OMBUDSMAN

Odlucno prijavljivanje i efikasno procesuiranje kljucni su koraci za uspjesan odgovor drustva prema nasilju u porodici i nasilju nad zenama, koji su prema svim pokazateljima i dalje zabrinjavajuce prisutni u Crnoj Gori, saopsteno je iz institucije Zastitnika ljudskih prava i sloboda.

Jos jedan 25. novembar, Medunarodni dan borbe protiv nasilja nad zenama, docekujemo u saznanju da vise od trecine zena svijeta tokom zivota dozivi neki od oblika nasilja, da 650 miliona djevojcica stupi u brak prije punoljetstva, od cega svaka treca prije petnaeste godine, kao i da su u 71% otkrivenih zlocina trgovine ljudima zrtve zene i djevojcice.

“O ovoj pojavi bilo je tesko govoriti u patrijarhalnom, konzervativnom drustvu kakvo je crnogorsko, pa je prema njenim uzrocima i posljedicama izostajala sistemska i djelotvorna podrska i zastita. Medutim, primarno zahvaljujuci aktivistkinjama civilnog sektora i cinjenici da se sa ove drustvene pojave skida veo tajnosti, kojim je istina skrivana kao nacin ocuvanja casti i unutrasnjeg poretka svake porodice, nasilje u porodici i nasilje nad zenama sada je osvijetljeno sa vise aspekata”, navodi se u saopstenju.

Kao pojava sve vise postaje vidljiva i neskrivena, sto je primarni uslov da se protiv nje moze boriti na efikasan nacin. Ali to nije dovoljno kada se ima u vidu iskustvo koje govori da je prijavljen samo svaki peti slucaj nasilja. Ovo dobija na znacaju kada je kroz socioloska istrazivanja iskustveno potvrdeno da se svaka druga zena u Crnoj Gori suocava sa nekim vidom nasilja (fizickog, psihickog, ekonomskog).

“Cak i da zanemarimo ovaj iskustveni podatak, ostaju ozbiljni indikatori o broju prijavljenih i procesuiranih slucajeva nasilja kod policije i sudova (narocito prekrsajnih), koji opominju. Kod sudova za prekrsaje u toku jedne kalendarske godine procesuira se skoro dvije hiljade akata nasilja, dok se u ovim statistickim okvirima krece i broj slucajeva registrovan kod Uprave policije. U prvoj polovini 2019.godine doslo je do znacajnog povecanja broja predmeta u radu (1.759) u odnosu na prethodnu izvjestajnu godinu (2018. je u istom periodu bilo 1.117 predmeta u radu). Znatno su manje brojke kada je u pitanju sudstvo i tuzilastvo, ali to nicim ne umanjuje stepen opasnosti uocene pojave. Naprotiv, reklo bi se da dovodi u pitanje odlucan odgovor, odnosno djelotvornu i odvracajucu reakciju tuzilastva i sudova”, navodi se u saopstenju.

U vremenu kada se zrtva evidentno okrece prema pravosudu, institucija Zastitnika ima dvije vazne poruke za strucnu i opstu javnost.

“Prvo, proces reforme i implementacije medunarodnih standarda donio je novine u zakonu i postupanju, ali to ne moze zaokruziti medunarodnu i unutrasnju obavezu da se sistem kompletira materijalizacijom pravde kroz otkrivanje i kaznjavanje pocinilaca ovih nasilnih akata. I drugo, ove reforme nuzno prati promjena i/ili jacanje drustvene svijesti o nasilju, ne samo u funkciji eliminacije pojave, nego i kao nacin sprjecavanja devastirajucih posljedica koje takvo nasilja ima – primarno na porodicu, ali i na cijelo drustvo. Zato je veoma vazno da svako ko je u saznanju, reaguje savjesno i prijavi slucajeve porodicnog nasilja u svom okruzenju. O nasilju nad zenama i nasilju u porodici ne smijemo cutati, vec se protiv njega moramo odlucno boriti na svim nivoima”, zakljucuje se u saopstenju ombudsmana.

