MALISIC-LJUMOVIC

Svaki medij ima svoju publiku, a online mediji prilagodeni su mladim ljudima koji zbog prirode obaveza nijesu u mogucnosti da isprate ono sto se emituje na televiziji, kazala je povodom Svjetskog dana televizije novinarka Portala RTCG Masa Malisic-Ljumovic.

Portal RTCG, kako je kazala, nastoji da sve atraktivne TV sadrzaje prilagodi online publici.

Ona je ukazala na vaznost sinergije izmedu Radija, Televizije i Portala RTCG, kako bi publika u svakom trenutku bila brzo i tacno informisana o svim dogadajima iz zemlje i svijeta.

Portal je tokom sedam godina postojanja nastojao da isprati tehnoloske trendove, pa je korisnicima ponudio sadrzaj na Android i IOS uredajima kroz aplikaciju RTCG.

Govoreci o digitalizaciji Javnog servisa, Malisic-Ljumovic kaze da ce kompletan proces omoguciti brzi protok informacija sa Radija i Televizije, jer ce posao biti mnogo jednostavniji.

“Naravno, sve ce to donijeti kvalitetniju sliku i zvuk, sto je veoma vazno”, rekla je Malisic-Ljumovic.

Televizija tehnicko-tehnoloski mnogo opremljenija i omogucila je vizuelizaciju svijeta u kojem danas zivimo, a o kojoj nijesmo mogli ni da razmisljamo do prije 30-40 godina, ocjenila je za TVCG profesorica zurnalistike sa Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Dubravka Valic Nedeljkovic, i dodala da taj optimizam ne dijeli kada je rijec o sadrzaju koje nude mediji danas.

Knjge su zamijenile novine, biskop-televizija, izmedu je bilo i radija, i mislilo se da ce dolaskom novog medija svaki prethodni umrijeti. Pokazalo se suprotno, ocijenila je Valic-Nedeljkovic.

MARKOVIC I CELNICI OPSTINE

Premijer Dusko Markovic cestitao je Kotoranima i lokalnom rukovodstvu Dan opstine i kazao da ce imati punu podrsku Vlade u nastojanjima da unaprijede kvalitet zivota gradana i turisticku ponudu grada.

Na sastanku sa predsjednikom Opstine Zeljkom Aprcovicem i predsjednikom Skupstine opstine Jovom Sudicem, Markovic je ocijenio pozitivnim brojne aktivnosti preduzete nakon promjene lokalne vlasti i pohvalio proaktivnost kotorskog rukovodstva.

Na sastanku, koji je odrzan juce popodne, premijer Markovic i kotorski celnici su se saglasili da ce izgradnja zicare od Kotora do Njegusa, za koju je planiran tender do kraja godine, dati dodatan kvalitet i podsticaj razvoju turizma.

Aprcovic je saopstio da opstina Kotor intenzivno radi na rjesavanju pitanja saobracajnih guzvi koje opterecuju grad, kao i da su posveceni radovima na bazenu za koji se upotrebna dozvola ocekuje u martu naredne godine.

Posebno je pohvaljena odluka o preuzimanju vaterpolo kluba “Primorac” od strane Opstine.

Jedan od prioriteta za lokalnu vlast je i prevazilazenje izazova za izgradnju sportske hale i njen zavrsetak u roku od godinu i po dana. Aprcovic je vaznim ocijenio i znacajna ulaganja Opstine u kulturu i u tom kontekstu pohvalio rekonstrukciju Centra za kulturu.

KOVACEVIC POJASNILA

Predsjednica Opstine Danilovgrad Zorica Kovacevic kazala je da je izmjestanje farme kompanije Niksen Cavor u Spuzu krajnja mjera, te da je vlasniku Draganu Cavoru dat rok da se neprijatni miris smanji na najmanju mogucu mjeru.

Kovacevic je u Jutarnjem programu RTCG rekla da kompanija Niksen Cavor mora da ispostuje sve standarde koji vaze za proizvodnju.

