IZ DRZAVNE KASE

Budzetom za iducu godinu Vlada Crne Gore opredijelila je 169.346.073,80 eura za resor obrazovanja, sto je 14.572.676,98 eura vise u odnosu na tekucu godinu.

Najvise sredstava predvideno je za osnovno obrazovanje, 83.684.473,37 eura, sto je 7.240.076,78 eura vise nego za 2019. godinu.

Za srednje obrazovanje opredijeljeno je 39.649.531,04 eura, oko tri miliona vise nego za tekucu godinu, dok je za predskolsko obrazovanje opredjeljeno 23.948.355,57 eura, odnosno 2,9 miliona vise nego prethodnim budzetom.

Za visoko obrazovanje predvideno je 559.197,49 eura, sto je takode, vise nego prethodne godine, kada je za ovu oblast bilo izdvojeno 493.395,05 eura.

Znacajna sredstva opredijeljena su i za realizaciju programa Ucenicki i studentski standard, 10.034.127,80 eura, sto je za 366.349,74 eura vise nego sto je bilo predvideno budzetom za 2019. godinu. Za Zavod za udzbenike i nastavna sredstva namijenjeno je 1.043.007,43 eura, dok je za program Strucno osposobljavanje opredijeljeno 7.500.000 eura, isto kao i ove godine.

I za 2020. godinu predvidena su sredstva za Fond za kvalitet i talente u iznosu od 780.000 eura, a za iducu godinu predviden je i 100.001 euro za Fond za dualno obrazovanje.

Podsjecamo, ministar prosvjete Damir Sehovic je ranije najavio osnivanje ovog fonda koji ce, kako je kazao, u 2020. godini biti operativan.

Prema njegovim rijecima, sredstva ce se koristiti za nagrade najboljim ucenicima i instruktorima, za bonuse i grantove poslodavcima koji su ukljucili veci broj ucenika, bonuse poslodavcima koji su zaposlili nakon skolovanja veci broj ucenika, naknade za instruktore prakticnog obrazovanja i slicno.

Govoreci o ulaganjima za obrazovanje, Sehovic je u nekoliko navrata najavio gradnju cetiri skole medu kojima je i gimnazija u Podgorici, rekonstrukciju tri vrtica i opremanje skola.

Pored infrastrukturnih ulaganja, Sehovic je kazao da ce u 2020. godini doci do povecanja izdvajanja za stanovanje prosvjetnih radnika. Takode, nedavnom odlukom Vlade plate prosvjetnih radnika ce od januara 2020. godine biti uvecane za devet odsto.

U JAVNOM PROSTORU

Nadlezne inspekcije Uprave za inspekcijske poslove za kontrolu primjene novog Zakona o sprecavanju upotrebe duvanskih proizvoda, od 14. avgusta od kad je na snazi do juce obavile su ukupno 2.770 pregleda i zbog utvrdenih nepravilnosti izdale prekrsajne naloge u ukupnom iznosu od 33.900 eura.

Zbog konzumiranja duvanskih proizvoda u radnom i javnom prostoru, skolama, vrticima, trgovinskim radnjama, te sudovima, ministarstvima, ali i zdravstvenim ustanovama turisticka, sanitarna i zdravstvena inspekcija Uprave za inspekcijske poslove izdale su ukupno 134 prekrsajna naloga u ukupnom iznosu od 33.900 eura, kazali su Dnevnim novinama iz Uprave za inspekcijske poslove.

Od 14. avgusta od kada je u primjeni novi Zakon o sprecavanju upotrebe duvanskih proizvoda, do 19. novembra turisticka inspekcija je kontrolisala ugostiteljske objekte i tokom 2.263 kontrole, kako su kazali, utvrdila 106 nepravilnosti.

“Izdato je 119 prekrsajnih naloga u iznosu od 30.490 eura, a podnijeto je i sest zahtjeva za pokretanje prekrsajnog postupka”, kazali su Dnevnim novinama iz UIP.