PROGNOZA ZA 7 DANA

“Danas ce biti uglavnom bez padavina, moguci su i suncani periodi, ali i vise oblacnosti. Ponedeljak i utorak bice promjenljivo oblacno, ali uglavnom suvo. U srijedu krajem dana jace naoblacenje i kisa tokom noci, takode i tokom cetvrtka i petka. Prema trenutnom prognostickom materijalu za vikend se ocekuje uglavnom suvo. No, to je ipak dug prognosticki period pa ga treba prihvatiti sa dozom opreza,” saopstio je meteorolog Dragan Buric za TVCG.

MEDUNARODNI SAJAM SPORTA

Ministar sporta i mladih Nikola Janovic posjetio je Medunarodni sajam sporta u Beogradu, na poziv srbijanskog kolege Vanje Udovicica.

Kako su istakli iz Ministarstva sporta i mladih, Janovic i Udovicic su odrzali bilateralni sastanak u cilju razmjene iskustava u oblasti sporta i mladih i predlaganja zajednickih aktivnosti u narednom periodu.

Sajam je poceo 22. novembra, a okoncava se danas.

OD IDEJE DO BIZNISA

Neki od najbogatijih ljudi danasnjice na pocetku su imali samo ideju. osnivac Fejsbuka Mark Zukeberg, Leri Pejdz i Sergej Brin iz Gugla, pokretac Alibabe Dzek Ma, samo su neki od onih koji su imali viziju, plan i vjeru da ce uspjeti. Poceli su od toga, pa su nasli investitore, pa su ideje razvijali i dosli do nevjerovatnog uspjeha. Sve vise mladih ljudi i u Crnoj Gori gradi startapove, a evo i price o jednoj od uspjesnijih kompanija koja je krenula od nule.

“Moje drvo” aplikacija je koja vam omogucava da zasadite drvo u Glavnom gradu, ali i na bilo kojem kontinentu. Osmislio je tim ljudi podgoricke kompanije Amplitudo koja koristi inovativne grantove Ministarstva nauke. Od ideje do biznisa, kazu, nije tesko doci.

“U danasnje vrijeme IT i moderne tehnologije vam omogucavaju da budete konkuretnti na bilo kojoj destinaciji. Nije potrebna posebna infrastruktura potrebno je jako puno pameti sto mi u CG imamo ,” kaze Nenad Novovic iz Firme “Amplitudo”.

Ova kompanija aktivno investira u inovativne biznise i i ocekuju da njihovi proizvodi zazive i u inostranstvu . Inovator moze biti bilo ko.

“Ne postoji fakultet ili obrazovanje koje zahtijevamo, to su mladi ljudi koji su zeljni znanja i ulaska u nove price i otkrivanje novih teritorija,” kaze Novovic.

Dom za inovacije upravo bi mogao biti naucnotehnoloski park Crne Gore.

Naucnotehnoloski park bice mjesto u kojem se razvijaju takozvane fine vjestine korisnika.

“Mi zelimo da vjerujemo da ce Naucnotehnoloski park za mlade biti jedna velika motivacija da se razvijaju i da se obrazuju u domenima koji su tehnoloske struke. S obzirom na to da se radi o najbrze rastucem sektoru ekonomije na planeti gdje su profitne stope kompanije velike, i gdje je licni dohodak izuzetno velik,” saopstio je direktor Naucnotehnoloskog parka Crne Gore Velibor Boskovic.

Crna Gora ima potencijal za inovativni biznis ali treba uloziti napore da se sto vise mladih ljudi opredijeli za tehnoloski sektor.

“Mozemo biti svjedoci da na svijetu najvise fali inzenjera informaticke struke i ne mozemo vidjeti granicu gdje se to razvija i neke najnovije tehnologije kojima je covjek vladao ili koje se tek razvijaju, predstavljaju nevjerovatnu mogucnost za profilaciju mladih ljudi gdje mogu dobro da zarade i da se razvijaju i pomognu razvoj sopstvenog drustva i tehnologije,” kaze Boskovic.

Poruka za sve one koji imaju ideje a zeljeli bi da ih pretoce u biznis.

“Samo da sanjaju i da ne postoji ogranicenje u danasnje vrijeme i da mogu da dodu kod nas da im pomognemo u tome “, naveo je Novovic.

PRVI DAN MASLINIJADE

U sklopu proslave Dana Opstine Bar, danas je odrzan prvi dan 18. Maslinijade, tradicionalne poljoprivredno-kulturno-zabavne manifestacija u Starom Baru. Nekoliko hiljada gostiju moglo je da uziva u maslini i proizvodima od ove biljke, ali i u specijalitetima barskog kraja.