“On je krenuo da radi otklanjanje nedostataka. Dogovorili smo da inspekcija utvrdi rok da se miris koji ide sa farme smanji na najmanju mogucu mjeru”, rekla je Kovacevic.

Ona je istakla da je jedan od problema ispustanje njegovih otpadnih voda u Zetu, a drugi se tice zagadivanja i problema koji imaju gradani Spuza.

“Ako to gdin Cavor ne uradi, onda ce vjerovatno drzavni organi preduzeti druge konkretne mjere. Ne bih sada razgovarala o izmjestanju farme, to je krajnja mjera i to ne bi bilo dobro. Mi nijesmo protiv poslovanja Cavora, nijesmo protiv privrednih subjekata, vec samo da se postuje zakon”, rekla je Kovacevic.

Radice, kako kaze, zajedno s gradanima, kako bi se Cavoru i Pantomarketu da jedan primjeren rok.

“A rokovi su vec odredeni. Ako se ne budu postovali, inspekcije ce odraditi svoj dio posla”, rekla je Kovacevic.

CESTITKA DUKANOVICA

Vjerijem da ce u godinama sve dinamicnijeg razvoja nase zemlje Budva odrzati zasluzen status turisticke metropole, koja je na svim meridijanima prepoznata kao nezaobilazna destinacija, i da ce u tom cilju dodatno unaprijediti sve potencijale i osavremeniti svoju ponudu, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Dukanovic u cestitki povodom 22. novembra – Dana opstine Budva.

Dukanovic je kazao da je praznik koji Budva danas obiljezava prilika za podsjecanje na najsvjetlije istorijske stranice Budve, koje su, kako je kazao, neodvojivi dio slavne crnogorske istorije.

“Tako je bilo i u Narodnooslobodilackoj borbi, u kojoj su gradani Budve dali dragocjen doprinos pobjedi nad fasizmom prije 75 godina. Na tim cvrstim temeljima obnovili smo Crnu Goru koja je danas vazan faktor regionalne stabilnosti, clanica NATO i lider u pregovarackom procesu sa EU”, navodi se u cestitki.

Predsjednik vjeruje da ce u godinama sve dinamicnijeg razvoja nase zemlje “Budva odrzati zasluzen status turisticke metropole, koja je, kako je kazao, na svim meridijanima prepoznata kao nezaobilazna destinacija, i da ce u tom cilju dodatno unaprijediti sve potencijale i osavremeniti svoju ponudu”.

“Zato je veoma vazno zajednicko djelovanje lokalne uprave i Vlade radi jos bolje valorizacije postojecih resursa i privlacenja kredibilnih stranih investitora koji Crnoj Gori pored kapitala donose i nova znanja i vjestine”, zakljucio je Dukanovic u cestitki.

Dukanovic je cestitku uputio predsjedniku opstine Marku Carevicu, predsjedniku Skupstine opstine Krstu Radovicu, odbornicima, ucesnicima svecane sjednice i svim gradanima Budve uz najbolje zelje za dalji uspjesan rad.

U BERANAMA

Plakat na bilbordu u Beranama kojim je upucena cestitka povodom 20. novembra proglasenog za Dan Sandzaka, nije uklonila komunalna policija, kako su prenijeli neki mediji, vec ga je prekjuce neko pocijepao i nakon cega je on zamijenjen novim, pise Pobjeda.

Predsjednik Stranke pravde i pomirenja Hazbija Kalac organizator je postavljanja plakata na kojima pise “Svim stanovnicima Sandzaka sretan 20. novembar, Dan Sandzaka”, a postavljeni su, osim u Beranama, u Petnjici, Bijelom Polju, Rozajama i Plavu.

Planirao je, kaze on za Pobjedu, da postavi plakat i u Pljevljima, ali nije bilo slobodnog mjesta.

Istice da bilbord u Beranama nije uklonila komunalna policija.

