ili danas važećih propisa postala vlasnik neke imovine država će to priznati i poštovati.

MIHAILO SA CETINJA

Božićna liturgija održana je u Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi (CPC) na Cetinju.

Mitropolit Mihailo poželio je svim vjernicima mir, zdravlje i sreću, a osvrnuo se i na napredak Crne Gore kao demokratske države ka Evropskoj uniji, NATO alijansi i na aktuelna dešavanja u zemlji i regionu.

On se osvrnuo na dešavanja u Beogradu, kada su nezadovoljni građani vatrometom gađali crnogorsku zastavu, navodeći da je to bio pucanj u državu: “No, neka im to služi na čast, to Crnogorci neće raditi nikome. To je njima i u tradiciju”.

Mihailo je rekao da u i Srpskoj pravoslavnoj crkvi (SPC) ima ljudi i episkopa “koji misle isto kao i mi, jer znaju o Crnogorskoj crkvi i njenoj istoriji”.

On je podsjetio da je u Cetinju sve počelo, te da će se u tom gradu sve završiti: “Mi smo na pravom putu, a ko je na pravom putu, tome i Bog pomaže”.

Prilog: Nataša Vukajlović

2,036 METARA

Prva zvanična pješačko-biciklistička staza u Herceg Novom biće izgrađena na potezu od hiper marketa Laković do bivšeg motela Vinogradi u Igalu.

Kako javlja Radio Jadran, staza će biti duga 2.036 metara, a široka 2,5 metara.

Saglasnost na Prijedlog Odluke treba da daju odbornici na sljedećem skupštinskom zasijedanju.

Odluka će predstavljati osnov za izradu glavnog projekta i izdavanje građevinske dozvole. Izgradnjom staze stvorili bi se uslovi za olakšano kretanje pješaka i biciklista i nesmetano odvijanje saobraćaja duž veoma prometne dionice, naročito u ljetnjem periodu, navodi se u obrazloženju Odluke.

AKCIJA BANKE HRANE

Humanitarna organizacija “Banka hrane” i njihov kuvar Žarko, i ove godine za Božić će obradovati 60 porodica u stanju socijalne potrebe sa Božičnim ručkom.

Kako su naglasili u organizaciji, ovom akcijom koja traje već šest godina za redom, žele da poklone pažnju napaćenim ljudima u ovim posebnim danima.

“Među njima ima starih ljudi, višečlanih porodica, samohranih roditelja, raseljenjih, a Božić je povod za darivanje i pomoć ljudima koji imaju nedovoljno za normalan život. Potrebno je da znamo da je njima pomoć potrebna i preko cijele godine. Budimo plemeniti, naše malo njima mnogo znači”, ističu u Banci hrane.

Kako su dodali, moraju izvršiti pritisak na Vladu da usmjerava sredstva ka siromašnima bez izgovora. Novca ima, ali se, kako smatraju, usmjerava na adrese koje ne doprinose boljitku najugroženijih.

“Ulaganje u rješavanje problema siromašnih nije trošak nego investicija za državu. Božić se smatra praznikom mira, dobrote, humanosti, praštanja i pomirenja. Provedimo praznike u tom duhu”, poručili su u Banci hrane.

LITURGIJA U HRAMU

Vjernici Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i Srpske pravoslavne crkve (SPC) u odvojenim liturgijama proslavili su najradosniji hrišćanski praznik Božić, prenosi Anadolija.

Mitropolit-crnogorsko primorski Amfilohije predvodio je svetu arhijerejsku liturgiju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici, a božićne liturgije održane su jutros i u ostalim crnogorskim gradovima.

Amfilohije je pozvao vjernike na mir i širenje bratske ljubavi.

“Rođenjem Isusa Hrista čovjek od smrtnoga bića postaje besmrtno biće. Zemaljsko je za malena carstvo, a nebesko uvijek i dovijeka“, kazao je on.

Pravoslavni vjernici u Crnoj Gori danas slave Božić, najradosniji hrišćanski praznik.

Prema drevnom vjerovanju i običaju, Božić se smatra veselim porodičnim praznikom. Na taj dan se ne ide u goste, već se Hristovo rođenje proslavlja u kući.

Hrišćani tradicionalno vjeruju da bi tog dana svi koji su tokom godine bili u svađi, trebalo da se izmire i oproste jedni drugima uvrede.

Božiću prethodi post od 40 dana, a na dan praznika trpeza je bogata i mrsna. Prema običaju, kod pravoslavaca na Božić u kuću rano ujutro dolazi polaznik, po pravilu muškarac, koji čestita praznik i poželi sreću, napredak i zdravlje domaćinovom domu.

