NACIONALNI PARKOVI CG

Iz Javne ustanove Nacionalni parkovi Crne Gore reagovali su na optuzbe Koalicije za odrzivi razvoj (KOR), da je stanje u nacionalnim parkovima katastrofalno i da za to odgovornost treba da snosi direktor Elvir Klica, isticuci da su takve izjave KOR-a neutemeljene i tendenciozne.

“Podsjeticemo javnost na neke od indikatora ‘katastrofalnog stanja u parkovima’, kao sto su povecanje broja evidentiranih posjetilaca ili naplacenih ulaznica od preko 70 odsto, dvostruko povecanje broja procesuiranih prijava za nelegalan izlov ribe, lov, nelegalnu gradnju, skoro potpuna obustava sjece sume koja je u drzavnom vlasnistvu. Sa zadovoljstvom mozemo da saopstimo da preduzece biljezi najbolje poslovne rezultate od svog nastanka, da su obaveze preduzeca dvostruko umanjene u posljednje dvije godine, a da se u sistem zastite i unapredenje turisticke infrastrukture ulaze vise nego ikad”, navodi se u reagovanju NPCG.

Kako se dodaje, nakon niza netacnih, tendencioznih i neargumentovanih objava“dobronamjerno formirane grupe”, te samo njima poznatih motiva napada, pozivaju predstavnike KOR-a da umjesto performansa izadu sa konkretnim prijedlozima, i da zajedno pokusaju da rijese probleme koji jos postoje u nekim od parkova, ili da iznesu konkretna “nepocinstva” za koja optuzuju Upravu.

“Prije svega ih pozivamo da preispitaju motive nekih ljudi koji se nalaze u njihovim redovima, da utvrde ima li medu njima onih koji se bave krivolovom, onih koji su nelegalno gradili objekte u zonama NP, organizovano sjekli i devastirali sume, nelegalno dovodili turiste. Razumijemo da nas rad na suzbijanju nezakonitog ponasanja predstavlja prijetnju po licne i poslovne interese pojedinaca koji se kriju iza ‘dobronamjerno formirane grupe’, ali im porucujemo da ce JPNPCG nastaviti da se bori protiv svih nelegalnih aktivnosti i devastacije u NP i koristi sve Zakonom propisane mehanizme da takvim aktivnostima pojedinaca stane na kraj”, porucili su iz Nacionalnih parkova.

Ocekuju, da i u narednim danima umjesto argumenata slusaju serije izmisljenih nepocinstava propracene navodnim dokazima.

“Zato pozivamo ovu ‘grupu’ da sva saznanja podijeli sa nadleznim drzavnim institucijama, a mi cemo takode, obavijestiti javnost i institucije o prirodi ove grupe koja se izmisljotinama, a koristeci ‘dokaze’ bori protiv ‘nepocinstava’ JPNPCG, a izgleda i Vlade Crne Gore. JPNPCG se nije, niti ce se ikada suprotstaviti takvim ‘zlonamjernim projektima’, vec ce nastaviti da bude kooperativan partner kako Vladi Crne Gore, tako i svakom ko ima dobre namjere i zeli da doprinese boljem zivotu stanovnistva koje zivi u predjelu parka. Jer zastite nema bez suzivota covjeka i prirode, a suzivota nema bez zadovoljnog covjeka”, istice se u JPNPCG.

Kako su porucili, ovoj grupi savjetuju da ne brinu o Durmitorcima vec da smisle argumente i objasne zasto su se ‘samoorganizovali’ u akciji unistavanja svih projekata koji vode razvoju, a u koje su ulozeni napori za realizaciju kako od legitimno izabrane lokalne vlasti tako i od Vlade Crne Gore.

ZVANICNA STATISTIKA

Iz godine u godinu, u Crnoj Gori je sve manje sklopljenih brakova, dok broj razvoda raste. Statistike pokazuju da je u 2018. godini na svaka cetiri sklopljena braka-jedan razveden.