Utvrdene nepravilnosti odnosile su se na davanje dozvole za konzumiranje duvanskih proizvoda u radnom i javnom prostoru, ne isticanje oznaka o zabrani pusenja i, kako su rekli, ne opremanje prostorije za pusenje uredajima za ventilaciju.

“Upravi za inspekcijske poslove se obraca veliki broj poslovnih subjekata pitanjima u vezi sa primjenom ovog zakona, interesuju se kako bi svoje postupanje, u ovoj oblasti, uskladili sa zakonom i tako izbjegli kazne. Takode, dobijamo i prijave od gradana o pusenju na zabranjenim mjestima, koje inspektorima pomazu u nadzoru”, kazali su iz UIP

Sanitarni inspektori su, od 14. avgusta do 19. novembra, izvrsili 381 inspekcijski pregled u cilju kontrole primjene odredbi Zakona o ogranicavanju upotrebe duvanskih proizvoda i izdali devet prekrsajnih naloga ukupne vrijednosti 1.610 eura.

Kontrolisani su vaspitnoobrazovni objekti, odnosno skole i vrtici, trgovinska djelatnost, objekti u kojima se prireduju igre na srecu, kao i radni prostori u kojima poslove obavljaju drzavni organi, organi drzavne uprave, organi uprave, organi lokalne samouprave, organi lokalne uprave i sluzbe, kao i druga pravna lica koja vrse javna ovlascenja (sudovi, ministarstva, uprave, sluzbe u opstinama, pravna lica koja vrse javna ovlascenja).

“Zbog nepostovanja odredbi zakona u javnim i radnim prostorima izdato je devet prekrsajnih naloga u iznosu od 1.610 eura i to: jednom pravnom licu i jednom odgovornom licu javne ustanove, jednom preduzetniku i jednom odgovornom licu i dva fizickim licima u organu lokalne samouprave, jednom odgovornom licu u organu uprave, jednom pravnom licu i jednom odgovornom licu poslovnog subjekta”, precizirali su za Dnevne novine iz UIP

Za tri mjeseca primjene Zakona o ogranicavanju upotrebe duvanskih proizvoda zdravstveni inspektori izvrsili su 126 inspekcijskih pregleda i izdali sest prekrsajnih naloga u iznosu od 1.800 eura.

“Kontrole su vrsene u objektima u kojima se obavlja zdravstvena djelatnost u javnom i privatnom sektoru i to u Klinickom centru, institutima, bolnicama sa pripadajucim odjeljenjima, zavodima, poliklinikama, domovima zdravlja sa pripadajucim ambulantama, opstim i specijalistickim ambulantama, laboratorijama, objektima za promet ljekova i medicinskih sredstava u javnom i privatnom sektoru. Zbog nepostovanja odredbi zakona u javnim ustanovama u kojima se obavlja zdravstvena djelatnost izdato je sest prekrsajnih naloga u iznosu od 1.800 eura i to pravnim i odgovornim licima zdravstvenih ustanova u Podgorici i Niksicu.

RIJEC STRUKE

Svjetski je dan televizije. Sagovornici Dnevnika ocjenjuju da se televizija danas ne gleda kao nekada, te da je sve cesce zamjenjuju on-line mediji i drustvene mreze. Isiticu, medutim, da televizijska era nije zavrsena i da ce, uprkos novim medijima, televizija ipak opstati, ali u nekom izmijenjenom obliku.

Televizija je decenijama bila najuticajniji medij, ali je, s pojavom interneta i drustvenih mreza, taj uticaj poceo da slabi. Da li televizija gubi trku s takozvanim novim medijima ili na medijskom trzistu ipak ima mjesta za sve?

“Televizija donekle gubi tu trku, mada se kao medij jos stabilno drzi. Tu trku su donekle izgubili stampani mediji”, porucio je predsjednik Savjeta AEM Ranko Vujovic.

“Uporno se takmicimo i zelimo da ostanemo u toj trci, ali jedini nacin da pridemo gledaocima, je da nase emisije budu na internetu, na Youtube”, kazao je novinar Miomir Maros.