“Radi se o ekscesu pojedinca. Ne znam ko je to uradio. Neko je iskoristio neke merdevine i pocijepao ga po sredini, da se ne vidi jasno poruka. Nazalost, nasa poruka je nekim pojedincima zasmetala. To su pojedinci koji jos nijesu izasli iz 90-ih godina. Sto god da dode od nekog bosnjackog politickog ili bilo kakvog drugog udruzenja imaju neku vrstu sumnje ili straha, dozivljavaju to kao neku vrstu provokacije. Vjerovatno i za takve ljude sama cinjenica sto smo zivi je provokacija. To je vrlo mali broj ljudi u Beranama i to nije Berane, Berane je nesto drugo”, rekao je on.

Namjera im je, kaze Kalac, da se kroz ovu poruku prisjete i posljednjeg predsjednika Sandzaka Sretena Vukosavljevica koji je sirio poruku mira, tolerancije, suzivota medu stanovinicima Sandzaka.

“I da kazemo time da nam je stalo do nase istorije i tradicije i da kazemo istovremeno da smo zatvorili sve moguce teme vezane za eventulne promjene granica”, kaze Kalac.

Istakao je da se 20. novembar u Pljevljima obiljezava kao dan tog grada, a u ostatku Sandzaka kao Dan Sandzaka.

“Mi smo istakli u tom bilbordu, u toj poruci da pise “svim stanovnicima Sandzaka” i nijesmo rekli gradanima, jer se gradanin vise vezuje za drzavnu teritoriju. Znajuci da se radi o osjetljivom pitanju, ne obracamo se ni Bosnjacima, ni Srbima, ni Crnogorcima, nego svim stanovnicima Sandzaka. Da stavimo do znanja da se radi o jednoj kategoriji koja nije vezana za drzavu i da time ne stavimo bilo kakvu sumnju u smislu nase opredijeljenosti prema drzavi Crnoj Gori koja je nesporna, da stavimo bilo kakvu sumnju u smislu postojecih granica koje su za nas, takode, nesporne. Taj proces smatramo zavrsenim – rekao je Kalac, dodajuci da Sandzak dozivljavaju kao prekogranicnu regiju ,,u jednom tradicionalnom, istorijskom smislu”.

U Crnoj Gori, kaze on, ovaj praznik se obiljezava, dok je u Srbiji neradan dan.

Odgovarajuci na pitanje jesu li ovakvi plakati postavljeni samo u gradovima Crne Gore, Kalac kaze da nije siguran da li ih ima u Srbiji.

“Mislim da nije. Mi djelujemo u Crnoj Gori i ponasamo se potpuno samostalno”, rekao je on.

Vulic: Zestoko smo protiv podjela

Komentarisuci pricu o bilbordima na kojima su postavljeni plakati sa cestitkom povodom Dana Sandzaka, predsjednik Savjeta Muslimanskog naroda Sabrija Vulic kazao je za Pobjedu da Savjet ima kristalno jasne stavove oko suvereniteta Crne Gore.

“Za crnogorske Muslimane nema dileme da je Crna Gora nasa jedina drzava i da mi nemamo ,,rezervnu” niti nam je potrebna. Nazalost, danas su u Crnoj Gori cesti pokusaji da se na racun podjela ili recidiva proslosti uzimaju jeftini politicki poeni ili izazvaju reakciju suprotne strane, sto se desava i u ovom slucaju, a sto cesto zna da ide na ruku neprijateljima Crne Gore i njene suverenosti. Mi smo zestoko protiv toga i bilo kakvih pokusaja podjela crnogorskih gradana na osnovu vjerske, nacionalne, regionalne ili bilo kakve druge pripadnosti. Takve podjele uvijek idu na stetu obicnog gradanina i Crne Gore kao zemlje o kojoj svi moramo da vodimo brigu i stavimo na prvo mjesto iznad svih kratkotrajnih licnih interesa”, istakao je Vulic.

VUJOVIC SMATRA

Anonimni mediji koji sire dezinformacije i cija vlasnicka struktura i impresum nijesu poznati javnosti, metoda su specijalnog rata, a sudeci prema rijecima predsjednika Savjeta Agencije za elektronske medije Ranka Vujovica, ovakvih anonimnih medija ima nekoliko u Crnoj Gori.