,,Evo smo godinu po godinu stigli do punoljetstva jedne manifestacije, koja nije svojim kvalitetom prepoznata samo u Baru, vec i van granica nase zemlje. Drago nam je sto smo i ove godine, i pored nesto slabijeg roda, uspjeli da okupimo ovako veliki broj izlagaca, ali i proglasimo najbolje medu njima. Mi cemo se i u narednom periodu truditi da ova manifestacija bude na nivou svih prethodnih”, istakao je, izmedu ostalog, predsjednik Organizacionog odbora Suljo Mustafic.

Od osnivanja Maslinijade, nesebicnu pomoc organizatorima pruzala je i Turisticka orgnaizacija Bar.

,,Ovo je zaista jedna od najvaznijih i najprepoznatljivijih manifestacija u nasem gradu, koja na pravi nacin promovise izmedu ostalog i turisticku ponusu, i sve potencijale Starog Bara. TOB je to znala da prepozna u prethodnom periodu, a tako ce biti i ubuduce”, rekao je direktor Turisticke orgnaizacije Emil Kukalj.

Za sve poljoprivrednike izuzetno je vazna i podrska resornog Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja. ,,Kao i do sada, maslinari ce imati podrsku Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja, kada je prosirenje i modernizacija proizvodnje u pitanju, i sigurna sam da cemo zajednickim radom uspjesno odgovoriti buducim zadacima i izazovima”, naglasila je direktorica Direktorata za poljoprivredu Radana Damjanovic.

Maslinijadu je svecano proglasio otvorenom predsjednik Opstine Bar, Dusan Raicevic, napominjuci je da Opstina Bar partner i organizatorima, ali i maslinarima i poljoprivrednim proizvodacima, najavljujuci izgradnju ,,Kuce maslina”.

,,Opstina Bar je bila i ostala partner svim proizvodacima ovog kraja. Iz agrobudzeta Opstine Bar i tokom ove godine kroz razlicite subvencije i podsticajne mjere opredjeljeno je 300.000 eura. Nadam se da cemo na narednoj Maslinijadi vec imati odredene obrise jednog kapitalnog projekta – Kuce maslina. Vrlo je vazno ulagati u poljoprivredu, jer na taj nacin ulazemo u buducnost”, istakao je Raicevic.

Za najuspjesnijeg maslinara na manifestaciji je proglasen Bajazit Haveric, dok su prve dvije nagrade za najbolje odrzavani maslinjak pripale Andriji Durovicu i Mehmedu Mujicu. Nagrade za najbolji mladi zasad pripale su Beciru Boskovicu i Saidu Canticu, a vlasnici najkvalitetnijeg ulja su Nijazim Becovic i Sadetin Pericic. Strucni ziri je odabrao i pet najljepse uredenih standova, a to su oni koje su uredili Mujo Asovic, Sabrija Lunjic, Filip Jovovic, Samir Omeralovic i Dino Kurtovic.

U sklopu proslave Dana Opstine Bar, direktor Erol Marunovic otkrio je spomen-plocu na mjestu gdje se nekada nalazila prva barska Gimnazija, a ,,u ime svih starih Barana koji su isli u ovu skolu” zahvalio se Cazim Alkovic.

U zabavnom dijelu programa ucestvali su KUD ,,Jedinstvo”, Etno grupa Zora, Al Dino i Ibrahim Mekic. Sjutrasnji program pocinje od 11 sati.

NAREDNE GODINE

Vlada je, za narednu godinu, Upravi javnih radova odobrila budzet od 87 miliona eura, sto je 37,5 odsto vise nego ove godine, saopstila je pomocnica direktora Uprave Maja Delic, gostujuci u Dnevniku TVCG.

Uprava javnih radova trenutno realizuje projekte vrijedne oko 200 miliona eura, a sirom Crne Gore aktivno je 74 gradilista.

“Rijec je o strateskim prjektima koji imaju za cilj poboljsavanje standarda gradana, otvaranje novih radnih mjesta, kao i jacanje privrednog ambijensta, narocito na sjeveru drzave. Medu tim projektima izdvajaju se izgradnje skijalista Kolasin 1600, na lokalitetu Zarski u Mojkovcu, Cmiljaca u Bijelom Polju i Hajle u Rozajama”, saopstila je Delic.