“Vi danas imate situaciju da se predsjednik najrazvijenije i najmocnije drzave svijeta ekskluzivno oglasava iskljucivo preko Tvitera. Njegove izjave prvo idu preko te socijalne mreze, pa ih tek onda mediji preuzimaju”, navodi pisac Marinko Vorgic.

Kako, u takvim uslovima, sacuvati gledaoce i privuci nove? Maros, kao dugogodisnji novinar, smatra da treba mijenjati sadrzaj.

“Televiziju treba nekako pribliziti gledaocima, na nacin da cemo im dati nesto sto je autenticno, nesto nase, sto ne mogu gledati na drugim televizijama. A to znaci prvenstveno da im na jedan popularan nacin prenosimo kulturno naslijede, obican zivot, zanimljivosti, tradiciju i obicaje”, porucio je Maros.

Saglasan je i Vorgic. Prema njegovim rijecima, informativni segment preuzeli su mediji koji su efikasniji, pa bi televizija onda trebalo da se orjentise na druge segmente.

“Kao sto je kultura, nauka, obrazovanje. Na kraju, to mogu biti i neke forme talk-show koje mogu biti vrlo atraktivne i zavodljive. Znamo da je gledaocima danas sve dosadno, oni vise nemaju vremena da gledaju nesto dugo i obimno, a pogotovo ne nesto prepametno, tako da se onda stalno podilazi tome”, istice Vorgic.

Za kvalitetan sadrzaj potrebno je mnogo novca, a danasnje televizije rade u teskim finansijskim uslovima – napominje Vujovic. Uprkos tome, ne smatra da se televiziji blizi kraj.

“Bice neki spoj izmedu interneta, televizije i portala. Mislim da ce se to miksati. Ovaj format koji televizija ima danas sigurno nece opstati. Vjerovatno cemo imati vise specijalizovanih kanala”, naveo je Vujovic.

I Vorgic kaze da ce televizija u svakom slucaju postojati, ali vjerovatno u nekoj hibridnoj formi s jos nekim medijima.

Ujedinjene nacije su 1996. godine donijele odluku da ce 21. novembar biti Svjetski dan televizije jer je tada odrzan prvi Svjetski televizijski forum, koji je okupio kljucne medijske licnosti kako bi govorile o znacaju televizije.

Bojana Baranin, TVCG

KOR U TUZILASTVU

Aktivisti Koalicije za odrzivi razvoj (KOR) predali su danas tuziocima dio dokumentacije o ekoloskom kriminalu na Skadarskom jezeru i dogovorili saradnju s timom koji je odredio vrsilac duznosti vrhovnog drzavnog tuzioca Ivica Stankovic, saopsteno je iz te NVO.

“Tuziteljke su izrazile spremnost za saradnju, navodeci da prepoznale da gradani vjeruju KOR-u, isticuci da je saradnja tuzilastva civilnog sektora i gradana kljucna u zastiti ekoloskih vrijednosti Crne Gore, te otkrivanju pocinilaca eko-kriminala, sto ce u krajnjem omoguciti zatvaranje poglavlja 27 u pregovorima za clanstvo Crne Gore u Evropskoj uniji”, saopsteno je iz Koalicije.

Kako su istakli, predstavnici KOR-a su tuziocima predstavili dio dokaza o eko-kriminalu i dogovorili da im ubuduce dostavljaju sve dokaze koje imaju.

“Takode, precizirali smo oblike buduce saradnje. Rukovoditeljka Osnovnog drzavnog tuzilastva Podgorica Ljiljana Klikovac saopstila nam je da ce odrediti osobu za vezu sa nama, jer smo im ukazali na dosadasnju praksu zloupotrebe licnih podataka lica koja prijavljuju krivicna djela”, naglasili su iz KOR-a.

VLADA ODLUCILA

Vlada Crne Gore je na danasnjoj sjednici za direktora Poreske uprave imenovala dosadasnjeg vrsioca duznosti direktora te drzavne institucije Miomira M. Mugosu.