Razlozi zbog kojih je bracna zajednica zapala u krizu ne samo kod nas nego i u svijetu su “holivudizacija” romanticne ljubavi, razliciti ciljevi partnera, problem i u komunikaciji i na kraju prevara, gubitak djeteta ili pobacaj, kazala je za Pobjedu psiholoskinja Adrijana Pejakovic.

Iako je nekada razvod najbolje rjesenje, psiholoskinja Pejakovic smatra daje vazno znati da izmedu odluke da se razvedemo i bracne krize postoje medukoraci u vidu razgovora, bracne terapije koje treba probati.

Ona porucuje da je svaka kriza ujedno i sansa za licni, ali i partnerski rast.

Prema podacima Monstata, u prosloj godini sudbonosno da izgovorio je 3321 par. Sa druge strane, broj razvoda u prosloj godini (849) rekordan za posljednjih 10 godina, a skoro udvostrucen u odnosu na 2000. godinu kada je razvedeno 439 brakova.

Prema podacima Monstata, muskarci i zene se najcesce za razvod braka odlucuju u periodu od 30. do 45. godine. Nije zanemarljiv i broj supruznika koji imaju vise od 60 godina da poslije nekoliko decenija bracnog zivota odluce bracnom drugu reci zbogom.

Analizirajuci ove podatke, Pejakovic napominje da je bracna zajednica u krizi, ne samo kod nas, nego i u zapadnom svijetu.

“Zasto je to tako? Odgovor mozda mozemo pronaci ako pogledamo kako je bracna zajednica nekada izgledala. U tradicionalnom braku su supruznici ulazili u brak, cesto na preporuku, imali su svoje muske i zenske uloge koje su bile jasno odredene. Osim toga, u to vrijeme je bila sramota da se ljudi razvode pa su bracne zajednice trajale do kraja zivota”, podsjeca Pejakovic.

Prema njenim rijecima, brak je nekada bio zajednica dvoje ljudi koji su se udruzili da bi podizali djecu i dijelili zivot, koji u ranija vremena cesto nije bio lak.

“Na nasim prostorima je bilo mnogo ratova, gladi, nemastine. Kada ljudi zive u tim uslovima obicno se kaze da zive u tzv. zoni prezivljavanja. U takvim uslovima obicno nemate vremena ni volje da mnogo razmisljate da li vas partner voli, kakva su vasa ljubavna ocekivanja, poklanja li vam cvijece, jer se borite za goli zivot i da prehranite djecu”, pojasnjava sagovornica Pobjede.

IDUCE GODINE

Ministarstva i drzavne institucije koje se finansiraju iz budzeta, potrosice u narednoj godini 2.198.182 eura za jednokratne socijalne pomoci, koje nijesu dio redovne politike socijalne zastite, koju sprovodi Ministarstvo rada i socijalnog staranja.

Nacrt budzeta za narednu godinu predvida uvecanje za vise od 100.000 eura za ovu stavku u odnosu na tekucu godinu, pise Dan, uz napomenu da je naredna godina izborna.

Prema Nacrtu budzeta, najvise novca po osnovu transfera za jednokratne socijalne pomoci potrosice ministarstva prosvjete, rada i socijalnog staranja, odbrane, Uprava policije i Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).

Mimo novca planiranog za materijalno obezbjedenje porodice (MOP), djecje dodatke, licnu invalidninu, porodiljska odsustva i drugo, Ministarstvo rada i socijalnog staranja i ove godine ima na raspolaganju 700.000 eura za transfere za jednokratne socijalne pomoci.

I s budzetske pozicije Ministarstva prosvjete znacajna sredstva su planirana za jednokratne socijalne pomoci.

Sa programa “predskolsko vaspitanje i obrazovanje” planiran je iznos od 10.000 eura, za “Srednje obrazovanje” 40.000, a za program “Ucenicki i studentski standard” cak 495.000 eura.

Za jednokratne pomoci u okviru programa “Administracija” planiran je iznos od 5.000 eura.

Fond PIO u ovu namjenu potrosice cak 300.000 eura. Budzetom Uprave policije planirani su iznosi od 300.000, 5.000 i 2.000 eura na ime transfera za jednokratne socijalne pomoci.