Pored tih projekata izdvaja se i valorizacija Dalovica pecine, vrijedna oko 18 miliona eura, kaze Delic i dodaje da je najveci broj radova na sjeveru Crne Gore.

Vlada je, za narednu godinu, izdvojila 37,5 odsto vise novca u odnosu na ovogodisnji budzet.

“U planu je da se nastavi s intenzivnim tempom realizacije vec zapocetih projekata. Dom starih u Niksicu, osnovna skola u Bijelom Polju , vrtic u Rozajama, stadion na Cetinju, izgradnja komunalne i saobracajne infrastrukture. Budzetom za narednu godinu planiran je pocetak radova na izgradnji novih objekata, poput Naucno- tehnoloskog parka , kompleksa za potrebe Uprave policije na Zlatici, vrtica u Bloku 6 u Podgorici i brojnih drugih”, rekla je Delic.

Cilj nenajavljenih posjeta premijera Markovica gradilistima je da izvodaci postuju rokove.

“Osnovni cilj je da se radovi zavrse u ugovorenom roku. U nekim slucajevima to se ne desava. Mi smo pokrenuli i raskinuli nekoliko ugovora sa neodgovornim izvodacima radova i pokazali da se takvo ponasanje nece tolerisati, s obzirom da ono moze da utice na strategiju razvoja kapitalnih drzavnih prjekata”, zakljucila je Delic.

SAVJET RTCG

Clanovi Savjeta Javnog servisa ocijenili su da je njihov rad predmet raznih netacnih stavova, pausalnih ocjena i neutemeljenih kritika koje su prevrsile mjeru.

Ragovanje Savjeta RTCG prenosimo integralno:

Savjet Radio-televizije Crne Gore, od samog konstituisanja, suocen je sa nacinom interpretacije izbora i kredibiliteta njegovih clanova, a potom i rada ovog drustvenog tijela, koji, po mnogo cemu ima elemente neprimjerenog odnosa, omalovazanja, pa i destrukcije. Na ovaj, ili onaj nacin, iza toga stoji dio medija,dio nevladinih organizacija i dio politickih subjekata, pa u odredenom smislu, i sam menadzment RTCG.

Savjet se do sada uzdrzavao od javnih odgovora i reakcija. Ali je, konzorcijum netacnih stavova i kritika prevrsio mjeru. Zato smatramo da imamo i mi pravo da iznesemo stav u vezi sa takvim neutemeljenim ocjenama.Sasvim smo raspolozeni da govorimo o kritikama na racun naseg rada. Ali na profesionalnim osnovama. Ne pausalno, ne skrivanjem iza neprofesionalnog pozivanja na dokumente i akte. Naprotiv, vrlo otvoreno i direktno. I naravno, uz nas profesionalni i argumentovani odgovor na sve. Iako su konzorcijumi kritika cudno kreirani, uzdrzacemo se od takve analize.

Kljucni problem su netacne interpretacije, objave i pausalni stavovi. Jedan skup kriticara smatra da Savjet ne radi svoj posao, a drugi da Savjet navodno neopravdano trosi novac poreskih obveznika. Ni jedno ni drugo nije tacno! Odgovorno tvrdimo da Savjet profesionalno radi i da se odgovorno ponasa. Ukoliko to nije tacno, nas zakonski poslodavac moze pokrenuti postupak argumentovanog i osnovanog razrijesenja. Naravno, i novim zakonom ce imati tu mogucnost. Neka svako pojedinacno sudi da li je to i kada politicki dogovor, ili pritisak.

Odgovor na prvi netacan stav se moze vidjeti u proteklom radu od usvajanja odredenih principa, statutarnog uvodenja disciplinske odgovornosti generalnog direktora, preko pokusaja rijesavanja ranijih i davno nastalih problema do analitickih kritika, zahtjeva i sugestija prilikom razmatranja programskih i finansijskog plana. Radimo upravo ono sto nam je zakon dozvolio.