Mugosu je za direktora PU predlozio ministar finansija Darko Radunovic.

“Vladina Komisija za kadrovska i administrativna pitanja razmotrila je predlog Radunovica i imajuci u vidu da je sproveden zakonom propisani postupak po javnom konkursu za starjesinu organa uprave, kao i cinjenicu da je ministar finansija, saglasno svojim ovlascenjima predlozio Vladi da za direktora Poreske uprave imenuje Miomira M. Mugosu, prvorangiranog kandidata, koji je u postupku provjere kompetencija, znanja i sposobnosti ostvario 43 boda”, saopsteno je iz Vlade.

Mugosa je na mjestu direktora Poreske uprave od decembra 2015. godine

Podsjecamo da je u skladu sa Uredbom o organizaciji i nacinu rada drzavne uprave, Poreska uprava bila u sastavu Ministarstva finansija, ali je ove godine postala samostalan organ, te se zbog toga ponovo moralo birati novo rukovodstvo na javnom konkursu. Mugosa je do zakljucenja novog konkursa za izbor direktora Poreske uprave tu funkciju obavljao kao vrsilac duznosti direktora.

U obrazlozenju Ministarstva finansija su naveli da su Mugosu za novi mandat preporucili rezultati ostvareni u prethodnom periodu.

U NAREDNE TRI GODINE

Vlada Crne Gore, na danasnjoj sjednici, odlucila je da nastavi saradnju sa Stambenom zadrugom prosvjetnih radnika “Solidarno” i prihvatila Sporazum o obezbjedivanju sredstava za rjesavanje stambenih potreba zaposlenih u prosvjeti. Tim povodom zaduzila je ministarstva prosvjete i finansija da u naredne 3 godine Stambenoj zadruzi prosvjetnih radnika obezbijede iznos od po 450.000, odnosno 250.000 eura, na godisnjem nivou.

Kako je u raspravi naglaseno, Vlada i Ministarstvo prosvjete, od osnivanja SZ ,,Solidarno” za potrebe realizacije aktivnosti na planu poboljsanja uslova stanovanja zaposlenih u prosvjeti obezbijedili su sredstva u iznosu 6.321.183 eura.

Imajuci u vidu da je Sporazum o obezbjedivanju sredstava za rjesavanje stambenih potreba zaposlenih u prosvjeti, koji je potpisan 2017. godine istekao, Ministarstvo prosvjete i Sindikat prosvjete su inicirali potpisivanje novog Sporazuma za naredni trogodisnji period, koji podrazumijeva povecanje izdvajanja sredstava iz Budzeta za 2020., 2021. i 2022. godinu sa prethodnih 600.000 eura na 700.000 eura.

Vlada donijela odluku o zaduzivanju za 2020.

Vlada je donijela Odluku o zaduzivanju Crne Gore za 2020. godinu, kojom su definisani kreditni aranzmani koji ce biti zakljuceni u skladu sa Zakonom o budzetu za 2020. godinu, visina nedostajucih sredstava za finansiranje budzeta u narednoj godini, kao i mogucnost zaduzenja za potrebe refinansiranja duga i stvaranja rezerve, za potrebe odrzavanja tekuce likvidnosti, nezavisno od granice godisnjeg porasta duga, kao i za refinansiranje i reprogramiranje kratkorocnih pozajmica i hartija od vrijednosti.

Vlada je usvojila Informaciju o implementaciji Uredbe o dodjeli sredstava za podsticanje direktnih investicija i unapredenje konkuretnosti privrede, donijela Odluku o dodjeli sredstava za podsticanje direktnih investicija i prihvatila tekst Ugovora.

Navedeno je da je na nakon objavljenog Javnog poziva za ucesce u Programskoj liniji za podsticaj direktnih investicija za 2019. godinu Komisija za implementaciju i monitoring Programske linije u postupku vrednovanja ocijenila da su tri investiciona projekta ispunila propisane kriterijume. Njihovim vrednovanjem su se stvorili uslovi za pocetak procedure odobravanja dodjele sredstava za podsticaj investicija.