Na programu “Vojska” Ministarstva odbrane planiran je iznos od 90.000 eura za jednokratne socijalne pomoci, a 35.000 sa programa “Administracija”.

Sa programa “Vanredne situacije i civilna bezbjednost” i “Upravni poslovi” Ministarstva unutrasnjih poslova (MUP) planirano je po 10.000 eura za ovu namjenu, 40.000 za program “Administracija”, a preko 13.000 za “Zbrinjavanje izbjeglica” i Centar za azil.

Uprava za izvrsenje krivicnih sankcija ce u narednoj godini, ako se budzet usvoji u predlozenoj formi, imati 7.000 eura za jednokratne socijalne pomoci, Policijska akademija 5.000, koliko i Centar za konzervaciju. Budzetom Narodnog muzeja predviden je iznos od 20.000 eura za jednokratne socijalne pomoci.

Ministarstvo ekonomije je na svojim programima planiralo ukupno 10.870 eura za jednokratne socijalne pomoci, resor zdravlja 5.000, za za ljudska i manjinska prava 15.000 eura. Upravi za sume namijenjeno je 35.000 eura za jednokratne socijalne pomoci, dok ce Fondu za zastitu manjinskih prava biti na raspolaganju 20.000 eura.

Budzetom Drzavne revizorske institucije planirano je 15.000 eura na ime transfera za jednokratne socijalne pomoci, a 5.000 eura s pozicije Zavoda za zaposljavanje (ZZZ).

Budzetom za ovu godinu, drzavnim institucijama i ministarstvima je bilo na raspolaganju oko 2,08 miliona eura za jednokratne socijalne pomoci, sto je za preko 110.000 eura vise nego sto se planira za drzavnu kasu za 2020. godinu.

Kako se, u koje namjene i kome dijeli novac za jednokratne socijalne pomoci, a koje ne dijele centri za socijalni rad, nije poznato

IZBJEGLICE NA BALKANU

Izbjeglice iz Avganistana, Pakistana, Iraka, Sirije ostale su na Balkanskoj ruti. Ima ih u prihvatnim centrima Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije. Sa njihovim zivotom upoznali su se novinari regiona, u okviru Balkan medija karavana.

U kampu u Vranju se nalazi i dvadesetdvogodisnja djevojka, koju svi zovu Sonja. U Avganistanu je radila kao akuserska sestra, a onda je sa porodicom odlucila da preko Irana, Turske i Bugarske krene putem kojim su ranijih godina prosle na stotine hiljada njihovih sunarodnika.

“Avganistan je u ratu, to zna cijeli svijet. Za nas, to znaci da ne mozemo, na primjer, da idemo autom od grada do grada, jer nas Talibani mogu ubiti. Kada izademo iz kuce, mi ne znamo da li cemo se vratiti, da li cemo ponovo vidjeti porodicu. Ovdje nam je dobro, dobri su ljudi, ali ovdje nema buducnosti. Ne daju nam pasos, ne daju nam drzavljanstvo. Voljela bih da jednog dana imam sopstvenu bolnicu koja ce pomagati siromasnima i zrtvama rata”, kazala je Sonja.

Situacija u Makedoniji je mnogo drugacija nego sto je bila 2015. i 2016. Njih nema mnogo u prihvatnim centrima i kampovima.

“Svakodnevno se suocavamo sa velikim brojem ilegalnih ulaza i izlaza u Sjevernoj Makedonji”, rekla je Stojne Atanasovska Dimiskovska iz NVO Otvorena porta – La strada.

Cim se prede u Srbiju broj migranata raste zbog velicine zemlje i zbog broja kampova koji u Srbiji postoje.

“U prihvatnim i azilnim centrima u Srbiji je nesto preko 3.000 migranata i azilanata i van centara ih je nesto preko 400”, kazao je Goran Ciric iz Komesarijata za izbjeglice i migracije Republike Srbije.

Najdramaticnija situacija je trenutno u Bosni i Hercegovini, tacnije u Bihacu gdje ima 400 formalna i neformalna kampa. Situacija je slicna onoj kakva je bila u martu ili aprilu 2016. godine, nakon sto su granice zatvorene i nakon sto su ljudi iz Avganistana, Pakistana, Iraka, Irana i Sirije ostali zaglavljeni na ruti na kojoj su se tada nasli.

Prilikom neuspjelih pokusaja prelaska granice vracaju se u kamp u losem zdravstvenom stanju.

“Neko od njih dolazi u losem stanju, izmoreni, povrijedeni”, rekao je kamp menadzer u prihvatnom centru “Sedra” Mile Cilikovski.

U kampu “Bira”, neka potpuno drugacija slika. Hale danas mrtve fabrike za proizvodnju bijele tehnike “Bira”, sada su ogromna cekaonica za vise od 1.700 migranata, koji se nadaju nastavku puta ka EU. Atmosfera je moze se reci vasarska. Odzvanja arapska muzika, tarabuke i gitara. Pod satorima, u hali, igra se sah, slikaju se slike, a prekoputa se igraju fudbal i odbojka. Sve je vise formacija da ce ovaj prihvatni centar biti zatvoren sredinom novembra.

Posjeta prihvatnom centru “Bira” ujedno je i zavrsetak Balkan medija karavana.

MJESTANI BROCANCA

Voda se povukla iz potopljenih domova porodice Nikolic iz niksickog Brocanca. Do kuca se jos ne moze autom, a Nikolici okolnim putevima pjesace do ognjista gdje saniraju ogromnu stetu nastalu od nezapacenih poplava koje su pogodile taj kraj.

Sunce je ponovo ogrijalo kuce Nikolica u niksickom Brocancu. Voda se konacno povukla iz njihovih domova, ali ostao je gorak osjecaj pred stetom koju ovih dana s mukom gledaju, prica osamdesetogodisnji Milorad.

“A to je tesko kazati, to samo ja znam. Sve je unisteno. Spavam kod brata u Strasevini, a ode dodemo da izbacimo ove stvari, pa da sacekamo da se osuse i da sve zapalimo”, rekao je mjestanin Brocanca Milorad Nikolic.

U kuci do, dva sporeta nalozena, ukljuceni isusivaci, otvoreni prozori, Nikolici spasavaju sto se spasiti moze.

“Kao sto vidis sve je propalo. Kad vidis nesto da ti davo nosi sto si pedeset godina stvarao, nije lako. Ali kad su ova djeca zdrava celjade mora opet nekako da se razabere uz svu ovu muku”, kazala je mjestanka Radojka Nikolic.

“A ne znam sta ne radimo, sam si vidio, kolika je steta u kucama striceva. Evo na gornji sprat moj smo pustili struju, ukljucili isusivace, pokusavamo nesto, lozimo. Ali sve je to slabo”, istice Darko Nikolic, Radojkin sin.

Do Nikolica se i dalje ne moze autom. Dolazi se okolnim brezuljcima, posjecuju ih komsije, prijatelji, ali i spasioci, kojima zahvaljuju na velikoj pomoc kad je najteze bilo.

“Pomagali su svom snagom. Sina mi spasili, i uz njega bili. Svako im dobro zelim”, dodala je Radojka Nikolic.

Nikolici prakticno krecu od nule. Sada je na potezu opstinska komisija za procjenu stete. Nadaju se samo da se scene videne protekle sedmice vise nikad nece ponoviti.

STUDENTSKI PARLAMENT

Polozaj studenata u Crnoj Gori je posljednjih godina znacajno unaprijeden, ocijenio je predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore (SPUCG) Danilo Jelovac, navodeci da kontinuirano treba raditi da se smanji broj nezaposlenih sa stecenom diplomom.

Jelovac je, povodom Medunarodnog dana studenata – 17. novembra, kazao da bi ulaganje u obrazovanje trebalo da bude osnovno polaziste svim donosiocima odluka, kako bi studenti imali mjesto u drustvu kakvo zasluzuju.

“Polozaj studentske populacije u Crnoj Gori je znacajno unaprjeden posljednjih godina, ali postoji veliki prostor za napredak u narednom periodu”, rekao je Jelovac agenciji MINA.

On je porucio da treba kontunirano raditi na tome da studenti dobiju jos bolji polozaj u drustvu.

“To se prije svega odnosi na cinjenicu da se mora svim snagama raditi na tome da se smanji broj nezaposlenih sa stecenom diplomom, ali i da studenti budu ukljuceni u sve drustvene procese i da u pravom smislu predstavljaju snagu koja je pokretac crnogorskog drustva”, naveo je Jelovac.

Upitan da li su studenti dovoljno ukljuceni u procese odlucivanja u Crnoj Gori, Jelovac je odgovorio potvrdno, navodeci da i u tom pogledu ima mjesta za napredak.

On je istakao da glas mladih moze i mora da se cuje vise nego sto je to sada slucaj i da nije dovoljno samo deklarativno zalaganje za njihovo ucesce u svim procesima.

Jelovac je naglasio da mladi treba aktivnije da budu ukljuceni u sve procese i da ih svojim idejama usmjeravaju, jer ce se te odluke i mjere, u buducnosti, ticati upravo najvise njih.

“Moraju se preduzeti konkretne mjere za bolji polozaj mladih, ali i odrediti parametri kako bi se moglo zakljuciti kakvi su rezultati i efekti tih mjera onih koji su donosioci odluka”, dodao je Jelovac.

On smatra da kvalitet visokog obrazovanja nije na adekvatnom nivou, odnosno na nivou na kojem svi teze da bude.

Kako je naveo Jelovac, prostor za napredak postoji i upravo je jedan od prioritenih ciljeva ovog saziva SPUCG podizanje kvaliteta studija na svim univerzitetskim jedinicama.

On je dodao da je u proteklom periodu bilo mnogo izazova i problema sa kojima su se susreli, a cijem rjesavanju su znacajno doprinijeli.

Jelovac je podsjetio da je konkretan problem, koji je bio aktuelan u proteklom period, bio regulisanje statusa studenata postdiplomskih studija i produzetak roka na upis za specijalisticke studije.

On je naglasio da je hiperprodukcija diploma pojava kojoj se mora stati na put.

“Imamo podatak da je 20 hiljada diploma uvezeno od 2011. godine, zbog cega apelujemo na to da radna grupa, koja ce raditi na uvodenju standarda za priznavanje inostranih diploma, mora kvalitetno da odradi svoj posao”, naveo je Jelovac.

Kako je dodao, iako imaju clana u radnoj grupi, informisani su da njihova predstavnica nije dobila nikakav materijal, niti je bilo sastanka na kome bi se raspravljalo o pravnom aktu koji bi regulisao to pitanje.

“Stava smo da se moraju utvrditi jasni standardi sto su to kredibilne ustanove visokog obrazovanja iz regiona”, kazao je Jelovac.

Kako je dodao, osim hiperprodukcije, postoji i problem rangiranja univerziteta – zakonska obaveza koja je postojala i u prethodnom i u sadasnjem zakonskom rjesenju, odnosno Zakonu o visokom obrazovanju.

Jelovac je rekao da rangiranje univerziteta nikada nije sprovedeno.

On je kazao da se studentski paralament zalaze i za uvodenje prijemnog ispita na svim univerzitetskim jedinicima, jer smatraju da ce to poboljsati kvalitet upisne politike na univerzitetu.

Govoreci o mobilnosti studenta, Jelovac je naveo da nikad nije bilo vise mogucnosti za odlazak i studiranje u inostranstvu, kao i veci broj studenata korisnika tih programa.

On je posebno istakao programe Erasmus i CePUS, preko kojih najveci broj studenata odlazi na privremeno skolovanje u nekoj drugoj drzavi.

Jelovac je kazao da se programi mobilnosti ne koriste u punom, mozda ni priblizno punom kapacitetu, sa obzirom na to koliko ih ima.

Cinjenica je, kako je istakao, da i odlazna, a narucito dolazna mobilnost mogu da budu na vecem nivou.

“Mobilnost studenata je veoma znacaja za studentsku populaciju iz rzloga sto im sami cin razmjene pruza nova iskustva, upoznavanje sa nacinom zivota i funkcionisanja u drugim drzavama, sticnje novih poznanstava, kao i sagledavanje razlicitih situacija iz nekog drugog ugla”, zakljucio je Jelovac.

DIREKTORAT MUP-A

Situacija u Niksicu i Danilovgradu, kao potencijalno ugrozenim opstinama zbog prelivanja hidoakumulacije Vrtac i eventualnog planskog ispustanja vode iz HE Perucica je stabilna, saopsteno je iz Direktorata MUP-a za vanredne situacije.

“Tokom noci je dotok vode u hidroakumulaciji bio nesto manji, tako da ce postupanje nadleznih u Elektroprivredi Crne Gore znacajno zavisiti od meteoroloske situacije tokom danasnjeg i sjutrasnjeg dana”, navodi se u saopstenju.

Podsjecaju da su sluzbe zastite i spasavanja ovih opstina, kao i predstavnici Direktorata za vanredne situacije MUP-a, su u skladu sa postojecom situacijom, preduzeli neophodne mjere i radnje, kako bi se eventualni problemi prevazilazili sa sto manje posljedica.

PREPORUKE SZO

Povecanje akciza i cijene duvanskih proizvoda preporuke su Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), koje Crna Gora treba da sprovodi da bi smanjila visoku prevalencu pusenja medu populacijom, ocijenila sefica SZO Mina Brajovic.

Brajovic agenciji MINA kazala da je nedavno usvojeni Zakon o ogranicavanju upotrebe duvanskih proizvoda vazan, jer predstavlja izraz politicke volje i spremnosti Crne Gore da stane na kraj epidimiji stetne upotrebe duvana.

Brajovic je istakla da u okolnostima kada prevalence pusenja prevazilazi okvire onoga sto je registrovano kao prosjek u regionu, neophodno je potvrda posvecenosti drzave.

“U SZO ce tu potvrdu vidjeti onog trenutka kada se budu dosljedno implementirane sve mjere koje oni preporucuju i koje su pretpostavka za implementaciju obaveza iz ratifikovane okvirne Konvencije o upotrebi duvana”, kazala je Brajovic.

Prema njenim rijecima, preporuke SZO-a su u drugim drzavama dale dobre rezultate, jer zahtijevaju kontinuirano pracenje prevalence pusenja u populaciji i zastitu gradana od duvanskog dima.

“Medutim ono sto je najbitnije je dosljedno sprovoditi mjere akcizne politike, odnosno raditi na povecanju poreskog opterecenja i cijena duvanskih proizvoda”, rekla je Brajovic.

Drzave, kako je objasnila, koje su sprovodile ovakve mjere su uspjeli da u periodu od sedam godina znacajno smanje potrosnju duvanskih proizvoda i ucestalost pusenja kod odraslih.

“Sto se tice mjera fiskalne politike svi raspolozivi dokazi pokazuju da su to troskovno najisplativije mjere”, istakla je Brajovic.

Ona je objasnila, da prema izvjestajima Svjetske banke vece poresko opterecenje na duvanske proizvode nije uzrok sivog trzista.

Prema njenim rijecima, te studije ukazuju da je u drzavama niskog i srednjeg nivoa razvoja, gdje su cijene duvanskih proizvoda i poresko opterecenje nize, udio sivog trzista veci u odnosu na visoko razvijene drzave.

“Izmedu svega toga postoji temporalna veza, ali to upucuje na indikaciju da druge sluzbe poput Uprava carina, policije i inspekcijskih sluzbi trebaju da rade vise i bolje”, rekla je Brajovic.

PREDSJEDNIK SKUPSTINE

Predsjednik Skupstine Crne Gore Ivan Brajovic ucestvovace sjutra na konferenciji “Religija kao instrument mira” koja se u organizaciji predsjednika Republike Albanije u saradnji sa Stejt departmentom, odrzava u Tirani.

Na konferenciji koja okuplja drzavne zvanicnike, predstavnike vjerskih organizacija, strucnjake za slobodu vjeroispovjesti i aktiviste iz Zapadnog Balkana, Evropske unije i Sjedinjenih Americkih Drzava, predsjednik Brajovic ce imati izlaganje u ponedjeljak, 20. novembra.

Ucesce crnogorske delegacije na Konferenciji ima poseban znacaj u svjetlu predstojeceg donosenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom polozaju vjerskih zajednica.

ISTRAZIVANJE YIHR-A

Crna Gora izgradila je relativno dobar zakonodavni i institucionalni okvir za zastitu manjinskih jezika, standardi su najvise primijenjeni za albanski jezik, a najmanje za romski, pokazalo je Istrazivanje Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR).

Istrazivanje o uskladenosti zakonskih odredbi i prakse po pitanju koriscenja jezika manjinskih naroda na nacionalnom i lokalnom nivou uradeno je u Podgorici/Tuzima, Ulcinju, Kotoru i Pljevljima, anketiranjem, analizom dokumenata i koriscenjem Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

U Izvjestaju “Jezici manjinskih naroda u javnoj upravi – izmedu zakona i prakse”, navodi se da je YIHR nastojala da utvrdi stepen uskladenosti prakse na drzavnom i lokalnom nivou po pitanju upotrebe jezika manjinskih naroda sa crnogorskim zakonodavstvom i medunarodnim standardima.

Ukazuje se da je Istrazivanje pokazalo da se u Ulcinju uglavnom koristi albanski jezik, ali i da vecina stanovnistva razumije i govori crnogorski jezik.

“Medutim, kada je u pitanju obrazovanje, primijetili smo da ne postoji interakcija medu grupama djece koja prate nastavu na albanskom i crnogorskom jeziku i da je potrebno da se ova praksa promijeni i da se uvedu aktivnosti koje bi vodile interkulturalnosti”, kaze se Izvjestaju.

Istice se da se u pojedinim gradovima koji su bili u fokusu istrazivanja, kao na primjer u Ulcinju, postuje praksa isticanja naziva ulica, trgova i institucija na dva jezika.

“Neophodno je da Javni servis Radio Televizija Crne Gore (RTCG) poveca broj sadrzaja o identitetu i kulturi manjinskih naroda, kao i broj informativnih emisija na jezicima manjina. RTCG treba da obezbijedi titlovanje programskih sadrzaja na albanskom jeziku na crnogorski jezik, kako bi se vecina upoznala o istoriji, kulturi i tradiciji albanskog naroda. Dobra praksa bi bila da Javni servis RTCG realizuje istrazivanje o potrebama pripadnika manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica, te u skladu sa tim osmisli programe za i o manjinskim narodima i drugim nacionalnim
zajednicama”, navodi se u Istrazivanju.

Kako se dodaje, predstavnici manjinskih naroda smatraju da je emisija posvecenih kulturi i tradiciji malo i nijesu zadovoljni nacinom na koji se obraduju sadrzaji.

Navodi se i da Zakon propisuje da predstavnici manjina “imaju prava na skolovanje na svom jeziku i na odgovarajucu zastupljenost svog jezika u opstem i strucnom obrazovanju”.

Adrijan Vuksanovic iz Hrvatske gradanske inicijative, rekao je da u Kotoru i Tivtu vec 15 godina djeluje, u fakultatitvnoj formi, nastava hrvatskog jezika i kulture, sto smatra da je od velike vaznosti za Hrvate u Crnoj Gori.

On je, ipak, ukazao da u redovnom obrazovanju gotovo i da nema sadrzaja na hrvatskom jeziku.

Izvrni direktor NVO “Koracajte sa nama – Phiren Amenca”, Elvis Berisa ukazao je da romska djeca nemaju mogucnost da uce na – maternjem jeziku.

On smatra da drzava nije spremna da preduzme odredene korake kako bi se romski jezik sacuvao od izumiranja, a romskoj djeci olaksalo obrazovanje.

Iz Bosnjackog vijeca istakli su da u Crnoj Gori nije prisutan mehanizam obrazovanja na bosanskom jeziku, niti postoji mogucnost izucavanja istog, osim u jednoj specijalizovanoj srednjoj skoli. U svim ostalim, nastava se izvodi na crnogorskom-srpskom, bosanskom, hrvatskom jeziku prema gramatici i pravopisu crnogorskog jezika.

Izvjestaj je dio projekta koji je podrzalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.