PANEL DISKUSIJA

Vladavina prava ne zavisi samo od Evropske unije (EU), vec pocinje od drzava Zapadnog Balkana, koje bi trebalo da je pokrenu sa mrtve tacke i da se zajednickim pristupom razlicitih dijelova drustva, zalazu za njeno postojanje, saopsteno je na panel diskusiji “Sta mozemo da uradimo za vladavinu prava na Zapadnom Balkanu u 2020?”, koju je organizovala Politikon mreza.

Izvrsna direktorka Politikon mreze, Jovana Marovic, kazala je da i Evropska unija (EU) i zemlje Zapadnog Balkana moraju da razmisljaju kako da ponovo pokrenu vladavinu prava sa mrtve tacke, ,,buduci da vladavina prava dugi niz godina stagnira”.

,,Okvir pregovora sa EU u Srbiji i Crnoj Gori, a integracije u ostalim zemljama ne pomazu vladavini prava. Moramo razmisljati na koji nacin da unaprijedimo vladavinu prava, koji je to zadovoljavajuci okvir i sta svi mi u tom smjeru mozemo da uradimo”, rekla je Marovic.

Novo je, kako navela, da je nakon odluke EU da ne pocne pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, poceo citav niz prijedloga, inicijativa, od kojih je najznacajniji francuski non-paper u kojem se predvida novi model pristupanja sa vise faza i na potpuno drugim osnovama i principima.

,,Potpuno je nerealno ocekivati da ce postojati dvije razlicite metodologije za razlicite zemlje kandidate. I ako nova metodologija bude usvojena ona ce se primjenjivati na sve zemlje Zapadnog Balkana”, smatra Marovic.

Visi istrazivac Austrijskog centra za medunarodne poslove Univerziteta u Becu, Vedran Dzihic, ocijenio je da je odluka da se ne otvore pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom cinican cin EU.

,,To je cin koji nije dosljedan niti principa EU, niti odgovara metodologiji i principima koje je EU sama definisala za ovaj proces. A kada je rijec o francuskom prijedlogu, cini mi se da je ovo tehnokratski oblik tog cinizma sa kojim se na neki nacin pokusava opravdati ono sto je poslato kao poruka. Izmisljamo novu metodologiju, obecavamo perespektivu, a u principu prolongiramo Dan mrmota u nedogled”, smatra Dzihic.

On je kazao da ne vidi nijedan momenat koji upucuje na to da ce postojati drugacije polazne pretpostavke i da se ,,nalazimo na putu ka promjeni ovih duboko iscrtanih kordinata nase politicke i drustvene zbilje, ali naravno postoje alternative”.

Direktor Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku, Igor Bandovic, kazao je da mu djeluje da je citav proces evropskih integracija neka vrsta trgovine zemalja Zapadnog Balkana sa EU, gdje ,,mi dajemo nesto, a zauzvrat dobijamo sredstva”.

,,Ali ne vidimo da ta vladavina prava i proces uredenja drzava u regionu pocinje od nas. Mislim da je jako dobar momenat da mi kazemo da mnogo stvari zavisi od nas, a ne od EU. EU mozda nekada radi neke stvari, koje nisu najkorisnije za drustva u kojima mi zivimo i u tom smislu, sve prijedloge, pa i francuski prijedlog treba shvatiti oprezno. On nije razraden i ne zna se tacno kako bi to izgledalo u praksi”, pojasnio je Bandovic.

Odluka da ne pocnu pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom je, kako smatra, vijest, a francuski prijedlog je pokusaj opravdanja te odluke.

,,Ako se budemo ponasali kao da je EU neki cup novca, i da je posmatramo na nivou kako da se najbolje priblizimo da dobijemo pare, a zanemarimo neke vrijednosti, bojim se da cemo imati neku vrstu necega sto imamo danas, a to je neko polupridruzivanje”, pojasnio je Bandovic.

Rukovodilac Centra za evropske integracije u Institutu za demokratiju ‘Societas Civilis’ u Sjevernoj Makedoniji, Zoran Necev, kazao je da je stvoren vakum, period neizvjesnosti u kojem niko ne zna sta da radi, ni zemlje Zapadnog Balkana, ni EU.

