ARGENTINSKA KNJIZEVNICA

Jelisaveta Stanisic ili Elizabeta Blazova, kako je poznata u Argentini, prvi put je posjetila svoju Crnu Goru i to u 88-oj godini. Poznata argentinska knjizevnica, crnogorskih korijena, uvijek je zeljela da drugi shvate da su kako kaze, Crnogorci posebni, hrabri i cestiti. Zahvaljujuci ocu njegovala je veliku ljubav prema domovini, a kako kaze, zelja je dovela u Crnu Goru, zelja ce je vratiti.

DUROVIC OCEKUJE

Otkako je Uprava za sprecavanje pranja novca i finansiranje terorizma postala dio Uprave policije, ona vise nije dio Egmont grupe odnosno Medunarodne mreze finansijsko-obavjestajnih sluzbi. Pomocnik direktora policije Dejan Durovic za TVCG kaze da Crna Gora vec preduzima korake kako bi ponovo aplicirala za clanstvo, te da ocekuje da bi to moglo da se desi sredinom 2020.

EGMONT grupa je zapravo organizacija koja broji oko 160 clanica koje medusobno razmjenjuju informacije kako bi usli u trag nezakonitim tokovima novca.

“Egmont grupa je globalna mreza finansiskoobavjestajnih jedinica ciji je osnovni cilj je olaksanje razmjene finansijsko obavjestajnih informacija izmedu jedinica drzava clanica. Ona pruza jednostavniju razmjenu takvih informacija, ali to nije iskljucivo i jedini kanal komunikacije. Finansijsko obavjestajna jedinica Crne Gore nije clanica Egmont grupe, ali to nije nista neocekivano, to se desilo po automatizmu zbog reorganizacije policije,” objasnio je on.

S obzirom na to da smo zbog reorganizacije policije automatski izgubili clanstvo-kako sada funkcionisete i razmjenujete informacije?

“Egmont mreza je pozeljna i efikasna ali nije jedini model, postoje i drugi modeli i putem memoranduma o razumijevanju. Postoje alternativni kanali komunikacije, a svakako nam na raspolaganju uvjek za dokazivanje krivicnih djela pranja novca uvjek stoje medunarodni kanali komunikacija,” naveo je on.

Crna Gora preduzela je korake za ponovno apliciranje u Egmont grupi.

“Najbitniji je Zakon o sprecavanju pranja novca, Vlada je utvrdila Prijedlog zakona i on je upucen Parlamentu. Kada ce postati ponovo clanica mi ocekujemo da bi to moglo biti do polovine 2020,” naveo je Durovic.

CESTITKA MARKOVICA

Tivat ima razvojnu ekspanziju iznad crnogorskih standarda, ocijenio je premijer Dusko Markovic.

On je rukovodstvu i gradanima Tivta cestitao predstojeci Dan opstine uz ocjenu da mogu biti ponosni na postignute rezultate i razvojne perspektive.

Kako je saopsteno iz Vlade, Markovic je na sastanku sa predsjednicima Opstine i Skupstine opstine, Sinisom Kusovcem i Ivanom Novoselom, kazao da Tivat ima razvojnu ekspanziju iznad crnogorskih standarda, i pohvalio ulaganja u izgradnju drustvene infrastrukture.

,,Na sastanku je razgovarano i o valorizaciji aerodroma, a sagovornici su se saglasili da ce davanje koncesije donijeti visestruke benefite kako za opstine i stanovnike Tivta i Podgorice, tako i za cijelu drzavu”, kaze se u saopstenju.

Kusovac je kazao da je unapredenje putne infrastrukture u Tivtu prioritet za lokalnu samoupravu, i istakao izgradnju bulevara od aerodroma do grada, duzine 4,2 kilometra, cija je vrijednost deset miliona eura.

On je ukazao i na ulaganja u vodovodna i kanalizaciona postrojenja, a kao posebno znacajno istakao je potrebu rekonstrukcije i unapredenja predskolskih i skolskih objekata na podrucju opstine.

,,Planirana je i izgradnja sportske hale, a ocekuje se ubrzo useljenje u novoizgradeni dnevni centar za djecu sa smetnjama u razvoju”, dodaje se u saopstenju.

ODRZAN DJECIJI PARLAMENT

Mladi su nosioci buducih promjena i razvoja drustva, kazao je predsjednik Skupstine Ivan Brajovic i istakao da djeci treba omoguciti da iskuse demokratsko odlucivanje. U Skupstini su obiljezena dva jubileja – 30 godina od usvajanja Konvencije o pravima djeteta, ali i 10. zasijedanje djecijeg parlamenta. Za razliku od prethodnih kada su djeca predstavnicima Vlade postavljala pitanja oni odgovarali na njih, danas su glavnu rijec vodili najmladi.

“Skupstina Crne Gore prepoznaje mlade kao nosioce buducih promjena i razvoja drustva”, istakao je Brajovic i dodao da je crnogorski parlament posvecen afirmaciji, promociji, zastiti i unaprjedenju prava djeteta.

“Pored obezbjedivanja osnovnih prava, djeci treba pruziti priliku da iskuse demokratsko odlucivanje i nauce o svojim gradanskim pravima i obavezama, jer to donosi dugorocnu korist za drustvo u cjelini”, kazao je predsjednik Brajovic.

On je podsjetio da Skupstina Crne Gore upravo to radi kroz program gradanskog obrazovanja za ucenike osnovnih skola – Demokratske radionice ,,Barbara Pramer”.

Brajovic je saopstio da je u Crnoj Gori od 2013. godine procenat djece koja pohadaju neki program obrazovanja u ranom djetinjstvu, porastao sa 40 na 53 procenta, a broj djece iz romskih naselja – kao posebno izazovnog okruzenja, koja pohadaju osnovnu skolu povecan je sa 58 na 77 procenata.

Zasijedanje Djecjeg parlamenta u organizaciji Skupstine Crne Gore u saradnji sa Centrom za prava djeteta Crne Gore, odrzano je povodom obiljezavanja 30 godina od usvajanja UN Konvencije o pravima djeteta i 10 godina zasijedanja Djecjeg parlamenta. Ucesnici dogadaja bila su djeca osnovnih i srednjih skola iz Crne Gore kao i predstavnici Lokalnog djecijeg parlamenta Glavnog grada Podgorica.

Prisutnima su se obratili i sef kancelarije UNICEF-a, predstavnik kancelarije Save the Children-a, zamjenica Zastitnika ljudskih prava i sloboda za oblast prava djeteta, direktorica Centra za prava djeteta i djeca prezenteri iz sjeverne, centralne i juzne regije Crne Gore kao i bivsa kopredsjedavajuca zasijedanja Djecjeg parlamenta u Skupstini 2009. godine.

Pored predsjednika skupstinskih odbora i predstavnika klubova poslanika u Skupstini Crne Gore, sjednici su prisustvovali i predstavnici Vlade Crne Gore, domacih institucija i medunarodnih organizacija koje se bave pitanjima prava djeteta, kao i clanovi diplomatskog kora.

BOSKOVIC

Crna Gora i Sjedinjene drzave saraduju u borbi protiv hibridnih i sajber napada, i nasa drzava ce dobiti znacajnije resurse od Amerike u otkrivanju takvih napada, kazao je ministar odbrane Predrag Boskovic u intervju za APTN. Agencija navodi da iz Crne Gore djeluju elitni americki strucnjaci za kiberneticke pripreme za potencijalne ruske ili druge sajber-napade tokom predsjednickih izbora 2020.

CESTITKA BECICA

Pljevlja zasluzuju poziciju industrijskog centra Crne Gore i motora razvoja drzave, u koji se vraca, a ne iz koga se odlazi, saopstio je lider Demokratske Crne Gore Aleksa Becic u cestitki povodom Dana Opstine.

Becic je istakao kako je antifasisticko opredjeljenje Pljevalja oduvijek vidljivo, na svakom koraku, u medusobnom postovanju i uvazavanju ljudi razlicitih nacija i konfesija koji u Pljevljima zive u skladu sa najboljim tradicijama najsjevernije opstine u Crnoj Gori.

“Pljevlja su mjesto susreta i takva treba da ostanu, uz podrazumijevajucu obnovu zivotnog standarda Pljevljakinja i Pljevljaka, kao i unaprjedenje zivotne sredine koje aktuelna nomenklatura vlasti u Pljevljima neprestano odlaze, na stetu gradana i ogromnih prirodnih resursa koja Pljevlja posjeduju”, navodi se u cestitki.

Becic istice da Pljevlja treba da se prepoznaju po mladosti, fabrikama, bogatim selima i uspjesnim privrednicima.

“A ne po unistenoj zivotnoj sredini, nezaposlenosti i migracijama. Pljevlja zasluzuju poziciju industrijskog centra Crne Gore i motora razvoja drzave, u koji se vraca, a ne iz koga se odlazi”, kazao je on.

SPORAZUM CG I EK

Sporazum o sprovodenju Zajednickog akcionog plana za borbu protiv terorizma na Zapadnom Balkanu, potpisan je danas izmedu Crne Gore i Evropske komisije, nakon Foruma EU-Zapadni Balkan koji se odrzavao u Skoplju.

Sporazum su potpisali ministar unutrasnjih poslova Mevludin Nuhodzic i evropski komesar za unutrasnje poslove Dimitris Avramopulos.

Kako je kazao Huhodzic, sporazum je jos jedan dokaz apsolutne posvecenosti Crne Gore evropskim vrijednostima i politikama.

“Svjesni smo da je u ovoj oblasti uvijek potrebno ulagati sve vise napora. Uz podrsku Evropske unije, Crna Gora ce raditi na jacanju nacionalnih kapaciteta u dijelu prevencije, sprjecavanja i suzbijanja terorizma, nasilnog ekstremizma i radikalizacije”, rekao je ministar Nuhodzic na Forumu ministara pravde i unutrasnjih poslova Evropska unija-Zapadni Balkan na kojem ucestvuje na poziv ministarke unutrasnjih poslova Finske Marie Ohisalo i potpredsjednika Vlade Sjeverne Makedonije i ministra unutrasnjih poslova Olivera Spasovskog.

Ministar je istakao da ce Crna Gora, kao drzava kojoj je regionalna saradnja jedan od temelja politike, kao drzava koja ni sa jednom zemljom regiona nema ni jedno otvoreno pitanje, i kao lider u evropskoj integraciji i dalje ce biti cvrst oslonac Evropskoj uniji u saradnji sa drzavama Zapadnog Balkana.

“Danas su se drzave ovog regiona saglasile da unaprijede saradnju sa Evropskom granicnom i obalskom strazom (FRONTEKS-om) i sa EUROPOL-om, u efikasnom pracenju, boljem upravljanju granicama i migracijama, uz postovanje ljudskih prava, borbi protiv trgovine ljudima, krijumcarenja migranata i poboljsanju smjestajnih kapaciteta za migrante”, naveo je ministar.

On je istakao da je jasno saopsteno da ce Evropska unija nastaviti da nam pruza pomoc, sto ce doprinijeti stabilnijem i bezbjednijem Zapadnom Balkanu i daljem napretku ka punopravnom clanstvu u Evropskoj uniji.

URA O ZASTITI ZIVOTNE SREDINE

Iz Gradanskog pokreta URA porucili su da ce u narednom periodu raditi na programu ocuvanja i zastite zivotne sredine koji nece biti samo standard za nasu drzavu, nego i za sve zemlje koje zele da budu ekoloske.

“Bez napretka u kontroli kvaliteta vazduha, bez ideje o nacinu upravljanja otpadom, rijeke unistene zbog interesa investitora koji bi da grade male hidrocentrale (mHE), Tara unistena izgradnjom auto-puta, samo su neke od ocjena Nacrta izvjestaja za poglavlje 27 koje pokazuju porazno stanje, kazao je Predrag Nikolic iz Gradanskog pokreta URA.

Porucio je da ce taj pokret uci u razvijanje programa ciji ce cilj biti zastita prirodnih dobara Crne Gore.

Nikolic je porucio da ce u narednom periodu napraviti program pocetnog crnogorskog standarda, koji ce postati najprije obligatoran za velike investitore, a potom i za one koji budu pravili porodicne stambene zgrade, da bi na kraju prevazisao evropske standarde i postao standard svim zemljama koje zele da postanu ekoloske.

“U tom dijelu cemo se povezati sa World green building council. Smatramo da vrlo brzo mozemo biti preteca necega sto se zove ‘Delivering net zero carbon building for all’. Znaci ne ispunjavanje poglavlja, nego prije ulaska u EU uciniti da crnogorski standard u ekologiji postane najnapredniji. Prije toga treba da jos danas pristupimo organizaciji sistema koji podrzava odrzivi razvoj. Odrzivi razvoj su gradani i znanje. Sve ostalo je pitanje organizacije. Profesionalizacija funkcija na mjestima koje trazi profesionalizam, a ne po partijskom kljucu”, istakao je Nikolic.

On istice da GP URA drzi otvorena vrata svim strukturama koje prepoznaju sta je odrzivi razvoj, ekologija i Ustav Crne Gore.

“U tom smjeru pokrenucemo dijalog sa gradanima, razgovarati sa ljudima, vidjeti i cuti njihove probleme. U tim razgovorima pozvacemo sve zainteresovane strane, predstavnike NVO, ekolosku inspekciju, predstavnike lokalne uprave i naravno sve gradane. Da razgovaramo sa njima i donesemo zajednicki zakljucak – gradani su najveci resurs, a njihov opstanak u jednom lijepom gradu prvi cilj”, naglasava Nikolic.

Zakljucuje da ce URA proaktivno djelovati u saniranju i zastiti prirodnog blaga Crne Gore.

CG I SVAJCARSKA

Crna Gora i Svajcarska usaglasile su nacrt sporazuma kojim se ureduju odnosi u medunarodnom prevozu putnika i tereta u drumskom saobracaju, na savremen nacin i tako olaksale protok robe i putnika. Sporazum predvida liberalizaciju prevoza tereta, smanjuju se troskovi i uklanjaju barijere u oblasti prevoza.

Sporazum su usaglasile mjesovite komisije Crne Gore i Svajcarske na sastanku koji je organizovalo Ministarstvo saobracaja i pomorstva.

“Ovaj sporazum predvida liberalizaciju prevoza tereta, odnosno istim je predvideno obavljanje prevoza tereta u bilateralnom, tranzitnom i prevozu za/iz trece zemlje bez dozvola, cime se smanjuju troskovi prevoza i uklanjaju administrativne barijere u medunarodnom drumskom saobracaju”, precizirali su iz Ministarstva.

Rezultat dvodnevnog zasijedanja sadrzan je u potpisanom Protokolu sa sastanka Mjesovite komisije o medunarodnom drumskom saobracaju izmedu Crne Gore i Svajcarskog Saveznog Vijeca.

“Sporazumom su delegacije informisale o unutrasnjim procedurama koje prethode potpisivanju predmetnog sporazuma, i definisale niz buducih koraka ka unapredenju i podsticanju medunarodnog drumskog saobracaja izmedu dvije drzave”, navodi se u saopstenju.

Crnogorsku delegaciju predvodio je generalni direktor za drumski saobracaj u Ministarstvu saobracaja i pomorstva Dalibor Milosevic, a svajcarsku Zan Klod Snojli, sef Odjeljenja za medunarodna pitanja, Savezno Ministarstvo za zivotnu sredinu, saobracaj, energetiku i komunikacije.

CESTITKA DUKANOVICA

Pomorski fakultet cuvar je slavne tradicije i vjekovnog nasljeda crnogorskog pomorstva, koji je generacije pripremao kroz savremene studijske programe u duhu tehnoloskih dostignuca, ocijenio je predsjednik Crne Gore Milo Dukanovic, povodom 60 godina postojanja te obrazovne ustanove.

Dukanovic je rekao da su osposobljeni kadrovi na Pomorskom fakultetu Kotor, decenijama doprinosili razvoju pomorske privrede i ukupnom napretku Crne Gore.

“Vas fakultet cuvar je slavne tradicije i vjekovnog nasljeda crnogorskog pomorstva, koji generacije pomoraca priprema kroz savremene studijske programe, u duhu novih tehnoloskih dostignuca i standarda u ovoj oblasti”, navodi se u cestitki.

Kvalitet rada te obrazovne ustanove, kako je istakao, dobija najbolju potvrdu kroz kontinuirano angazovanje svrsenih studenata u pomorskim kompanijama sirom svijeta, a istovremeno je i kadrovska baza za revitalizaciju te privredne grane drzave.

“To je vazno za Crnu Goru koja je pomorska, mediteranska drzava, uvazena clanica NATO i koja je u poodmaklom pregovarckom procesu sa Evropskom unijom”, rekao je Dukanovic.