ROTARI KLUB

Rotari Club Bijelo Polje, predvođen predsjednikom kluba Slavkom Vujisićem je proteklih dana distribuirao 750 poklon paketića za djecu na području opštine.

Poklone su dobile skoro sve seoske škole kao i većina učenika koja nastavu pohađaju u gradskim školama te djeca koja borave u socijalnim servisima.

Poklone pakuju djeca iz Engleske za svoje vršnjake u Crnoj Gori i u njima se najčešće nalaze, rukavice, čarape, higijenski pribor, knjige, notesi, bojice igračke i čestitke.

Predsjednik kluba,Slavko Vujisić je kazao da je ovo jedna od najljepštih i najdražih aktivnosti iu bogate agende kluba.

„Lijepo je vidjeti sva ta ozarena lica djece prilikom podjele paketića zagonetne sadržine. Ovi pokloni su ,možda, interesantniji od drugih ne samo po samom sadržaju već i zbog činjenice da su to pakovali njihovi vršnjaci s one strane Lamanša. Svaka djevojčica i dječak dobili su i čestitku sa imenom i adresom pošiljaoca što otvara mogućnost i sklapanja prijateljstava između njih“, istakao je Vujisić podsjećajući da to nije i jedina aktvinost RC Bijelo Polje u protekloj godini.

“Lijepo se podsjetiti akcije pošumljavanja goleti u mjestima Radulići i Godijevo te istraživanje lokaliteta Novakovića pećina. U tom cilju pokrenut je“ Underground party“ projekat koji ima za cilj da približi javnosti ovaj dragulj prirode, koji je proglažena kao jedan od dva spomenika prirode u bjelopoljskoj opštini. Nakon što je tokom dvije aktivnosti lokalitet posjetilo oko pedesetak, rotarijanaca, planinara i ljubitelja prirode, planiramo da na proljeće taj lokalitet učinimo dostupnim ,tako što ćemo obilježiti i markirati planinarske staze koje vode do nje i do drugih manjih pećina, koje su se u narodu zavale isposnice.Postavićemo i tri informativne table sa mapom cijelog lokaliteta,“ kazao je predsjednik kluba, Slavko Vujisić .

Posredstvom Rotari kluba Ulcinj već 16 godina Rotari zajednica u Crnoj Gori obezbjeđuje novogodišnje „Shoebox“ paketići iz Distikta D1110 (Južna Engleska-Souhtempton).

Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore

DNP

Agonija mještana Lijeve Rijeke se nastavlja, jer teško mogu doći do svojih kuća, zbog lošeg održavanja regionalnog puta, na kojem se teško odvija saobraćaj, navodi se u saopštenju Demokratske narodne partije.

“Svakim danom je sve opasniji, zbog brojnih udarnih rupa i uslijed popuštanja potpornih zidova. Izuzetno je rizično njime prolaziti, pritom ugrožena je bezbjednost učesnika u saobraćaju”, navodi se u saopštenju.

Ističu da je put teško prohodan za putnička vozila, na pojedinim mjestima nema asfaltnog zastora, zbog intezivnog saobraćanja teretnih vozila. Učestali saobraćajni udesi i slijetanje vozila sa kolovoza. 

“Preopterećenje nosivosti puta, dovodi do razaranja asfaltne podloge i obrušavanja potpornih zidova. Svuda su rupe, ulegnuća i veliki je rizik za sve učesnike u saobraćaju, to nijesu bilo kakva oštećenja, već rupe i krateri koji se nalaze svuda po kolovozu”.

Navode da se put ne održava od strane preduzeća “Crnagoraput”, niti od građevinskih kompanija koje grade autoput. Uništavaju ga teški kamioni i građevinske mašine, koji svojom težinom koja su iznad dozvoljenih, razaraju lošu kolovoznu konstrukciju. 

“Mještani su nezadovoljni zbog neodržavanja regionalnog puta Bioče – Lijeva Rijeka, obraćali su se nadležnim insitucijama i par puta su blokirali odvijanje saobraćaj. Sve to nije dalo adekvatne rezultate, popravke puta su bile izuzetno lošeg kvaliteta. Izrežu se kocke gdje je rupa, napuni se pijeskom i prekrije betonom ili asfaltom, popravi se, a te “zakrpe” ubrzo propadnu. Rekonstrukcije se svode na popravke koje imaju za cilj kratkoročno osposobljavanje puta i na smanjivanje tenzija kod lokalnog stanovništva”, navode iz DNP-a. 

Regionalni put Bioče – Lijeva Rijeka – Veruša, veoma je opasan i rizičan za saobraćaj, a da ne dođe do težih posledica, neophodno ga je što hitnije popraviti, kako bi se saobraćajne nezgode izbjegle, kažu iz te partije.

“Poseban problem u održavanju puta predstavlja saobraćaj teških teretnih motornih vozila preko 40 tona i pri tom se ne preduzimaju odgovarajuće mjere u pravcu ograničavanja takvog saobraćaja, jer je put dimenzionisan za teretna vozila do 7 tona.”

Mještani zahtijevaju od Ministarstva saobraćaja i gradske uprave da hitno preduzmu odgovarajuće mjere, kako bi ovaj putni pravac osposobili za iole normalno i bezbjedno odvijanje saobraćaja. Posebno u januaru mjesecu zbog boravka djece u Dječijem odmaralištu na Veruši. Takođe, put je veoma značajni alternativni pravac u slučaju zatvaranja magistralnog puta kroz kanjon Morače. 

“Kompanije koje izvode radove na autoputu moraju da saniraju, prošire i obezbijede bezbjedno odvijanje saobraćaja na ovom regionalnom putu. Dok gradska uprava treba da popravi lokalne puteve, koji se koriste za izgradnju autoputa, a koji su takođe uništeni i devastirani, za kretanje putničkih vozila”, zaključuje se u saopštenju.

CVJETNA MANIFESTACIJA

Ovogodišnji Praznik mimoze prvi put će u svojoj istoriji biti pomjeren sa prvog vikenda februara na sredinu tog mjeseca, jer su procjene organizatora da bi tada mogle biti povoljnije vremenske prilike za tradicionalne pučke svečanosti.

Manifestacija će ove godine koštati oko 200 hiljada eura, javlja Radio Jadran. Imaće četiri programske tematske cjeline i raznovrstan muzički program sa brojnim estradnim zvijezdama.

Tako će 14. februara Praznik mimoze biti otvoren koncertom Lepe Brene, a završen nastupom Željka Joksimovića. U međuvremenu, svakog vikenda na platou ispred hotela Igalo nastupiće Vlado Georgiev, Petar Grašo, Aco Pejović, Dejan Matić, a makedonska pjevačica Kaliopi nastupiće tokom fešte od ribe i vina na rivijeri.

Karavan mimoze krenuće iz Beograda gdje će biti organizovana dva maskembala. Organizatori su odlučili da odustanu od tradicionalnog defilea Knez Mihajlovom, zbog reakcija na usvajanje Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

O ovogodišnjem programu Praznika mimoze na press konferenciji su govorili predsjednik Opštine, Stevan Katić, potpredsjednik Opštine i predsjednik Organizacionog odbora Miloš Konjević, direktor TO HN Pavle Obradović i direktorica JUK Herceg Festa, Gordana Porobić Krcunović i producent Zoran Živković.

Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić kazao je da manifestaciju već postoji veliko interesovanje u zemljama regiona i očekuje se odlična posjećenost.

“Organizacioni odbor je odradio izvanredan posao i programski uklopio Praznik mimoze na način koji dolikuje jednoj od najvećih manifestacija u našem gradu. Program je koncipiran tako da se tokom četiri interesantna vikenda odvijaju koncerti, maskenbali i pučke fešte”, istakao je Katić.

Članovi Gradske muzike, mažoretke, trombonjerii klovnovi biće i na maskenbalima u Beogradu, Segedinu, Budimpešti, Nišu, Skoplju i Bitolju, kazao je Miloš Konjević, koji je predsjednik Organizacuionog odbora.

Karavan kreće iz Beograda, gdje će 10. i 11. januara biti organizovana dva maskenbala na kojima će nastupiti Vlado Georgiev i Dragoljub Đuričić, kao i novska klapa Stari kapetan.

Generalni pokrovitelji Praznika mimoze su Opština Herceg Novi i Turistička organizacija Herceg Novi, dok je Javna ustanova kulture „Herceg Fest“ zadužena za kreiranje koncepta kulturno – umjetničkih programa i realizaciju kompletnog programa.

ULAZ BESPLATAN

Ljubitelji klizanja u Budvi će od danas moći da uživaju u klizalšištu, koje je postavljeno na Trgu slikara.

Ledena površina, odnosno klizalište, postavljena je ispred Starog grada, javlja RTV Budva.

Uz klizalište, biće postavljene i drvene kućice na kojima će Budvani i gosti moći da kupe tradicionalne delicije sa primorja.

Iz TO Budva saopšteno je da će klizalište biti u funkciji od 4. do 26. januara. Ulaz je besplatan.

ČIRGIĆ

Direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić kazao je u razgovoru za Dan da pacijenti, ljekari i farmaceuti nemaju dovoljno razvijenu svijest da lijek nije prehrambeni artikal, niti potrošni materijal koji može po slobodnom izboru da se kupuje nekontrolisano i po sopstvenoj odluci.

Čirgić ističe da je što se tiče kupovine ljekova veliki problem dio proizvoda koji ne pripadaju ljekovima, već su dodaci ishrani-suplementi ili dijetetska sredstva, koja se reklamiraju preko komercijalnih medija, ali i preporuiuju od strane ljekara, te se kupovinom takvih proizvoda pacijenti dovode do izlaganja finansijskim troškovima, a bez prethodnih informacija od strane ljekara da navedeni proizvod treba platiti.

“U cilju prevazilaženja kupovine ljekova van maksimalnih cijena, trebalo bi formirati maksimalne cijene za sve ljekove u prometu u maloprodaji, a ne samo za one na Listi ljekova i trebalo bi onemogućiti dvojno formiranje cijena za jedan isti lijek. Obezbijeđena je bolja dostupnost ljekovima koji se izdaju na recept, povećana konkurentnost na tržištu ljekova, tako da su osiguranici pošteđeni odlaska od apoteke do apoteke kako bi dobili propisani lijek. Ono čime nijesmo zadovoljni je raspored apoteka i imamo situaciju da u većim centrima ima više apoteka u kru gu od nekoliko stotina metara, a u slabije naseljenim područjima postoji jedna ili ih uopšte nema (npr. Šavnik, Virpazar)”, smatra on.

Kako navodi, to pitanje treba riješiti kroz regulativu o Zdravstvenoj mreži.

“Iako se od 2018. godine refundacija troškova ljekova vrši u punom iznosu, prema stvarnoj cijeni kupljenog lijeka nije došlo do porasta troškova refundacija, već naprotiv troškovi po tom osnovu su minimalni. Postoji više mjera koje mogu dovesti do toga da građani manje novca odvajaju za kupovinu ljekova: stalna edukacija ljekara o sastavu Liste ljekova i podsticanje na propisivanje raspoložive terapije sa Liste ljekova na teret sredstava Fonda, stalna edukacija osiguranih lica da je terapija sa Liste ljekova farmakoterapijski adekvatna alternativnim lijekovima koji nijesu na Listi, a koji se razl ikuju samo po fabričkom nazivu, dok je sastav i dejstvo lijeka isto, stalna edukacija osiguranih lica o štetnim posledicama samoinicijativnog liječenja-kupovinom ljekova, što je nedozvoljeno za svaki lijek kome je Agencija za ljekove i medicinska sredstva dodijelila receptni režim izdavanja lijeka”, ističe Čirgić.

On navodi da je od 1. januara 2019. godine, u skladu sa Pravilnikom o kriterijumima za utvrđivanje cijena i načinu plaćanja zdravstvenih usluga, započelo elektronsko ispostavljanje faktura za bolničko li ječenje po pojedinačnom DRG slučaju od svih javnih zdravstvenih ustanova na sekundarnom i tercijarnom nivou koje obezbjeđuju akutnu bolničku zdravstvenu zaštitu.

“Ključne prednosti DRG modela su što obezbjeđuje veću transparentnost u izvještavanju i pruža mogućnost međusobnog poređenja efikasnosti bolnica, a takođe i efikasnosti organizacionih jedinica unutar bolnica, te identifikovanje rentabilnih i nerentabilnih bolnica i na taj način pruža dobru osnovu za donošenje kvalitetnih odluka menadžmenta zdravstvenog sistema. Rezultati analiza o obimu pruženih zdravstvenih usluga po DRG modelu daju nam nove impute na osnovu kojih će se u narednom periodu stvoriti uslovi da se, postepeno, vrši prenos sredstava zdravstvenim ustanovama na osnovu učinka jer težimo promjeni postojećeg modela finansiranja javnih zdravstvenih ustanova. Zajedno sa CKB bankom radilo se na projektu unapređenja procesa isplate refundacija troškova osiguranicima, koji je implementiran u Područnoj jedinici Podgorica, a početkom 2020. godine planira se implementacija i u drugim filijalama Fonda”, navodi Čirgić.

Zdravstveni sistem mora da bude dostupniji i fleksibilniji

Čirgić ističe da najbolju ocjenu šta treba unapređivati u zdravstvenom sistemu daju osiguranici kroz svoje primjedbe, tako da se prostor vidi u daljem jačanju kapaciteta javnog sistema sektora zdravstva kako bi se obezbijedila dostupnija zdravstvena zaštita, posebno u onim segmentima koji su od strane građana prepoznati kao usko grlo.

“Naš javni zdravstveni sistem zbog svoje veličine može bolje i brže da se prilagodi zdravstvenim potrebama građana u odnosu na zdravstvene sisteme zemalja u regionu. Dakle, unapređenje zdravstvenog sistema vidim, prije svega kroz obezbjeđivanje edukovanog ljekarskog kadra koji treba da je više plaćen za svoj rad jer obavlja težak, odgovoran i human posao, kao i daljom nabavkom neophodne medicinske opreme, stvaranjem novih prostornih kapaciteta i boljom organizacijom JZU”, pojasnio je Čirgić.

PODACI KCCG

U Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) tokom 2019. godine obavljeno je više od 3.000 porođaja, a statistika najveće zdravstvene ustanove pokazuje da je u minuloj godini rođeno više dječaka, nego djevojčica.

Iz KCCG su nam kazali i da je do posljednjeg dana 2019. godine rođeno 3.089 beba, dok je do 30. decembra obavljeno 3.014 porođaja.

U toku prethodne godine bilo je 80 porođaja sa blizancima, dok su čak četiri trudnice na svijet donijele trojke.

Tokom prošle godine, sudeći po statistici KCCG-a, više su se rađali dječaci.

“U 2019. godini bilo je 53.6% dječaka, u odnosu na djevojčice, kojih je od ukupnog broja bilo 46.4 odsto”, saopštili su Portalu RTCG iz KCCG.

Zanimalo nas je i kakvi su uporedni podaci sa 2018. kada je u pitanju pol beba.

“Upoređujući 2018. i 2019. godinu, više je muške djece rođene u 2019. godini, računajući podatke na dan 31.12.2019 – 53.6% u odnosu na 2018. godinu, gdje je dječaka bilo 51.04% u odnosu na djevojčice 48.96% za 2018. Godinu”, istakli su iz KCCG.

KCCG, međutim, kako navode, ne vodi evidenciju o prisustvu očeva tokom porođaja.

“Vođenje evidencije koliko je očeva prosustvovalo rađanju svoje djece nije statistički praćeno, niti obrađivano. S obzirom da se radi o pružanju podrške trudnici u najosjetjivijim momentima, prateći jednu prirodnu emociju oba partnera i porodice uopšte, statistiku smatramo suvišnom. Ono što se može primjetiti jeste da je tendencija prisustva podrške najbližih u porastu i bez egzaktnog bilježavanja brojem”, kazali su nam iz KCCG.

A ukoliko suprug ili neko drugi želi prisustvovati porođaju i biti podrška trudnici, potrebno je da pošalje e-mail na porodiliste@kccg.me ili dođe do GAK-a KCCG, kako bi se ispunio formular gdje bi bili upoznati sa kućnim redom i mogućim intervencijama tokom porođaja.

MIJAJLOVIĆ ZA PORTAL

Sasvim drugačiji podvodni svijet, potreba da se, uprkos ogromnim rizicima, pomogne žrtvama, neki su od razloga koji doprinesu da ronjenje postane način života. Danilo Mijajlović kaže, za Portal RTCG, da ronjenje može biti egzotika, vrsta rekreacije, adrenalinska injekcija, ali je prije svega human i visoko rizičan posao.

Danilo Mijajlović ronjenjem se “zarazio” od djetinjstva. I to vrlo lako, posmatrajući oca, Veselina Mijajlovića, profesionalnog instruktora ronjenja koji je formirao prvu ronilačku jedinicu u okviru MUP-a, bio prvi predsjednik Ronilačkog saveza Crne Gore, formirao Regionalni ronilački centar … oca, koji je svoj život posvetio tom pozivu.

Sa tim je rastao, a rasla je i ljubav prema ronjenju.

“U međuvremenu sam se obučavao u inostranstvu: Americi, Italiji, Njemačkoj, Francuskoj i sticao iskustva radeći sa najprestižnijim ronilačkim jedinicama. Na tim obukama, zajedno sa svojim kolegama iz Regionalnog Ronilačkog centra iz Bijele pokazao sam najveći stepen znanja i sposobnosti za koje smo više puta i odlikovani”, kaže Mijajlović.

Nakon dvije decenije u tom poslu, Mijajlović kaže da su ronioci imali mnoštvo teških akcija vađenja utopljenika i podvodnog deminiranja u kanjonu Morače, Cijevni, Limu, Skadarskom jezeru, moru…. 

S obzirom na to da su utrenirani da brzo reaguju, veoma često, prvi su na mjestima gdje je pomoć neophodna, tako se više puta desilo da uspiju da spasu ljude iz morskih talasa, nasukane ili zarobljene na stijenama usred nevremena.

“Podvodno deminiranje kao i obuka profesionalnih ronilaca naše su osnovne djelatnosti. Kao visokoobučeni profesionalci svoj dug prema društvu vraćamo kroz posao spašavanja ljudskih života i materijalnih dobara na vodama, kao i traganju za utopljenicima”.

On ističe da apsolutno svaka akcija nosi svoje specifične opasnosti, a naročito akcije na nabujalim rijekama u zimskom periodu.

“Najviše se sjećam akcija u kanjonu Morače, gdje smo u više navrata imali smrskane automobile sa putnicima u brzacima na dnu Morače, a naš zadatak je da u takvim uslovima priđemo automobilu i izvučemo unesrećene. To su veoma teške, stresne i rizične akcije gdje nas brzak veoma često udari o stijene ili pocjepa dio opreme o limovima tih automobila”.

Profesionalni ronioci su deficitaran kadar u svijetu.

Za obavljanje važnih zadataka u profesionalnom ronjenju neophodan je visok stepen psihofizičke kondicije i visok nivo ronilačke i specijalističke stručnosti. Zbog nepovoljnih uslova ronjenja, Mijajlović ističe, da je izbor kandidata veoma rigorozan.

Hladna voda, meteomeritivne nepogode, toksično djelovanje kiseonika, rizik od Barotraume i dekompresione bolesti i nose druge specifične opasnosti i štetnosti u ronjenju, razlozi su za tako rigorozan izbor, kaže Mijajlović.

“Visok nivo traumatizma u ovom poslu zahtjeva psihofizičko opterećenje profesionalnog ronioca koji koristeći složenost vještina mora obraditi mnoštvo informacija u realnom vremenu radi donošenja odluke, biti svjestan opasnosti ambijenta,” navodi on i ističe da se zato često dešava da pojedinci zbog specifičnosti određene situacije odustaju i nakon više godina uspješne obuke. 

Uprkos tome što je oduvjek, zahvaljujući ocu, bio svjestan svih rizika koje nosi taj poziv, nikad nije poželio da odustane. Priznaje da je u početku, kao dječak preživljavao strahove neizvjesnosti raznih akcija spašavanja, traženja utopljenika, deminiranja u kojima je učestvovao njegov otac.

“Danas kao profesionalni ronilac, siguran sam u sebe i svoje znanje i uvijek više volim da se sam prihvatim rizika određenog izazova, nego da kao rukovodilac brinem za svoje kolege. Srećom radim u organizaciji gdje je timski rad kroz međusobno poštovanje osnov da se savladaju i najveći izazovi. Ovaj poziv smatram humanim radom kroz pružanje pomoći porodicama žrtava u traženju utopljenika na mjestima gdje pomoć drugih nije moguća. Taj ljudski momenat mi daje snage da se izboriim i sa najvećim rizicima koje ovaj posao nosi i da nikada ne razmišljam o odustajanju”.

Uprkos opasnostima, i nerijetko teškim trenucima, ronjenje itekako ima svojih čari. Mijajlović kaže da je to posebna vrsta užitka, a iskustvo slobode u podvodnom ambijentu manifestuje svojevrsno duhovno putovanje u kome se u bestežinskom stanju doživljava novi svijet.

Radeći na podvodnim istraživanjima u proteklih 5 godina sa svojim kolegama, kaže da su otkrili smo preko 25 novih hidroarheoloških lokaliteta od kojih su 5 brodovi koji su potonuli prije nove ere.

“Pored istraživanja često uživam u podvodnoj fotografiji i snimanju filmova o podvodnom svijetu, a sve me više raduje edukacija novih generacija ronilaca koji mi prenose svoju pozitivnu energiju dobijenu doživljajem podvodnog svijeta”, kaže Mijajlović.

Podvodni svijet je i dalje nepoznanica koja nije dovoljno istražena i kao takva stvara poseban osjećaj nesigurnosti kod ljudi od nečeg nepoznatog. Mijajlović kaže da taj doživljaj dovodi do predrasuda da je podvodni svijet opasan po ljudski rod.

“Kvalitetnom edukacijom i spoznajom fiziologije uticaja podvodnog ambijenta na ljudski organizam čovjek postaje siguran u sebe i počinje prihvatati taj ambijent kao životno stanište iz kojeg je sve nastalo”.

On objašnjava da je ronjenje poslednjih godina evoluiralo tako da se kao medij za disanje na velikim dubinama počele koristiti gasne mješavine nitox i trimix, a svoju primjenu su našli i ribrideri pomoću kojih se reciklirajući izdahnuti vazduh povećava autonomija boravka u morskim dubinama. Uz pomoć ove tehnologije sa mojim timom bez problema ronim do 120 metara dubine.

Mijajlović kaže i kako se svakodnevno tokom ronjenja susreće sa nekim opasnim ribama kao što su, Škarpina, murina, raža.. ali jednostavnim poštovanjem njihovog staništa oni postaju prijatelji koji ronioce prihvataju kao goste.

“Interesantno je promatrati njihove znatiželje i strahove, a posebno tokom ronjenja noću gdje im svjetlost reflektora privlači posebnu pažnju. Jednom prilikom sam taj doživljaj noćnog ronjenja snimio kamerom i film “Duboko noći Montenegra” je obišao svijet i čak bio nagrađen u B konkurenciji na festivalu filmova o podvodnom svijetu u Antibu (Francuska)”.

Mijajloviću je radni angažman u specijalnim jedinicama i Regionalnom centru za podvodno razminiranje donio mnogo iskustva, a kroz usavršavanja u oblasti profesionalnog ronjenja postao je magistar nauka u ovoj oblasti. Sprema se i za odbranu doktorske disertacije. 

Poziv profesionalnog ronioca veoma zahtjevan i podrazumjeva da se nakon regrutacije kandidati osposobljavaju za osnovna profesonalna zvanja najmanje 3 godine, kaže Mijajlović.

“Taj proces kontinuirane edukacije iziskuje da kandidati prođu ukupan proces organizacije rada i upoznaju funkcionalnost svih cjelina u radnom lancu. Kroz ovaj proces kandidati dobijaju radno iskustvo koje moraju ovjeriti kroz najmanje 100 sati ronjenja godišnje koristeći se raznim medijima za disanje, roneći noću, u brzim vodama, u zatvorenom prostoru. Nakon 3 godine i dobijanja osnovnih ronilačkih zvanja u profesionalnom ronjenju kreće se sa radom na većim nivoima u kojima se koriste sistemi dobave plinova sa površine, sredstva za podvodnu komunikaciju, podvodna transportna sredstva , roni sa gasnim mješavinama, ribriderima na velikim dubinama. U tom procesu imamo redovne psiho-fizičke i zdrastvene provjere i ukoliko ispune sve uslove najuporniji nakon dodatnih 6 godina kontinuirane obuke mogu postati instruktori profesionalnog ronjenja”, kaže on.

Na kraju Mijajlović zaključuje kako poziv profesionalnog ronioca iziskuje velike napore koji prilikom dugog ekponiranja često narušavaju ljudsko zdravlje.

Iz tog razloga profesionalni ronioci imaju benificirani radni staž iz kojega relativno mladi odlaze u penziju. Mnogi ronioci nakon toga nastavljaju sa uzivanjem u podvodnom ambijentu, često do poslednjih dana svog života, jer upravo ovaj poziv, kako kaže Mijajlović, mnogima prestavlja smisao življenja. 

Milica MANDIĆ

ČESTITKA LIBERALA

Cetinje je mjesto iz kojeg se uvijek kretalo i Cetinje je mjesto kojem smo u svakom vremenu dužni da se vraćamo. Ovaj grad imaće bezrezervnu podršku liberala i Liberalne partije u svakom iskoraku i pravcu koji će značiti poboljšanje kvaliteta života njegovih ljudi i održiv razvoj te ekonomski standard, navodi se u čestitki ove partije povodom 4. januara, Dana osnivanja prijestonice.

“Ovaj dan simboliše i početak uspostavljanja Crne Gore kao istorijske konstante i onoga što jeste njen današnji temelj. Cetinje je bilo stjecište slobode, narodne svijesti i očuvanja klice države koja će izrasti vjekovima nakon uspostavljanja ovoga grada”, navodi se u čestitki.

Kroz te vjekove, kako su poručili, Cetinje je zaslužilo eptitet centra crnogorske državnosti, kulture, pismenosti i opstanka, a ono takve osobine nosi i danas na ponos svih nas.

SAGOVORNICI TVCG

Pokušaj paljenja crnogorske zastave u Beogradu, strahoviti je udarac Srbije, na jedinog istorijskog prijatelja, i taj čin je za svaku osudu, smatraju sagovornici Dnevnika, iz reda prefesora i publicista. Paljenje je očaj Srbije, koja po svaki cijenu želi nemire u Crnoj Gori, što potvrđuje, kažu, i najava dolaska predsjednika Srbije Aleksandara Vučića za Badnji dan. Žalosno je, smatraju, i za svaku osudu i to što su među huliganima koji su palili zastavu bili poslanici DF-a Milan Knežević i Milutin Đukanović.

Čemeran je prizor, kaže profesor Milenko Perović, kada se u sred Beograda pali crnogorska zastava. Upravo pod tom zastavom u Mojkovcu Crnogorci su u nadljudskoj borbi sa austro njemačkom silom srpskoj vojci omogućili povlačenje i spas preko Albanije.

“Neke novije generacije Srba su zaboravile na taj ogroman dug prema Crnoj Gori. Zato ovaj pokušaj paljenja crnogorske zastave shvatam kao simbolički izraz potpunog sloma istorijske svijesti jednog dijela Crne Gore i tako da kažem strahoviti udarac koji je nanijet prema jedinom istinskom istorijskom prijatelju srpskog naroda a to je Crnogorski narod”, kaže Perović.

Da gleda udare na prve komšije, nije bilo lako ni publicisti Marijanu Miljiću.

“Žalosno je danas da neka ostrašćena mladež puca u crnogorsku zastavu koju su naši preci nosili spašavajuči njihove pretke na Mojkovcu i na drugim ratištima i nazivaju tu zastavu žutac. To je ista ona zastava koja je na Ist riveru, koju su podizale ruke nevidljive dobrovoljaca, koju su podizele kada je dizana, a njihove duše su u tom oduševljenju i ona danas leprša svuda, i na Terezijama , i nju čuva gospod Bog i ne može joj niko ništa”, poručuje Miljić.

Ne može joj, kaže publicista Rajko Cerović, niko ništa, ali bole pokušaji i jasna namjera Srbije.

“Ne treba zaboraviti da Srbija vreba 150 godina trenutak da pokori Crnu Goru i učini je sastavnim dijelom Srbije. To je uspjelo 1918. i trajalo do ’41, ali je ’41. probuđen ponos crnogoraca. Ovo što se pale zastave to je očaj Srbije , koja je frustrirana koja je izgubila četiri rata , Kosovo, koja hoće sve da kompenzira slamanjem Crne Gore”, navodi Cerović.

No, došao je kaže Cerović trenutak kada je Crna Gora postala velika moralna tvrđava, ka kojoj su uperene sve simpatije međunarodne zajednice. Zato je san o slamanju Crne Gore danas mnogo teže izvesti.

“A ovi ljudi koji protestuju i prave te litije i proteste, ne protestuju oni zbog crkve, nego zbog srpske nacionalne crkve, jer žele da tuđa crkva bude vazda gospodar Crne Gore. Oni nesrećnici nijesu svjesni da je to suštinska izdaja ali vlast je kriva što nije odavno počela da objašnjava šta je šta”, kaže Cerović.

Sinoćnoj šetnji gomile huligana koja je sa utakmice Crvena Zvezda – Bajern otišla ispred crnogorske ambasade, prisustvovali su i poslanici Demokratskog fronta Milan Knežević i Milutin Đukanović. To je, neprimjereno i za svaku osudu, poručuju naši sagovornici.

“Vjerujem da većina njih na nijemoj karti bivše Jugoslavije ne zna gdje se nalazi Crna Gora. Crnogorski političari koji su otišli na taj skup očigledno takođe ne znaju gdje se nalazi Crna Gora. Oni nijesu sasvim sigurno na onoj strani na kojoj se nalazi Crna Gora”, kaže Mileko Perović.

“Pa pobogu zar nije to jasno. To je partija koja pokušava da jednostavno uništi Crnu Goru, da je nema, prema tome nije to iznenađenje. Samo me čudi odakle im ta tranvajska brza veza da odmah stignu u Beograd”, kaže Rajko Cerović.

Ne čudi ni to, poručuju, što nije bilo zvanične osude iz Beograda. Jasno je, kažu, da predsjednik Aleksandar Vučić, vodi više politika, a primjer je najava dolaska za Badnji dan, ali to što nije osudio pokušaj paljenja naše zastave, bez sumnje je, političko diplomatski skandal.

“Srbija ne samo da nije osudila to, nego nije našla za shodno ni da preko zvaničnika osudi taj vandalski čin, i da uputi javno izvinjenje Crnoj Gori, jer jedino bi to bilo zalog za dobre političke odnose u budućnosti. To sjedjenje na više stolica uvijek se završava na podu. U njegovoj najavi dolaska u Crnu Goru vidim pokušaj da se udobri militantnom srpskom . Uvjeren sam da toga dolaska neće biti, ali će Vučić moći da se pravda u njegovom karakterističkom stilu. Htio sam da odem ali mi nijesu dali”, smatra Mileko Perović.

“On hoće da dođe da izazove guzvu. A drugo sjećate se isto tako ja u Viluse nenajavljen došao Milošević. Ista je to akcija, treba jednostavno učiniti Crnu Goru nestabilnim društvom, nesrećnim duštvom. E to je cilj tog iznenadnog dolaska. Čak i ako on ne dodje nego samo najavljuje, ista je to svrha”, navodi Rajko Cerović.

Zato se crnogorski državni suverenitet, zaključuju naši sagovornici mora braniti kako iznutra tako i spolja. Nema sumnje da naša država ima načina i volje da se odbrani, a na tom putu valja jačati odbrambene sposobnosti.

PROTIV ZAKONA

Vjernici Mitropolije crnogorsko primorske (MCP) i večeras su se širom Crne Gore okupljali i litijama ulicama gradova izražavali protest protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Litiju ulicama Podgorice večeras je predvodio mitropolit crnogorsko primorski Amfilohije. Poslije molebana, litija je krenula ulicama Podgorice u 19 sati ispred Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja do crkve Svetih Makaveja u Tološima i nazad do hrama.

Prije početka litije sveštenik Branko Vujačić apelovao je na građane da ne nose nacionalna i partijska obilježja, kao i da ne bacaju petarde.

Nakon povratka u Saborni hram mitropolit Amfilohije se obratio vjernicima, poručujući da se na bezakonju ne može graditi ništa, te da su hramovi božija svojina. 

On je poručio da narod nije samo 41 poslanik.

“Nije vlast da muči narod, nego da ga nadahnjuje i upućuje pravim putevima. Hramovi su Božja svojina. Kažu nema danas više čudesa, gledajući vas- šta je to nego čudo”, kazao je Amfilohije.

Sjutra veče, kako je najavljeno, vjernici SPC idu do crkve na Kruševcu, a za Badnji dan u 18 sati sati nalagaće badnjake ispred hrama Hristovog Vaskrsenja u Podgorici.

Molebanom u nikšićkom Sabornom hramu i litijom centralnim gradskim ulicama građani su u molitvenom hodu u tišini, prošli ulicama grada, noseći ikone i upaljene svijeće.

Episkop budimljansko – nikšićki Joanikije blagosiljao je na Trgu slobode građane i zahvalio se na ogromnoj podršci koju daju svojoj Crkvi i svetinjama, čuvajući tako, kako je kazao, zavjete svojih otaca i praotaca.

Prema njegovim riječima, Zakon ne smije da se primjenjuje, jer će se dogoditi veliko zlo i produbiti podjele u Crnoj Gori, kojoj podjela ionako ne treba, a što crkva ne želi.

“Samo je dovoljno da se izmijeni ono što je za nas neprihvatljivo i da se primjeni Ustav države i međunarodni standardi koji propisuju slobodu vjere. Ne možemo dopustiti da budemo diskriminisani i neravnopravni sa bilo kime u svojoj državi”, rekao je Vladika Joanikije.

Svečana litija završena je mirnim hodom do Sabornog hrama Svetog Vasilija Ostroškog gdje je nastavljena molitva.

Građani Berana su se najprije okupili ispred zgrade Opštine, u centru, odakle su pošli u mirnu litiju do manastira Đurđevi stupovi.

Nakon molebana u protestnu šetnju išli su i Žabljačani. Nakon molebana u crkvi Svetog Preobraženja veliki broj Žabljačana i večeras je krenuo u litiju.

Vjernici u Bijelom Polju šetali su sa upaljenim svijećama od crkve svetih Apostola Petra i Pavla do ckrve svetog Nikole u Nikoljcu.

Litije su održane i u Pljevljima, Herceg Novom, Baru, Kotoru, Mojkovcu, Plužinama.

Podsjećamo, vjernici se već danima okupljaju i šetaju u mirnim litijama crnogorskim gradovima.

Litije će se, kako je ranije najavljeno, održavati do Badnjeg dana.