,,Reforme treba da pokazu rezultate, ne znaci ako ne postoje odredeni uslovi da ne treba da radimo nista”, rekao je Necev.

On smatra da domace institucije moraju da se pozabave vladavinom prava, jer se ,,radi o nasim gradanima”.

,,Na institucijama je da imaju jasnu viziju sta zelimo za nase gradane. Nekada trka ka EU moze biti stetna. Ne mogu iz EU dati rjesenja koja ce funkcionisati svuda. EU je tu da pokaze kako treba da pristupimo vrijednostima koje njeguju clanice EU”, rekao je Necev.

Visa istrazivacica iz CRTA-e, Tara Tepavac, rekla je da postoji veliki problem a to je da u drustvu ne postoji osnovni konsenzus ,,sta je to vladavina prava za nas i da li je to pravac u kojem zelimo da idemo”.

,,I taj konsenzus bi onda podrazumijevao da gradani, nevezano za to da li je to preduslov za clanstvo u EU ili nije, znaju da su vrijednosti za koje se zalazemo demokratske, da je vladavina prava to sto trazimo, da znamo kako ona treba da izgleda i da onda imamo jedan zajednicki nastup razlicitih dijelova drustva, koji treba da se zalazu za to da vladavina prava postoji”, pojasnila je Tepavac.

Druga stvar koja nedostaje je, kako smatra, dijalog.

,,Mi imamo jedan veliki pluralizam monologa razlicitih aktera i imamo sustinski nedostatak politickog dijaloga, ili bilo kakvog drugog dijaloga u drustvu, gdje se bilo kakvo kriticko misljenje shvata kao napad. Dakle, moramo da znamo sta hocemo, u kakvom drustvu zelimo da zivimo i da imamo dijalog”, rekla je Tepavac.

Dzihic smatra da je prva stvar koja je potrebna izgovaranje istine o sebi i okruzenju.

,,Potrebno je izgovarati istinu i tako stvarati prave prostore za dijalog. U tom procesu nam, cini se, treba mnogo vise hrabrosti. Izgovarati istinu je nesto sto iziskuje hrabrost. A onda moramo traziti saveznike za to izgovaranje istine i praviti mreze tih saveznika”, rekao je Dzihic.

Tepavac takode smatra da je potrebno graditi alijansu istine.

,,Kao civilno drustvo i generalno kao odgovorni gradani, mozemo da se borimo da se ta istina cuje. Pored mnogih problema sa kojima se borimo, kod nas postoji mnogo laznih vijesti i veliki nedostatak bilo kakve informisanosti na osnovu cinjenica”, kazala je Tepavac.

Marovic smatra da je potrebno vise organizacija koje rade sa gradanima i da kultura zakonitosti ne moze biti izgradena preko noci i ,,ja vidim vaznu ulogu organizacija civilnog drustva u tome”.

Bandovic je kazao da postoje individualni cinovi gradanske hrabrosti, koji uz adekvatnu podrsku i razumijevanje medunarodnih partnera mogu na neki nacin da uticu da se kultura nekaznjivosti, nepotizma, korupcije u odredenoj mjeri sprijeci.

Necev je kazao da oni koji se bave evropskim integracijama moraju biti pozitivni.

,,Sta je pozitivno kod najnovije odluke? Politika prosirenja je prestala da bude spoljna politika EU i postala je interno pitanje. Ovo pitanje moramo uciniti vise internim”, ocijenio je Necev.

Panel diskusija je organizovana u okviru projekta “Vladavina prava na Zapadnom Balkanu: (Raz)otkrivanje pravila igre”, koji sprovodi Politikon mreza u saradnji sa Crtom i Tim institutom, uz podrsku Evropskog fonda za Balkan (EFB).

DAN OPSTINE

Pljevljima predstoji period rjesavanja visedecenijskih ekoloskih problema i realizacija razvojnih projekata, za sta je opredijeljeno vise od stotinu miliona eura, istakao je predsjednik opstine Igor Golubovic na svecanoj sjednici lokalnog parlamenta, povodom dana te opstine.