Odgovor na drugi netacan stav se odnosi na navodno bespotrebno trosenje novca i isplate zarada. Savjet je, u svom nedavnom saopstenju, detaljno objasnio kako je i zasto preporucio generalnom direktoru da moze, prema zakonu i statutu, donijeti odluku o isplati razlike zarada gdinu Vojvodicua na osnovu presude odluke suda o nezakonitoj smjeni. Na posljednjoj sjednici Savjeta i sam generalni direktor je potvrdio sve sto je u uvodnom dijelu te tacke izneseno u vezi sa ,,slucajem Vojvodic”. Podsjeticemo jos jednom da je Savjet dao preporuku da generalni direktor moze, formalno-pravno, donijeti odluku. Dodatno, ovaj Savjet nije smijenio gdina Vojvodica, vec pokusava da smanji stetu koju su drugi nanijeli RTCG. Savjet, ni ovaj ni prethodni, nije smijenio ni gdina Micunovica, vec je to uradio gdin Sundic. Isti princip treba da vazi i za navode o smjeni gdina Mirkovica. Ako je i to nezakonito, sasvim bi precizno i korektno bilo da se i napise cija je to odgovornost. I zbog cije odluke RTCG ima stete po tom osnovu. Drugo je pitanje zasto mediji to ne prenose.

Clanovi Savjeta ovom prilikom imaju posebnu potrebu da prokomentarisu tvrdnju generalnog direktora RTCG o tome da su “zasticeni kao bijeli medvjedi”. Ovakva floskula, u ovom kontekstu, ne samo da je neprimjerena, vec je vulgarna, uvredljiva i drska. Generalni direktor, kome je Savjet poslodavac i sa kojim od pocetka nastoji da ima korektnu komunikacju, daje sebi za pravo da na ovaj nacin kvalifikuje Savjet. Cak i da je tacna direktorova tvrdnja, on bi dok je na toj funkciji, trebalo da se uzdrzava od bilo kakvih komentara te vrste.

A posebno je drsko to sto je takvu floskulu iznio u vezi sa pomenutom preporukom za isplatu bivsem generalnom direktoru, i sto se skriva iza obaveze navodne medijske lupe nad svim segmentima rada. Kad je rijec o generalnom direktoru, ne mozemo zanemariti jedno ,,iznenadenje” cemu smo bili svjedoci ovih dana. Naime, jedan od clanova Savjeta je sam reagovao na vec iznesene ocjene generalnog direktora o ,,medvedoj zastiti” clanova Savjeta, uputivsi mu obracanje u internoj komunikaciji. To pismo se, pak sjutradan naslo u jednom mediju! Da li tako treba da ,,saraduju” Savjet i generalni direktor? Nazalost, ni medij u kome je objavljeno pomenuto pismo, nije nasao za shodno, u skladu sa profesionalnim pravilima, da u vezi sa time obavi odredene provjere.

Na ovakve i slicne tvrdnje i postupke prema Savjetu, svjedoci smo, naslanjaju se i pojedinci sa drugih adresa, poput AEM-a. Nemamo nista protiv. Ali Savjet radi i mora da radi i mimo javnih sjednica Savjeta. A nase sjednice su znacajno otvorenije za javnost nego onih koji nam salju lekcije o odnosu prema javnosti.

Moze li se ovo smatrati pritiskom na Savjet? Posebno poredimo, jer se rad Savjeta cesto tretira od strane generalnog direktora kao pritisak na rad menadzmenta.

Podsjeticemo da clanovi Savjeta imaju zakonsku, moralnu i profesionalnu odgovornost. Clanovi Savjeta moralnu odgovornost u radu imaju i prema institucijama koje su ih predlozile. Savjet ne cini skup slucajnih prolaznika sa gradskog trga, vec skup pojedinaca koji su se dokazali u svojim profesijama i koji su, prema misljenju predlagaca, zasluzili da budu predlozeni i imenovani. Podsjecamo i da, osim parapolitickih kvalifikacija, nijesmo culi nijednu profesionalnu zamjerku za bilo kog clana Savjeta u ovom sazivu. Iako izuzetak moze biti poruka generalnog direktora da je potreban drugaciji odabir clanova. Da li je to nastavak pokusaja dijeljenja lekcija Savjetu? Da li je to pritisak na rad Savjeta?

Tokom izrade izmjena i dopuna Zakona o RTCG ni jedan od dva generalna direktora, koji su po funkciji bili clanovi radne grupe, nije govorio o odgovornosti clanova Savjeta. Zasto? Zar to nije bilo idealno mjesto? Zasto bas sada nove lekcije? Neka javnost prosudi. O Savjetu i odgovornosti je u radu radne grupe objektivno govorio jedino predstavnik Savjeta RTCG.