Na ovaj praznik pravoslavni vjernici pozdravljaju se sa „Hristos se rodi“, a odgovara se sa “Vaistinu se rodi“. Božić se slavi tri dana.

Prilog: Dragana Lalević

PRIZNANJE OD EK

Evropska komisija dodijelila je Univerzitetu Crne Gore (UCG) logo Izvrsnosti ljudskih resursa u istraživanju (HR Excellence in research, HRS4R), čime je Univerzitet identifikovan i međunarodno prepoznat kao promoter stimulativnog i privlačnog radnog okruženja za istraživače.

Iz UCG je saopšteno da su se za logo kandidovali usvajanjem Strategije ljudskih resursa u istraživanju sa akcionim planom, koja ima za cilj usklađivanje politike ljudskih resursa načelima utvrđenim u Povelji i Kodeksu za istraživače.

“Težeći atraktivnom, otvorenom i održivom evropskom tržištu rada za istraživače, Evropska komisija je 2005. godine usvojila preporuke, koje opisuju načela zapošljavanja i radne uslove istraživača – Evropsku povelju za istraživače i Kodeks o njihovom zapošljavanju. Evropska povelja definiše prava i obaveze istraživača i organizacija u kojima rade, dok se Kodeks o zapošljavanju istraživača odnosi na jednakost u postupcima zapošljavanja za sve istraživače u Evropi i povećava transparentnost u njihovom zapošljavanju i radu. Povelja opisuje i odgovornosti istraživača u pogledu etičkih normi, zakonskih i ugovornih obaveza. Povelja i Kodeks osiguravaju istraživačima uživanje istih prava i obaveza u bilo kojoj zemlji Evrope”, navodi se u saopštenju UCG.

Dodaju da predstavljeni vizuelni identitet, odnosno raspoloživi logo, može pomoći istraživačima u prepoznavanju i afirmaciji organizacija koje su primarno posvećene naučno-istraživačkom radu i akademskoj izvrsnosti.

“Ovo je još jedan međunarodni uspjeh Univerziteta Crne Gore u pravcu jačanja konkurentnosti i internacionalizacije, odnosno implementaciji Strategije razvoja 2019-2024”, zaključuju iz UCG.

JEDINA ŽENA SUDIJA

Fudbal – najvažnija sporedna stvar na svijetu. 11 igrača u tima, stadio, lopta, navijači i, naravno, sudije.

Ali, šta se desi kada jedna mlada, atraktivna žena uđe na teren i počne da dijeli pravdu najbolje zna Nikoleta Obradović iz Berana, jedina žena sudija u Crnoj Gori.

“U početku je to bilo onako prava pojava, pitali su se šta će žena tu, žena ne zna ništa o fudbalu. U početku je bilo jako teško probiti se i mislim da je trebalo dosta strpljenja i upornosti da bi se došlo do nekog niova, jer ipak se vaše obuke ne smatraju toliko ozbiljno i vi ste skroz nebitan lik na terenu”, priča Nikoleta.

Na sreću, kaže, nije imala neprijatnih situacija, a u fudbalske vode je slučajno uplovila, a onda se rodila velika ljubav prema tom sportu. Da postane fudbalski sudija najviše je motivisao otac, koji je i njena najveća podrška i kritičar.

“Moj otac se dugo godina bavio fudbalom, igrao je fudbal i 16 godina bio savezni sudija”, priča Nikoleta, priznajući da je majka ipak više bila skeptična, budući da u fudbalu ima dosta žustrine i neprijatnih situacija.

Najteže su joj padali komentari publike: “Jer znate da se svaka odluka komentariše. Kad gubi jedan tim sudija je uvijek glavni krivac za to. U nekoliko navrata sam mislila da ću odustati, veliki je to pritisak, naročito za ženu, jer vas ne prihvataju na terenu”.

OPASNOSTI NA INTERNETU

Preuzimanjem aplikacije za mobilni telefon malo ko razmišlja o zloupotrebi podataka i narušavanju privatnosti. Postane čudno tek kada nam kao sponzorisana objava izađe reklama za brend koji smo prethodno pretraživali, grad koji smo pominjali ili nam društvene mreže za prijatelje “predlože” ljude koje smo prethodnu noć sreli u gradu.

Da li nas neko prisluškuje, ima pristup fotografijama iz našeg telefona i zna kuda se krećemo? Kako je ovo povezano sa mobilnim aplikacijama?