Ugovorom o koriscenju sredstava definisane su medusobna prava i obaveze. Kroz tri vrednovana investiciona projekta, vrijednost materijalnih i nematerijalnih ulaganja ce iznositi ukupno 4.818.289 eura, cime ce se ostvariti zaposljavanje 277 nova, ili zadrzati postojeca zaposlena lica.

Vlada odlucila da pomogne tri preduzeca

Vlada je usvojila Informaciju o implementaciji Uredbe o dodjeli sredstava za podsticanje direktnih investicija i unapredenje konkuretnosti privrede. Donijela je Odluku o dodjeli sredstava za podsticanje direktnih investicija i prihvatila tekst Ugovora.

Odlukom se predvida finansijska podrska u vidu dodjele sredstava za podsticanje investicija u proizvodni i usluzni sektor i direktno ce uticati na privlacenje direktnih investicija, a time ce se ostvariti uticaj na povecanje konkurentnosti, smanjenje regionalnih razlika, ujednaceniji privredni razvoj i otvaranje novih radnih mjesta. Ugovorom o koriscenju sredstava definisane su medusobna prava i obaveze.

Kroz tri vrednovana investiciona projekta, vrijednost materijalnih i nematerijalnih ulaganja ce iznositi ukupno 4.818.289 eura, cime ce se ostvariti zaposljavanje 277 nova, ili zadrzati postojeca zaposlena lica.

Ovom odlukom dodjeljuju se sredstva podnosiocima u sklopu Programa za unapredenje konkurentnosti privrede i Programske linije za podsticaj direktnih investicija za sljedece investicione projekte:

-,,Meso-Promet d.o.o.” iz Bijelog Polja – ,,Obnavljanje proizvodnih kapaciteta devastiranih usled nastalog pozara” – 6.000 eura za svako od 252 zadrzanih lica – radnika, odnosno iznos od ukupno 1.512.000 eura;

– ,,Sik-Polimlje d.o.o.” iz Berana – ,,Povecanje obima proizvodnje u sektoru eksploatacije i unapredenje tehnoloskog procesa proizvodnje i proizvoda sperane” – 4.000 eura za svako od 10 planiranih novozaposlenih lica, odnosno iznos od ukupno 40.000 eura;

– ,,Lighthouse of Montenegro d.o.o.” iz Herceg Novog – ,,Renoviranje i opremanje resto-bara Jadran” – 4.000,00 eura za svako od 15 planiranih novozaposlenih lica, odnosno iznos od ukupno 60.000 eura.

Vlada se upoznala sa Informacijom vezanom za izdavanje privremene mjere po predlogu predlagaca obezbjedenja ,,Vektra – Jakic” doo Pljevlja, protiv protivnika obezbjedenja Drzava Crna Gora koju je pripremio Zastitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore. Uprava za sume zaduzena je da pokrene postupak arbitraze, a Zastitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore da pokrene postupak naplate dospjelih potrazivanja po tuzbi za ispunjenje Ugovora uz zahtjev za izdavanje privemene mjere radi sprecavanja nastupanja nenadoknadive stete.

Usvojena je Informacija o potrebi pridruzivanja Crne Gore Inkluzivnom okviru za BEPS. U cilju smanjenja iskoriscavanja tzv. ,,poreskih rajeva? Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) je, u saradnji sa liderima G20, pripremila Projekat evazije poreske osnovice i premjestanja dobiti (BEPS Projekat), koji sadrzi paket mjera kojima bi se na sveobuhvatan nacin suprostavilo premjestanju dobiti u drzave sa niskim ili nultim poreskim stopama, gdje ne postoji ili postoji mala ekonomska aktivnost, sto ima za posledicu manju naplatu poreza.

Usvojen je i Izvjestaj o razvoju trzista elektronskih komunikacija. Prilikom predstavljanja Izvjestaja naglaseno je da visegodisnji trend velikih investicija u sektoru elektronskih komunikacija potvrduje cinjenicu da postiji stabilan i predvidljiv pravni i regulatorni okvir, koji je stvorio jednake uslove za sve ucesnike na trzistu.