Uz projekte koje realizuje, i koje ce realizovati lokalna uprava, stvara se povoljan ambijent za investicije, zaposljavanja i zaustavljanja iseljavanja mladih, vjeruje Golubovic.

Krsto Cabarkapa, TVCG

SDM

Sindikat doktora medicine Crne Gore pozvao je ministra zdravlja Kenana Hrapovica da podnese ostavku na tu funkciju iz, kako navode, moralnih razloga, nedostatka strucnosti i rezultata koji se, kako su kazali, od njega ocekuju.

Oni su reagovali na izjavu ministra, koji je najavio da ce budzet za zdravstveni sistem za 2020. iznositi 281,5 miliona eura, sto je skoro 14 odsto vise u odnosu na tekuci, te da veca izdvajanja za zdravstvo znace dugorocno investiranje u zdravlje svih.

“Posto smo najbolje upoznati sa stanjem zdravstva u nasoj zemlji, jer smo danonocno, 365 dana u godini direktni ucesnici u njemu i na ,,prvoj liniji” osjecamo potrebu da, pacijentima objasnimo kako Ministarstvo zdravlja Crne Gore potpuno pogresno vodi zdrastvenu politiku godinama. Nas Hrapovic ne moze da ubijedi da je crnogorsko zdravstvo u rangu zdravstva SAD-a, jer dobro zna koliko je neuspjesan samo projekat elektronskog zakazivanja kojim se on ,,dici”. U doba internet komunikacije i cestih putovanja po okolnim zemljama sigurno ste primjetili visestruko manju cijenu ljekova koje uvozimo u odnosu na cijene u nasim apotekama koje se mogu objasniti samo monopolizmom”, navodi se izmedu ostalog u saopstenju Sindikata doktora medicine.

Iz Sindikata porucuju i da povecanja zarada od devet odsto nece zaustaviti, kako navode, odliv ljekara.

PLUZINE

Projekat “Povecanje mogucnosti zaposljavanja za tekstilnu i turisticku industriju na podrucju prekogranicne saradnje”, koji bi trebalo da podstakne zaposljavanje u privrednim granama koje imaju jasnu potraznju na trzistu, predstavljen je danas u Pluzinama.

Vrijednost projekta je 277.013 eura od cega 85% finansira EU a kofinasiranje korisnika je 15%. Period implementacije projekta je 18 mjeseci sa pocetkom od 08.juna 2019.

Projekat se realizuje u okviru IPA programa prekogranicne saradnje Srbija i Crna Gora 2014 -2020 , sa ciljem da se poboljsa prekogranicna saradnja Crne Gore i Srbije. Program se sufinansira iz Instrumenta za petpristupnu pomoc II ( IPA II ) Evropske unije.

U CAST DANA DJETETA

Zgrada predsjednika Crne Gore veceras je, povodom obiljezavanja 20. novembra – Dana djeteta, osvijetljena plavom bojom.

“Crna Gora se pridruzila pozivu UNICEF-a da Obojimo svijet u plavo (Turn the world blue) i podrzimo djecja prava”, saopsteno je iz kabineta predsjednika.

STARI BAR

Manifestacija “18. Maslinijada-Stari Bar”, velika tradicionalna smotra maslina, maslinovog ulja, poljoprivrednih proizvoda i zdrave hrane, odrzava se u subotu i nedjelju (23. i 24. novembra) u Starom Baru.

Pod sloganom “Maslina je ime Bara” ovu poljoprivredno-turisticku i kulturnu manifestaciju organizuje NVO “Maslinijada”, uz pomoc Turisticke organizacije, a pod pokroviteljstvom Opstine Bar i uz podrsku Ministarstva poljoprivrede i Vlade Crne Gore.

Na tradicionalnoj, 18. po redu Maslinijadi ucestvovace oko 60 izlagaca-maslinara iz Bara i Crne Gore, kao i gostiju.