Kampanje koje vode mediji iza kojih se ne zna ko stoji su, prema njegovim rijecima, opasne po drzavu i toj pojavi bi se moralo “stati na put”.

Skrivene adrese

“Agencija je, koliko je to u njenoj moci, napravila evidenciju portala koji djeluju na prostoru Crne Gore. Dio njih nema impresum, niti se zna ime osnivaca, odnosno kompanije koja stoji iza tih portala. Radi se o cetiri onlajn portala: Rozaje today, IN4S, Fokus press i Portal Gusinje. Agencija, takode, nije imala ni podatke o portalu ‘Sloboda narodu’, koji se nalazi na adresi www.slobodacg.me, ali je on ugasen upravo u periodu kada smo pokrenuli aktivnosti za registraciju portala koji su do sada radili bez ikakvih podataka o vlasnistvu”, kazao je Vujovic za Pobjedu.

Govoreci o tome sto drzava moze da preduzme da zastiti medijski prostor Crne Gore od dezinformacija i laznih vijesti koje dolaze sa ovakvih, skrivenih adresa, Vujovic kaze da je transparentnost vlasnistva u medijima od izuzetne vaznosti za sve demokratske procese, ali i objektivno izvjestavanje medija.

Zakonska regulativa koja postoji je, kako kaze, vezala ruke AEM-u da uradi nesto po pitanju registracije portala.

“Evropa je kroz razlicita dokumenta do sada intenzivno insistirala da se mora znati ko stoji iza kojeg medija. Anonimni portali i manipulacije sa njima su relativna novost u svijetu medija i aktivni su posljednjih nekoliko godina. Nas Zakon o elektronskim medijima iz 2010. godine je zastario kada je ova oblast u pitanju i nije na pravi nacin tada obradio oblast obavezne registracije elektronskih medija i obaveznog impresuma koji bi morali da imaju svi medija, pa i onlajn portali. Agenciji su ruke vezane kada je registracija portala u pitanju, jer zakonsko rjesenje nije izvedeno do kraja. Govorim o portalima koji djeluju iz Crne Gore”, objasnio je Vujovic.

Upozorava da je poseban problem sa portalima koji imaju urednicki tim u nekoj stranoj zemlji i djeluju iz strane zemlje.

“Registracija takvih portala je gotovo nemoguca. Nadam se da ce novi zakon o medijima biti efikasniji u registraciji onlajn portala, sto ce, po novom zakonu, biti u nadleznosti Ministarstva kulture”, naveo je Vujovic.

Samoregulacija je, prema njegovim rijecima, najefikasniji nacin da se medijska zajednica zastiti od ovakvih medija koji su zapravo instrument u rukama interesnih grupacija i bezbjednosnih sluzbi.

“Neophodno je da se medijska zajednica udruzi u zastitu profesije kroz samoregulaciju i zastitu osnovne uloge novinarstva, a to je informisanje gradana”, istakao je sagovornik Pobjede.

Opasnost

“Medutim, kako dobar dio medijske zajednice, ne samo portali koji su pomenuti od gde Kou, novinarstvo shvata kao aktivno vodenje propagandnih kampanja dezinformisanja, mi ostajemo i po pitanju uloge novinarstva podijeljeni. Sve to cini medijski prostor u Crnoj Gori otvorenim za razne vrste dezinformativnih kampanja”, kaze Vujovic.

Komentarisuci izjavu predstavnice Ambasade SAD Dzudi Kuo, koja je u utorak u Podgorici, na konferenciji “Unapredenje medijske pismenosti u Crnoj Gori”, rekla da je Sputnjik direktno pod ruskom vladom, a portali kao sto su IN4S i Borba usko povezani sa direktivama koje dolaze iz Kremlja, nas sagovornik ocjenjuje da je ova poruka prilicno zakasnjela.