Vlada je uputila u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola.

DAN OPSTINE KOTOR

U Kotoru je danas proslavlja Dan opstine. Prvi covjek Opstine Zeljko Aprcovic porucio je da prioritet mora biti konstatan razvoj Kotora.

Svi projekti u Opstini Kotor se realizuju odredenom dinamikom i kompatibilni su sa onim sta je lokalna administracija planirala da uradi, porucio je Aprcovic.

On se pohvalio i da su za samo cetiri mjeseca vlasti obnovili saradnju sa Vladom Crne Gore sa cijim predsvnicima je dogovorena relazacija projekata vrijednih vise od 50 miliona eura.

Od znacajnijih planiranih investicija u narednom periodu Aprcovic izdvaja izgradnju podzemnog pjesackog prelaza, ispred gradskih bedema i objekta Lucke kapetanije.

Odluku o izgradnji izglasao je lokalni parlament, a procijenjena vrijednost investicije je oko milion 630 hiljada eura, dok prihvacena ponuda izvodaca iznosi nesto manje od milion 390 hiljada eura. Rok za zavrsetak radova je sto trideset dana.

Najavio je konacno rekonstrukciju zatvorenog bezena “Niksa Bucin” u Skaljarima do polovine marta sljedece godine.

Projektantska procjena svih radova na bazenu u Kotoru iznosi 4,5 miliona eura, a finansira se iz kapitalnog budzeta Crne Gore.

Takode, intenzivirani su radovi na novoj sportskoj dvorani u Skaljarima. Razgovori su nastavljeni sa predstavnicima Erlanga iz Niksica, kako bi se pristupilo zatvaranju samog objekta i izvodenju zanatskih radova.

Obezbijedena su finansijska sredstva preko WBIF-a (Fonda za zapadni Balkan) za poboljsanje vodovodnog sitema u naseljima Risan i Perast, te sistema vodosnandijevanja na dionici Stoliv- Prcanj- Muo.

“Stvoreni su uslovi i za komunalno opremanje lokaliteta Bigova Bay i pojednih naselja Donjeg Grblja u vrijednosti 15 miliona eura”, kazao je Aprcovic.

On je cestitao dobitnici Novembarske nagrade Kotora, Vlasti Mandic, gradanima Dan Opstine, a vjernicima koji slave Arandelovdan i Gospu od zdravlja.

BORBA PROTIV KORUPCIJE

U okviru projekta “Obuka internih revizora u javnom sektoru Crne Gore” (TIAPS 4) danas je podijeljeno 15 sertifikata cetvrtoj generaciji uspjesnih polaznika programa obuke.

,,Unaprjedenje upravljanja javnim finansijama je jedan od strateskih ciljeva reforme javne uprave u Crnoj Gori usmjerene na povecanje odgovornosti, transparentnosti i upravljanja javnim resursima kako nacionalnim tako i sredstvima EU”, saopstio je ministar finansija, Darko Radunovic na ceremoniji zatvaranja projekta.

Istakao je znacajan doprinos upravljanju javnim finansijama koji daje unutrasnja revizija i u privatnom i u javnom sektoru i dodao da unutrasnja revizija predstavlja mehanizam za obezbjedivanje efikasnije, efektivnije i ekonomicnije upotrebe resursa.

,,Unutrasnja revizija pomaze rukovodiocima da identifikuju slabosti i unaprijede upravljanje”, izjavio je ministar finansija i naglasio znacajan napredak po broju i obucenosti unutrasnjih revizora u prethodnom periodu.

Generalna direktorica Direkorata za centralnu harmonizaciju u Ministarstvu finansija, Ana Krsmanovic se zahvalila Vladi Slovenije i Vladi Savezne Republike Njemacke cije su donacije omogucile implementaciju programa, kao i kolegama iz CEF-a, CIPFA-e i Uprave za kadrove na profesionalnom odnosu i ogromnoj podrsci koju su pruzili timu Ministarstva finansija u implementaciji projekta.

,,Broj izvjestaja revizije u odnosu na 2012. godinu se povecao za preko 200% u 2018. godini, broj datih preporuka priblizno 1000%, dok se procenat neimplementiranih preporuka smanjio sa priblizno 40% u 2013. godini na 20% u 2018. godini”, istakla je generalna direktorica Krsmanovic.

Prisutnima su se obratili i: ambasador Republike Slovenije u CG, NJ.E. Gregor Presker, ambasador Savezne Republike Njemacke u CG, NJ.E. dr Robert Veber, direktorica Centra za izvrsnost u finansijama, Jana Repansek, direktorica Uprave za kadrove, Svetlana Vukovic, v.d. direktorica sektora medunarodnih odnosa CIPFA, Salema Hafiz.

Svecanoj dodjeli sertifikata prisustvovali su uspjesni polaznici prethodne tri generacije TIAPS obuke, ucesnici obuke na radu, tutori, partneri projekta i donatori.

DAN OPSTINE

Dan je Opstine Tivat. Sedamdeset i pet godina nakon oslobodenja, Tivat je ostvario dinamican i svestran razvoj, zauzimajuci visoko mjesto na listi brzorastucih kvalitetnih turistickih destinacija, smatra prvi covjek grada Sinisa Kuosovac.

Sa svecane sjednice povodom dana Opstine Tivat, poruceno je da je uprava grada ponosna na svijetlu proslost, na aktuelni trenutak razvoja grada, ali i da su ubijedeni u blistavu buducnost i dalji napredak.

On je prisutne podsjetio na cinjenicu da Tivat danas ima konture prefinjene turisticke destinacije, sto ga svrstava u sam vrh elitnog turizma u Crnoj Gori.

Taj grad u ovoj godini posjetilo je 24 odsto vise turista nego prethodne i ostvareno je preko million nocenja.

“U proteklih 12 mjeseci, u razvoj grada investirana su znacajna sredstva, a u oko 30 projekata ulozeno je vise od 10 miliona eura. Dalji razvoj infrastrukture, narocito iz oblasti saobracaja, komunikacija, sporta i obrazovanja, bice u fokusu perioda pred nama. Izrazavam iskreno profesionalno i licno zadovoljstvo sto ce najkasnije za 30 dana u Tivtu biti zavrseno i otvoreno nekoliko objekata od velikog javnog i interesa za gradane”, kazao je predsjednik Opstine Tivat Sinisa Kusovac.

Medu tim objektima su dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju, te prostorije za Crveni krst, koji ce nakon vise decenija boravka u montaznom objektu konacno dobiti dom kakav zasluzuje. Investicija je vrijedna oko 900 hiljada eura.

“Potom sportskim terenima u Donjoj Lastvi, u koje je investirano oko 200 hiljada eura. Ovaj projekat je jos jedan pokazatelj da smo planirali ujednacen razvoj svih djelova grada. Pomocni teren Fudbalskog kluba Arsenal, vrijedan oko 100 hiljada eura”, zakljucio je Kusovac.

SUOCAVANJE S PROSLOSCU

Centar za gradansko obrazovanje (CGO) je, u sklopu edicije “Proces suocavanja s prosloscu u Crnoj Gori”, objavio drugu po redu publikaciju slucaj “Kaluderski laz”. Edicija je uspostavljena sa publikacijom slucaj “Morinj”.

Objedinjavanjem kljucnih i autenticnih dokumenata iz procesa ratnih zlocina u Crnoj Gori, ovog puta za slucaj “Kaluderski laz”, CGO zeli da ubrza raskidanje sa negativnom praksom neadekvatnog procesuiranja ratnih zlocina, izgradnju potrebnog institucionalnog okvira i ohrabri konstruktivno suocavanje sa prosloscu.

“Takode, na ovaj nacin se omogucava buducim pravnicima, istrazivacima i drugoj zainteresovanoj javnosti, da imaju laksi uvid integralno u sve aspekte sudenja. Ovakva struktura publikacije daje doprinos buducim akcijama koje bi trebalo da vode otkrivanju i procesuiranju odgovornih za ovaj ratni zlocin”, saopstio je savjetnik na programima u CGO Milos Vukanovic.

Podsjeca da je tokom NATO bombardovanja SR Jugoslavije, 1999. godine, sa prostora tada Autonomne pokrajine Kosova i Metohije na teritoriju Republike Crne Gore uslo oko 100,000 izbjeglica.

” Vecina njih je usla u Crnu Goru preko opstina Rozaje i Plav. Prema navodima lokalnih zvanicnika, dnevno je u Crnu Goru, preko planinskih masiva koje odvajaju Crnu Goru i Kosovo, ulazilo i do 8,000 lica. U jednom trenutku proljeca 1999. godine svaki sesti stanovnik Crne Gore bio je izbjeglica”, navodi se u saopstenju.

Cinjenica da je Crna Gora zbrinula i toplo docekala toliko veliki broj izbjeglica, prema navodima nekad republicke, danas drzavne vlasti Crne Gore i medunarodne zajednice, odigrala je presudnu ulogu u osiguravanju ugleda Crne Gore tokom ratu na Kosovu.

“Medutim, ovako mukotrpno izgraden ugled ugrozili su neki dogadaji na samoj granici. Vecina izbjeglica je sigurno usla u Crnu Goru, ali je u nekoliko slucajeva Vojska Jugoslavije pucala na kolone izbjeglica u zoni odgovornosti Podgorickog korpusa i ta je aktivnost za posljedicu imala vise mrtvih”, navodi se u saopstenju.

Vrhovno drzavno tuzilastvo je, kako se navodi, u optuznici, podignutoj 30. jula 2008, navelo da je prilikom jednog takvog dogadaja, 18. aprila 1999, ubijeno sest, a ranjeno pet lica, a da je u drugim slucajevima koji su se odigrali od 18. aprila do 21. maja 1999. na vise lokacija ubijeno jos 11 lica.

“Cijeli slucaj ce biti nazvan po selu Kaluderski laz gdje se odigrao i najtragicniji dogadaj, iako svi zlocini, pa ni tog dana, nijesu pocinjeni na toj lokaciji. Proces “Kaluderski laz” poceo je podizanjem optuznice 30. jula 2008. protiv osam pripadnika Vojske Jugoslavije, a zakljucen je presudom Apelacionog suda 8. decembra 2014. Nakon sedam godina postupka i odbacivanja dijela optuznice, svi optuzeni su oslobodeni”, navodi se u saopstenju.

Oko ovog zlocina i dalje ima dosta nejasnoca jer su se prije, tokom i nakon postupka pojavile razlicite informacije o samom broju zrtava, vremenu ubistava i nezakonitog petljanja sa dokazima.

“Ostaje cinjenica da jos niko nije odgovarao za ubistvo minimum 15 lica, medu kojima je bilo i djece, zena i starijih lica, a koji su ubijeni dok su pokusavali da pronadu utociste u Crnoj Gori”, istice se u saopstenju.

Do podizanja optuznice za zlocin u Kaluderskom lazu doslo je uslijed velikog medijskog i medunarodnog pritiska.

“Medutim, izostanak identifikacije konkretnih izvrsioca i utvrdivanja odgovornosti ukazuju na ozbiljne slabosti pravosudnog sistema, ali i manjka politicke volje da se pitanja ratnih zlocina prioritiziraju”, navodi se u saopstenju I dodaje:

“Adekvatno procesuiranje ratnih zlocina, raparacije, suocavanje s prosloscu i izgradnja objektivne i humane kulture sjecanja ka ovim dogadajima nijesu samo obaveze koje drzava Crna Gora i njeno drustvo moraju da ispune zbog svojih medunarodnih partnera, vec osnov za opsti drustveni napredak.”