Osim maslinara, izlagace i pcelari, vinari, uzgajivaci ljekovitog bilja, proizvodaci zdrave hrane, a predstavice se i jela iz tradicionalne barske kuhinje.

Bice proglaseni i nagradeni najbolji maslinar, najbolje odrzavani maslinjaci i mladi zasadi, kao i najljepse uredeni standovi izlagaca.

Manifestacija, koja svake godine okuplja vise hiljada posjetilaca, pocinje u petak, u 13 sati, tradicionalnim pohodom-putevima maslinara. Maslinari i njihovi prijatelji obici ce hiljadugodisnje zasade u Dzidzarinu, jednom od najpoznatijih maslinarskih predjela pored Starog Bara.

U subotu i nedjelju bice prireden bogat kulturno – umjetnicki i zabavni program. Ucestvuju poznata bosanska muzicka zvijezda Aldino, zatim etno – grupa Zora, rok sastav Akademija, muzicari Ari Hajdarevic i Ibrahim Mekic, Pljevaljski tamburasi, pjesnik i humorista Rajko Jolicic, kao i KUD Jedinstvo i KUD Rumija.

Organizatori su obezbijedili besplatan autobuski prevoz ka Starom Baru za posjetioce. Kao i svake godine, degustacija izlozenih proizvoda sa standova bice besplatna.

Obezbijeden je i direktan prenos (live streaming), preko You tube kanala.

Svecano otvaranje manifestacije zakazano je za subotu u 11 sati, u Starom Baru.

ABAZOVIC

Tivat je grad novog zamaha razvoja crnogorskog turizma i primjer kako se kroz potenciranje svojih prirodnih bogatstava moze ostvariti solidan ekonomski napredak grada, ali, na tom putu mora se brizljivije gledati na interese gradana i grada i ne dozvoliti da interesi krupnog kapitala prevladaju, istakao je predsjednik URE Dritan Abazovic.

“Tivat vrlo oprezno mora upravljati svojim resursima a sve odluke moraju biti kompatibilne sa interesima gradana i demokratskim procedurama koje njih prate”, istakao je Abazovic.

On je kazao da postoji i problem neravnomjernog razvoja Tivta i kazao da se on mora ravnomjernije razvijati i svim gradanima omoguciti iste uslove i servise.

“To i dalje ostaje izazov za aktuelnu ali i svaku narednu lokalnu vlast u Tivtu. Blagodeti ekonomskih benefita mora osjetiti svaki gradanin Tivta jer je to krajnji cilj svake odgovorne i brizljive vlasti”, zakljucio je lider URE.

JAVNI POZIV NPCG

Javno preduzece za nacionalne parkove Crne Gore je raspisalo otvoreni postupak javnog nadmetanja za izvodenje radova na adaptaciji planinarskog doma Skrka u NP Durmitor.

Procijenjena vrijednost radova iznosi 40.000 eura, a realizacijom projekta rjesava se visegodisnji problem i NP Durmitor bice bogatiji za jos jedan uredeni objekat, namijenjen prvenstveno planinarima, ali i svim posjetiocima.

Kako napominju u Nacionalnim parkovima CG, posljednjih godina stavljanje u funkciju ovog objekta, koji se nalazi u jako losem stanju, bilo je onemoguceno, prvenstveno zbog nedostatka finansijskih sredstava, te su se u ovoj godini, nakon odlicnih rezultata poslovanja koje biljeze NPCG, stekli uslovi da se ovaj visegodisnji problem rijesi adekvatnim uredenjem.

Dogovorena je i saradnja sa Gorskom sluzbom spasavanja sa Zabljaka na buducem zajednickom koriscenju i odrzavanju objekta nakon adaptacije, sto ce doprinijeti unaprjedenju uslova i kvaliteta boravka posjetilaca na ovoj lokaciji.