Clanovi Savjeta predstavljaju cjelokupno drustvo i ne treba, niti moraju biti medijski profesionalci. Valjda isti vec postoje u menadzmentu. Ali, i clanovi Savjeta i clanovi menadzmenta moraju biti profesionalci. I valjda je slicna situacija sa uredenjem javnih medijskih servisa u Evropi. Makar to kazu predstavnici evropskih institucija. Naravno, ima izuzetaka, poput Estonije, gdje i poslanici sjede u upravljackim tijelima javnog medijskog servisa.

Na kraju, neka javnost prosudi da li je rijec o pritisku na rad Savjeta. I da li je motiv tome upravo nezavisnost ovog saziva i nemogucnost kontrole nad njim od strane bilo kojeg od nezadovoljnih aktera?

MANIFESTACIJA

U Donjem Zagarcu odrzana je manifestacija “Dani divljeg sipka”, na kojoj su mjestani njih tridesetak, izlozili domace proizvode od nara. Tu manifestaciju organizovala je Mjesna zajednica uz podrsku Ministarstva poljoprivrede, lokalne uprave i Tursticke organizacije sa nadom da ce divlji sipak dobiti mjesto koje mu u prirodi pripada.

PO NAJVISIM STANDARDIMA

Tehnika koju je RTCG kupila za potrebe digitalizacije i emitovanje HD signala je po najvisim svjetskim standardima i ne razlikuje se od one koju koriste emiteri u Japanu, ocijenio je celnik kompanije Soni za medijska rjesenja u Evropi Hiro Kajita.

“Sve je dobro isplanirano, izuzetno su efikasna rjesenja. Veoma je impresivno”, ocijenio je Kajita.

Kako je istakao, posebno je zadovoljan poslom koji su obavili nasi inzenjeri, kad se uzmu u obzir stara infrastruktura koja se morala unaprijediti.

“Ovo je fantasticno, veliki poduhvat. Cestitam vasin inzenjerima koji su uspjeli da izvedu sve”, naglasio je Kajita.

On je u pratnji generalnog direktora RTCG Bozidara Sundica i rukovodioca sektora tehnike Dejana Vujovica obisao prostorije u koje je implementirana nova tehnika, a predstavljen mu je i virtuelni studio.

CGO POZVAO

Centar za gradansko obrazovanje (CGO) ocijnio je da se pitanje priznavanja inostranih diploma mora adekvatno i institucionalno rijesiti, vodeci racuna kako o postovanju medunarodnih standarda, tako i nacionalnih interesa Crne Gore.

“To je posebno vazno s obzirom na ogroman i rastuci broj inostranih obrazovnih isprava koje stizu sa obrazovnih ustanova iz regiona, ali i sire, a cija je reputacija krajnje upitna, na sto smo godinama upozorali i Ministarstvo prosvjete. Iz tih motiva, CGO je imao i predstavnicu u Radnoj grupi za izradu izmjena i dopuna Zakona o priznavanju i inostranih obrazovnih isprava i izjednacavanju kvalifikacija”, kazala je visa pravna savjetnica CGO Snezana Kaluderovic.

Kako je istakla, znacajan broj prijedloga koje su podnijeli je usvojen, a dominantno se ticu vrijednovanja ishoda ucenja kako bi bila u cjelosti postovana Lisabonska konvencija, ali i Crna Gora zasticena od poplave diploma iza kojih ne stoji znanje.

“Tako su Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednacavanju kvalifikacija definisana unaprijedenja u smislu propisanih strozijih kriterijuma za priznavanje. Medutim, CGO je insistirao i na vecoj institucionalnoj povezanosti u Crnoj Gori kako bi se ovo pitanje adresiralo sistemski i na odrziv nacin. Konkretno, to znaci da Ministarstvo prosvjete, u slucaju nedoumice, trazi misljenje o validnosti obrazovne isprave od Agencije za kontrolu i obezbjedenje kvaliteta visokog obrazovanja”, naglasila je Kaluderovic.

CGO se protivi angazovanju pojedinacnih eksperata, kako to sada stoji u Nacrtu, “jer to kreira prostor za diskreciono odlucivanje i moguce koruptivne radnje, a dodatno moze dovesti i do dugih postupka”.