Nažalost, u pojedinim slučajevima dolazi do zloupotrebe podataka, odnosno podaci o nama koriste se za stvari za koje nijesmo dali saglasnost, kaže za Portal RTCG Predrag Lešić, izvršni direktor kompanije doMEn.

“Kada kažem ’dali saglasnost’ mislim na činjenicu da se jesam registrovao da bih koristio neku aplikaciju, a samim tim sam dao dozvolu da se uradi prosta analiza mojih podataka (jer ako sam rekao koliko godina imam, onda je neko sigurno sjeo i uradio starosnu analizu korisnika), i izrazio sam želju da primam poruke i novosti ostavljajući svoju e-mail adresu”, navodi Lešić.

E-mail adresa koju navodimo prilikom registracije, zapravo, može poslužiti kao ključ do naših podataka.

“Problem nastaje onog trena kada se moja, na primjer, e-mail adresa iskoristi da bi se dobilo više podataka o meni, ‘kupujući podatke’ od servisa koji se bave sakupljanjem velike količine podataka, kao što su društvene mreže ili pretraživači. Ili se sakupljeni podaci ‘prodaju’ nekom drugom servisu ili aplikaciji”, kaže Lešić.

Osnovni, najjednostavniji i najefikasniji način da se zaštitimo od zloupotreba, naglašava Lešić, je da ne koristimo aplikacije koje nam ne trebaju, koje služe za jednokratnu zabavu i koje se šire kao epidemija sa stanovišta broja korisnika.

“Slično kao i na internetu: NE klikćite na linkove koji vas vode na mjesta koja ne poznajete”, poručuje Lešić.

Bez e-mail adrese teško da se možete registrovati na bilo koju internet stranicu. Ipak, možete spriječiti pristup podacima koji nijesu neophodni za korišćenje aplikacije.

“Ako već imate interesovanje prema nekoj aplikaciji i želite da je koristite, onda budite svjesni činjenice da kada vam neko ponudi ‘logujte se preko fejsbuka’, da taj neko preuzima vaše podatke sa fejsbuka. Prvo provjerite koje podatke preuzima sa fejsbuka jer se može desiti da preuzimaju mnogo više podataka o vama nego šta im treba. U tom slučaju, ako možete, onemogućite im da preuzmu podatke sem imena, prezimena, i e-mail adrese”, navodi Lešić.

Lešić ukazuje da nas od same zloupotrebe podataka štite samo zakoni.

“Odnosno, zakoni propisuju na koji način se podaci mogu koristiti. Evropska unija je prva uvela kaznenu politiku za zloupotrebu podataka u vidi GDPR regulative (General Data Protection Resolution). Zakoni o zaštiti podataka su postojali i ranije, ali je sa ovom regulativom po prvi put propisana kaznana politika ukoliko se podaci zloupotrebe i iskoriste na način kako vam to nije u startu rečeno”, kaže Lešić za Portal RTCG.

Dodaje da primjeri kažnjavanja za kompanije koje krše ovu regulative već postoje.

“Ako već ostavite nekom podatke, po prestanku korištenja aplikacije potrudite se da nađete način da podatke o sebi i obrišete. Zahvaljujući GDPR-u, sada su sve kompanije u obavezi da vam obezbijede ‘pravo da budete zaboravljeni’, te da svoje podatke možete da tražite da budu obrisani ili ih sami obrisete ako je to moguće”, navodi Lešić.

I ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić nedavno je poručio da pojava društvenih mreža i globalna ekspanzija komunikacionih kanala učinila lične podatke izuzetno dostupnim, ali samim tim i ranjivim.

“Prijetnja zloupotrebe ličnih podataka je postala alarmantna, a krađa identiteta skoro svakodnevna pojava. Dakle, imajući u vidu potencijal i prijetnje, koji razvoj digitalne ekonomije nosi sa sobom, Crna Gora će primjenom GDPR uredbe omogućiti korisnicima korporativnih sistema veću kontrolu nad svrhama u koje se njihovi podaci koriste radi jačanja njihovog povjerenja u digitalne ekosisteme“, rekao je ministar na međunarodnoj konferenciji “GDPR i zaštita podataka u Crnoj Gori“, koja je sredinom decembra održana u Podgorici.

On je kazao i da je u ovom trenutku teško predvidjeti tačan uticaj koji će GDPR uredba, odnosno novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, imati u Crnoj Gori, ali da je važno prepoznati da postoje mnogi pozitivni uticaji ovih zakonskih mjera, kao što je taj da se subjektima podataka pruža veća kontrola nad njihovim ličnim podacima.

Rada Brajović