“U protekle dvije godine JPNPCG je, iz redovnog poslovanja, izdvojilo vise od 600.000 eura za ulaganja u osnovna sredstva, unapredenje postojece i izgradnju nove turisticke infrastrukture i objekata u svim nacionalnim parkovima. Tako je u NP Durmitor zavrsena izgradnja javnih toaleta i spremista za camce, kao i uredenje prostora oko restorana. Na stazi od vojnog odmaralista ka Crnom jezeru zavrsena je izrada pjesackog mosta, zapoceto je uredenje prostora oko Upravne zgrade parka. Pored novoizgradenog objekta u Zugica luci, koji je namijenjen organizatorima raftinga, a kojim ce se takode obogatiti ponuda za posjetioce, izradene su kabine za presvlacenje. Takode su ugovoreni radovi na rekonstrukciji i adaptaciji kontrolno-naplantnog punkta smjestenog na raskrsnici Crno jezero – Ivan do, kao i izgradnji suvenirnice na pomenutom lokalitetu”, isticu u saopstenju.

U narednom periodu planira se nastavak radova na uredenju prostora oko Upravne zgrade NP Durmitor.

“Ugovoreni su radovi na asfaltiranju parkinga, a ocekuje se i ugovaranje radova na daljem uredenju polazista za raftere, postavljanjem javnih toaleta na svim frekventnijim lokacijama. Programom objekata privremenog karaktera za podrucje NP Durmitor za period 2019-2024, pored navedenih objekata, planirana je i izgradnja objekata za Sluzbu zastite, cija se realizacija ocekuje pocetkom naredne godine u sklopu projekta “Panoramski put – Durmitorski prsten”, koji predvida i postavljanje odmorisnog mobilijara na podrucju koje obuhvata”, najavili su u NP CG.

U NASELJU KONIK

Sadnjom 27 stabala obiljezen je Medunordni dan djeteta u Podgorici. U naselju Konik drvece su zasadili ministar rada Kemal Purisic i ministar za ljudska prava Mehmed Zenka, kao i sef Delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav. Na taj nacin, kako isticu, zeljeli su da pokazu da su i djeci raseljenih RAE populacije obezbijedeni dostojni uslovi za zivot.

CESTITKA JOKOVICA

Pljevlja imaju dovoljno potencijala da postanu grad u kojem se dobro zivi, u kojem se radi i ostaje kazao je u cestitki, povodom Dana Opstine, predsjednik Socijalisticke narodne partije Vladimir Jokovic.

“SNP cestita gradanima Pljevalja rodendan grada uz zelju da narednu godinu docekaju mnogo zadovoljniji zivotnim standardom i uslovima u kojima zive”, navodi se u saopstenju.

Jokovic navodi da se Pljevlja decenijama bore sa losim kvalitetom vazduha, masovnim iseljavanjem, te rapidnim porastom najtezih bolesti.

“Uprkos svim problemima, Pljevlja imaju dovoljno potencijala da postanu grad u kojem se dobro zivi, u kojem se radi i ostaje”, navodi se u saopstenju.

Grad koji je nekadabio poznat po uspjesima u oblasti industrije i energetike, multikulturalnosti i turizma, kako smatra lider SNP-a, mora ponovo ozivjeti zarad dobra svih njegovih gradana, ali i cijele Crne Gore.

“Uz zelju da Pljevlja ponovo budu prepoznatljiva po dobrom i bezbriznom zivotu, zelim vam srecan praznik”, stoji u cestitiki Jokovica.

  • Vlada uvela kategoriju stalnog sezonskog radnika
    on 13/02/2026 at 14:26

    Na 113. sjednici Vlade Crne Gore utvrđen je Predlog zakona o radu na stalnim sezonskim poslovima, kojim je uvedena kategorija stalnog sezonskog radnika. Donošenje ovog Zakona je uslovljeno potrebom pravnog regulisanja statusa zaposlenih koji rade na sezonskim poslovima u sektorima kao što su turizam, ugostiteljstvo, trgovina, građevinarstvo i poljoprivreda - saopštila je Vlada.

  • U novom Odboru direktora Aerodroma Madžgalj, Kaluđerović, Bulatović...
    on 13/02/2026 at 12:43

    Komisija za kadrovska pitanja Vlade Crne Gore predložila je novi sastav Odbora direktora Aerodroma Crne Gore. Kako saznaje Portal RTCG, novi Odbor direktora će činiti Stefan Madžgalj, Velizar Kaluđerović, Darko Bulatović, Edina Dacić i Nikola Bajčetić.