“Ali bolje ikad nego nikad saopstiti istinu. Ako pazljivo posmatrate sto se u medijskom prostoru Crne Gore desavalo od oktobra 2015. godine, pa u oktobru i novembru 2016. godine, sve do danas, vidjecete da postoji jedna ista propagandna linija, koja se uvijek pojacavala kako su se priblizavali neki bitni dogadaji u Crnoj Gori. I uvijek cete naci manje-vise iste medijske aktere u toj prici. Dovoljno je da pogledate kako su pojedini mediji izvjestavali o jucerasnjoj izjavi otpravnice poslova u americkoj ambasadi pa ce vam stvari biti jasne”, navodi Vujovic.

Smatra da je strah razlog sto medijska zajednica cuti o ovakvim pojavama.

“Medijska zajednica i dobar dio medunarodne zajednice tolerise sve aktivne kampanje dezinformisanja crnogorskih gradana. Ove kampanje su apsolutno opasne po drzavu i nadam se da ce se u narednom periodu drzava vise koncentrisati na njih”, porucio je Vujovic.

PANEL POLITIKON MREZE

Vladavina prava ne zavisi samo od Evropske unije (EU), vec pocinje od drzava Zapadnog Balkana, koje bi trebalo da je pokrenu sa mrtve tacke i da se zajednickim pristupom razlicitih dijelova drustva, zalazu za njeno postojanje, saopsteno je na panel diskusiji “Sta mozemo da uradimo za vladavinu prava na Zapadnom Balkanu u 2020?”, koju je organizovala Politikon mreza.

Izvrsna direktorka Politikon mreze Jovana Marovic, kazala je da i Evropska unija (EU) i zemlje Zapadnog Balkana moraju da razmisljaju kako da ponovo pokrenu vladavinu prava sa mrtve tacke.

Novo je, kako navela, da je nakon odluke EU da ne pocne pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, poceo citav niz prijedloga, inicijativa, od kojih je najznacajniji francuski non-paper u kojem se predvida novi model pristupanja sa vise faza i na potpuno drugim osnovama i principima.

“Potpuno je nerealno ocekivati da ce postojati dvije razlicite metodologije za razlicite zemlje kandidate. I ako nova metodologija bude usvojena ona ce se primjenjivati na sve zemlje Zapadnog Balkana”, smatra Marovic.

Visi istrazivac Austrijskog centra za medunarodne poslove Univerziteta u Becu Vedran Dzihic, ocijenio je da je odluka da se ne otvore pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom cinican cin EU.

Direktor Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku Igor Bandovic, kazao je da mu djeluje da je citav proces evropskih integracija neka vrsta trgovine zemalja Zapadnog Balkana sa EU, gdje “mi dajemo nesto, a zauzvrat dobijamo sredstva”.

“Ali ne vidimo da ta vladavina prava i proces uredenja drzava u regionu pocinje od nas. Mislim da je jako dobar momenat da mi kazemo da mnogo stvari zavisi od nas, a ne od EU. EU mozda nekada radi neke stvari, koje nisu najkorisnije za drustva u kojima mi zivimo i u tom smislu, sve prijedloge, pa i francuski prijedlog treba shvatiti oprezno. On nije razraden i ne zna se tacno kako bi to izgledalo u praksi”, pojasnio je Bandovic.

Odluka da ne pocnu pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom je, kako smatra, vijest, a francuski prijedlog je pokusaj opravdanja te odluke.

Rukovodilac Centra za evropske integracije u Institutu za demokratiju ‘Societas Civilis’ u Sjevernoj Makedoniji Zoran Necev, kazao je da je stvoren vakum, period neizvjesnosti u kojem niko ne zna sta da radi, ni zemlje Zapadnog Balkana, ni EU.

“Reforme treba da pokazu rezultate, ne znaci ako ne postoje odredeni uslovi da ne treba da radimo nista. Na institucijama je da imaju jasnu viziju sta zelimo za nase gradane. Ne mogu iz EU dati rjesenja koja ce funkcionisati svuda. EU je tu da pokaze kako treba da pristupimo vrijednostima koje njeguju clanice EU”, rekao je Necev.

Visa istrazivacica iz CRTA-e Tara Tepavac, rekla je da postoji veliki problem, a to je da u drustvu ne postoji osnovni konsenzus ,,sta je to vladavina prava za nas i da li je to pravac u kojem zelimo da idemo”.

“Mi imamo jedan veliki pluralizam monologa razlicitih aktera i imamo sustinski nedostatak politickog dijaloga, ili bilo kakvog drugog dijaloga u drustvu, gdje se bilo kakvo kriticko misljenje shvata kao napad. Dakle, moramo da znamo sta hocemo, u kakvom drustvu zelimo da zivimo i da imamo dijalog, rekla je Tepavac.

Dzihic je dodao da kao civilno drustvo i odgovorni gradani, mozemo da se borimo da se istina cuje.

“Pored mnogih problema sa kojima se borimo, kod nas postoji mnogo laznih vijesti i veliki nedostatak bilo kakve informisanosti na osnovu cinjenica”, kazala je Tepavac.

Panel diskusija je organizovana u okviru projekta “Vladavina prava na Zapadnom Balkanu: (Raz)otkrivanje pravila igre”, koji sprovodi Politikon mreza u saradnji sa Crtom i Tim institutom, uz podrsku Evropskog fonda za Balkan (EFB).

MINISTARSTVO I NVO

Predstavnici Ministarstva zdravlja i sest nevladinih organizacija (NVO) potpisali su ugovore o raspodjeli finasijskih sredstava za projekte podrske preventivnim i drugim aktivnostima u oblasti HIV-AIDS-a u ovoj godini.

Ministarstvo zdravlja opredijelilo je ukupno 70 hiljada eura za NVO – Centar kreativnih vjestina, SISTEM, Juventas, Bjelopoljski demokratski centar, Identitet i CAZAS.

Sekretar Ministarstva zdravlja Nikola Antovic rekao je da je taj resor za prioritetne oblasti prevencije HIV/AIDS-a i tretman osoba koje zive sa HIV-om opredijelilo znacajna sredstva, kako bi prevenirali sirenje HIV infekcije i broj novootkrivenih inficiranih slucajeva bio manji.

“Koliko nam je znacajna saradnja ukazuje i cinjenica da je za protekle tri godine Ministartsvo zdravlja za projekte NVO u ovoj oblasti izdvojilo ukupno preko pola miliona eura”, kazao je Antovic.

On ocekuje da ce NVO koje su izabrane konkursom ostvariti ono to je krajnji cilj- “To je bolja identifikacija i tretman osoba koje zive s HIV-om i ranjivim grupama koje su u riziku od infekcije”.

Antovic je podsjetio da je Ministarstvo zravlja, u saradnji sa civilnim sektorom, od 2019. godine do 2021. godine, dobilo podrsku Globalnog fonda za HIV, tuberkulozu i malariju u iznosu od 556 hiljada eura, bespovratnih sredstava.

“To ce doprinijeti da infekcija HIV-a u Crnoj Gori bude pod kontrolom”, ocijenio je on.

MJESTANI GORNJEG STEDIMA

Grupa mjestana Gornjeg Stedima kod Niksica nezadovoljna je nacinom na koji Elektroprivreda (EPCG) gazduje vjestackim akumulacijama Vrtac i Slano, zbog cega su im, kako tvrde, imanja i prilazni put kucama i do dva mjeseca poplavljena.

Jedan od mjestana Ljubomir Nikolic kazao je da od izgradnje vjestackih brana Vrtac i Slano imaju ogroman problem, koji nije prouzrokovan nevremenom i poplavama, vec radom nadleznih iz EPCG koji ,,maksimalno koriste svaku kap iz jezera zbog ostvarivanja ogromnog profita”.

“Problem je sto se ispod kote 614 te akumulacije nalaze nasa jedino plodna imanja, a voda je u visini oko dva metra. U ovom dijelu ostalo je jos pet-sest kuca koje nijesu eksproprisane”, naveo je Nikolic.

I mjestanka Dusanka Durkovic tvrdi da im je imovina pod vodom skoro svake druge godine, kao i da je u takvim uslovima nemoguce zivjeti.

“Niti mozemo da radimo, niti ko da nam dode i samo ne daj Boze bolesti, jer smo daleko od glavnog puta i moramo pjeske da idemo. Nadamo se da ce EPCG imati sluha za ove probleme, a jedino rjesenje je eksproprijacija”, kazala je Durkovic i podsjetila da im je put vec pet dana blokiran.

Prema njenim rijecima, mjestani su pregovarali sa EPCG koja im placa odstetu od 100 odsto kada poplave imanja, a 25 odsto kada voda nije prelila preko njih.

Mjestanka Ljiljana Gardasevic rekla je da je na dijelu njenog imanja posadeno vise od 100 stabala voca, koji su pod muljem i naslagama smeca.

“Treba nam mjesec da samo ocistimo tu prljavstinu, a od voca nikakve koristi. Najveci problem je sto u kuci imam nepokretnu osobu od 87 godina i ko ce i na koji nacin moci doci da joj daje terapiju”, saopstila je Gardasevic i dodala da je najugrozenije njihovih cetiri-pet kuca.

Mjestanin Nikola Nikolic smatra da je za rjesenje te situacije neophodna samo dobra volja nadleznih iz EPCG.

“Ne bi trazili eksproprijaciju da ne moramo, jer je ovo najljepse prigradsko mjesto, udaljeno svega pet kilometara od grada. U ovim akumulacijama su ogromne pare, a oni nas unistavaju 60 godina. Imamo deset rala zemlje koje ne koristimo uopste, osim sto pokosimo sijeno”, rekao je Nikolic.

On tvrdi da im je odsteta minimalna, jer im ralo zemlje kada poplavi placaju 120 do 150 eura.

“Mi redovno placamo porez, naknadu za potrosenu struju, a tri kamiona sa kojima radim ne mogu da izvezem, niti imam gdje da parkiram i po dva mjeseca”, objasnio je Nikolic.

Predstavnici EPCG tvrde da su iznenadeni izjavama pojedinih predstavnika mjestana Stedima u vezi sa plavljenjem dijela njihovih parcela i uticaja rada hidroelektrane (HE) Perucica.

“EPCG vlasnicima tog zemljista, shodno ranijim zajednickim sastancima i dogovorenim na obostrano zadovoljstvo, redovno nadoknaduje stete zbog povremenog plavljenja imanja. Takode, EPCG je sanirala i putnu infrastukturu prema zahtjevu te mjesne zajednice”, navedeno je u saopstenju EPCG.

Iz te elektroenergetske kompanije su saopstili da su zbog gradnje HE Perucica 50-ih godina proslog vijeka, izgradili akumulacije i retenziju Vrtac u uzvodnom podrucju do kote 614 metara nadmorske visine na osnovu cega je EPCG obavila eksproprijaciju vise miliona kvadratnih metara nepokretnosti na tom podrucju, na osnovu prethodno utvrdenog javnog interesa.

“EPCG je u periodu do 1964. godine ponudila i stanovnicima mjesne zajednice Poljice, u cijem je sastavu naselje Stedim, da eksproprise predmetna imanja, ali su pojedine familije to napismeno odbile, za sta posjedujemo svu relevantnu dokumentaciju. Bez obzira na navedene cinjenice, mjestani tog dijela Niksica uvijek imaju mogucnost razgovora sa predstavnicima EPCG u cilju prevazilazenja bilo kojeg problema”, rekli su iz elektroenergetske kompanije.

Oni su naveli da je situacija pod kontrolom i da za sada ne prijeti bilo kakva opasnost od ugrozavanja materijalnih dobara i podsjetili da je sistem HE Perucica koncipiran tako da u znatnoj mjeri smanji, a u vecini slucajeva i sprijeci poplavni talas na tom podrucju, koji se desavao znatno vise nego prije izgradnje elektrane.

Iz EPCG su dodali da takve probleme ne treba rjesavati medijskim polemisanjem.

SKOLA “VASO ALIGRUDIC”

Tim podgoricke Srednje elektrotehnicke skole “Vaso Aligrudic” osvojio je prvo mjesto na Drzavnom takmicenju srednjoskolaca iz oblasti elektrotehnike ,,Energija u zici”, i novcanu nagradu od 750 eura.

Takmicenje su organizovali Crnogorski elektrodistributivni sistem (CEDIS) i Udruzenje nastavnika elektrotehnike Crne Gore (UPECG), a dogadaj su podrzali ministarstva prosvjete i ekonomije, Elektrotehnicki fakultet i Centar za strucno obrazovanje.

Kako je saopsteno iz CEDIS-a, znanje i vjestine odmjeravali su troclani timovi iz sest obrazovno-vaspitnih ustanova koje u svom profilu imaju zanimanja iz oblasti elektrotehnike – Srednja strucna skola iz Berana, ,,Vaso Aligrudic” iz Podgorice, tivatska Srednja mjesovita skola ,,Mladost” iz Tivta, Srednja strucna skola iz Niksica, Srednja elektro-ekonomska skola iz Bijelog Polja i pljevaljska Srednja strucna skola.

Matija Bulatovic iz prvoplasiranog tima kazao je da su im njihovi profesori maksimalno poveceni, tako da je morao doci i rezultat.

,,Pripremali smo se, narocito poslednjih 20 dana u saradnji sa nasim profesorom Vladimirom Kitaljevicem. Ovo je za nas idealna prilika za sticanje novih poznanstava i novih radnih iskustava”, istakao je Bulatovic, kojem je pripala i nagrada za najboljeg pojedinca, u iznosu od 250 eura.

Drugo mjesto i novcana nagrada u iznosu od 600 EUR pripala je ekipi Srednje strucne skole iz Berana, dok je trece mjesto i 450 eura osvojio tim iz Srednje strucne skole iz Niksica.

Nagradu za najbolju skolu i lap top dobila je Srednja elektrotehnicka skola ,,Vaso Aligrudic” iz Podgorice, a obezbijedene su i nagrade, u iznosu od 250 eura, za mentore pobjednickih ekipa.

Sefica Sluzbe za korporativne komunikacije CEDIS-a, Marija Jovovic, kazala je da ta kompanija iznad svega cijeni znanje.

Prema njenim rijecima, “Energija u zici” od ove godine ima status drzavnog takmicenja, ,,a veliko interesovanje medu srednjoskolcima nam dodatno potvrduje da smo na pravom putu”.

,,Organizovanjem takmicenja zelimo da povezemo obrazovne institucije i zanimanja koja su CEDIS-u potrebna za obavljanje osnovne djelatnosti. Bilo bi nam drago da i neko od vas upravo izabere CEDIS za mjesto gdje ce zapoceti i razvijati svoju karijeru”, istakla je Jovovic.

Takmicenje je otvorio predsjednik Odbora direktora CEDIS-a Miodrag Canovic koji je istakao da je “Energija u zici” odlican primjer produktivnog funkcionisanja privrede i obrazovnog sektora.

,,Moramo biti odgovorni prema buducnosti i stvoriti joj sanse za prosperitetan razvoj koji cete na svojim ledima nositi upravo vi. Vi ste buducnost i nase kompanije i daljeg razvoja distributivnog sistema”, porucio je Canovic.

Iz Ministarstva prosvjete su istakli da je CEDIS pravi partner kojem je doista stalo do pozitivnih pomaka u obrazovanju.

Direktor Direktorata za opste srednje, srednje strucno i obrazovanje odraslih u Ministarstvu prosvjete, Veljko Tomic, kazao je da u srednjim strucnim skolama danas uce vrijedni mladi ljudi sa kojima radi kvalitetan nastavni kadar.

,,Najboljima cestitam na rezultatima, a cestitam i CEDIS-u na odlicnoj organizaciji”, dodao je Tomic.