  • EPCG tvrdi da je uništena dokumentacija o kupovini akcija u Prvoj banci
    on 13/02/2026 at 12:19

    U Elektroprivredi Crne Gore (EPCG) saopštili su da je uništena dokumentacija na osnovu koje je ta državna kompanija kupovala akcije u Prvoj banci, jer je riječ o bezvrijednom registraturskom materijalu. Odgovor je dostavljen Akciji za socijalnu pravdu (ASP), koja je tražila kompletnu dokumentaciju o kupovini akcija u Prvoj banci Crne Gore.

  • "EmBRACE – EU podrška idejama koje prave razliku"
    on 12/02/2026 at 14:13

    Privredna komora Crne Gore organizovala je skup „EmBRACE – EU podrška idejama koje prave razliku“, posvećen promociji uspjeha crnogorskih mikro i malih kompanija koje su realizovale projekte podržane evropskim grantovima u okviru prvog EmBRACE poziva.

  • Borozan: Izmjene Zakona o Prijestonici za bolji model finansiranja
    on 12/02/2026 at 13:20

    Izmjene Zakona o Prijestonici donose promjenu modela finansiranja, pa će jedan odsto novca iz državnog budžeta, koji dobija Cetinje, biti ravnomjerno raspoređen između kapitalnih projekata i tekuće potrošnje, rekao je RTCG-u sekretar za finansije Prijestonice, Savo Borozan, koji smatra da su te izmjene konkretne i praktične.

  • ASK: Skoro 18 miliona iz budžeta za rad partija i ženskih organizacija u 2026.
    on 12/02/2026 at 12:53

    Agencija za sprečavanje korupcije (ASK) saopštila je da su za finansiranje redovnog rada političkih subjekata i rada ženskih organizacija u njihovom okviru za 2026. opredijeljena sredstva u ukupnom iznosu od 17.936.110 eura.

  • Reprezentativni sindikati: Protiv koncesije za Aerodrome Crne Gore, traže poništavanje postupka
    on 12/02/2026 at 09:06

    Reprezentativni sindikati Aerodroma Crne Gore i zaposleni saopštili su da su jednoglasno protiv dodjele koncesije u postupku za koji tvrde da je od početka opterećen kontroverzama, institucionalnim nesuglasicama i sudskim sporovima.

  • "Važno da plate i penzije finansiramo iz tekućih prihoda"
    on 12/02/2026 at 06:18

    Javni dug ove godine, saopšteno je iz Ministarstva finansija, iznosiće 69,4% bruto društvenog proizvoda ili skoro 6 milijardi eura. Rast je rezultat obezbjeđivanja rezerve za vraćanje dugova od preko milijardu eura u narednoj godini. Ekonomski analitičar Predrag Zečević ocijenio je da je od visine duga važnije razmišljati o tome da se plate i penzije finansiraju iz tekućih prihoda. Kategoričan je i da ima prostora za uštede, naročito, kako kaže, od novca građana koji funkcioneri troše na egzotičnim destinacijama.

  • Letovi između Bratislave i Podgorice od 21. maja
    on 11/02/2026 at 12:31

    Wizz Air će 21. maja započeti nove redovne letove između Bratislave i Podgorice, saopštio je ministar vanjskih i evropskih poslova Slovačke, Juraj Blanar i dodao da će to doprinijeti povećanju broja turista iz te države. On je na konferenciji održanoj u Vila Gorici sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem, kazao da će letovi, koji će simbolično početi na obilježavanje 20 godina od nezavisnosti Crne Gore, saobraćati tri puta sedmično.

  • Vuković: Adekvatno korišćenje dostupnih fondova važno za ubrzanje ekonomskog razvoja
    on 11/02/2026 at 11:56

    Ministar finansija Novica Vuković sastao se sa generalnim direktorom Generalnog direktorata za proširenje i istočno susjedstvo u Evropskoj komisiji, Gertom Janom Kopmanom, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori.