ŠTETE OD POPLAVA

Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Vlade Crne Gore odobrila je vanrednu finansijsku pomoć za deset domaćinstava, koja su u nikšićkoj opštini pretrpjela najveću štetu nedavnim nevremenom

Po tom osnovu je, kako je saopšteno, uplaćeno 90 odsto od ukupno procijenjene štete, koju je dostavila lokalna komisija, kazala je predsjednica Komisije Marija Vučinović.

“Napomenula bih da su među ovih deset najugroženijih domaćinstava, kojima je uplaćena vanredna finasijska pomoć, i porodice Milorada i Darka Nikolića, kojima su u nevremenu, koje je početkom novembra zadesilo opštinu Nikšić, potopljene kuće”, saopštila je Vučinović.

Vučinović je, takođe, naglasila da će finansijska pomoć, za  sva  ostala domaćinstva iz Nikšića koja su pretrpjela štetu, biti isplaćena u redovnoj proceduri nakon nove godine,  a sve u skladu sa procijenjenom  štetom od strane lokalne komisije.

“Vjerujem da će finansijska pomoć, koju je odobrila Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Vlade Crne Gore, pomoći svim ovim porodicama da u što kraćem roku saniraju štetu uzrokovanu jakim nevremenom i nastave živjeti u normalnim uvjetima, u svojim domovima”, poručila je Vučinović.

ŠTETE OD POPLAVA

Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Vlade Crne Gore odobrila je vanrednu finansijsku pomoć za deset domaćinstava, koja su u nikšićkoj opštini pretrpjela najveću štetu nedavnim nevremenom

Po tom osnovu je, kako je saopšteno, uplaćeno 90 odsto od ukupno procijenjene štete, koju je dostavila lokalna komisija, kazala je predsjednica Komisije Marija Vučinović.

“Napomenula bih da su među ovih deset najugroženijih domaćinstava, kojima je uplaćena vanredna finasijska pomoć, i porodice Milorada i Darka Nikolića, kojima su u nevremenu, koje je početkom novembra zadesilo opštinu Nikšić, potopljene kuće”, saopštila je Vučinović.

Vučinović je, takođe, naglasila da će finansijska pomoć, za  sva  ostala domaćinstva iz Nikšića koja su pretrpjela štetu, biti isplaćena u redovnoj proceduri nakon nove godine,  a sve u skladu sa procijenjenom  štetom od strane lokalne komisije.

“Vjerujem da će finansijska pomoć, koju je odobrila Komisija za procjenu šteta od elementarnih nepogoda Vlade Crne Gore, pomoći svim ovim porodicama da u što kraćem roku saniraju štetu uzrokovanu jakim nevremenom i nastave živjeti u normalnim uvjetima, u svojim domovima”, poručila je Vučinović.

GA

Građanska alijansa apelovala je na Vladu da, kako navode, počne da njeguje kulturu dijaloga i da sve, a pogotovo osjetljiva identitetska pitanja, rješava u atmosferi promišljenog dijaloga i razumijevanja svih strana.

“Građane pozivamo na staloženost i dostojanstveno iznošenje svojih političkih stavova”, objavljeno je na Twiteru Građanske alijanse.

Snažno osuđuju izjave u vidu ratnog huškanja i podsticanja na nerede.

“Podsjećamo da isti nikada nijesu donijeli dobrobit i napredak društva i ne smijemo dozvoliti da se danas ista retorika ponavlja”, poručuju iz GA.

GA

Građanska alijansa apelovala je na Vladu da, kako navode, počne da njeguje kulturu dijaloga i da sve, a pogotovo osjetljiva identitetska pitanja, rješava u atmosferi promišljenog dijaloga i razumijevanja svih strana.

“Građane pozivamo na staloženost i dostojanstveno iznošenje svojih političkih stavova”, objavljeno je na Twiteru Građanske alijanse.

Snažno osuđuju izjave u vidu ratnog huškanja i podsticanja na nerede.

“Podsjećamo da isti nikada nijesu donijeli dobrobit i napredak društva i ne smijemo dozvoliti da se danas ista retorika ponavlja”, poručuju iz GA.

CETINJE

Prijestonica Cetinje intenzivirala je radove na gradskoj saobraćajnoj infrastrukturi, a u toku je i rekonstrukcija rasvjete u ulici Novice Cerovića, gdje se mijenjaju elektro instalacije. Radovi se finansiraju sredstvima iz Programa razvoja Prijestonice Cetinje za 2019. godinu.

Kako je saopšteno iz Prijestonice, u ulici Peka Pavlovića, koja prolazi kroz Univerzitetski kompleks, sa trase saobraćajnice uklonjen je rezervoar za mazut i izmještena trafostanica sa koje se električnom energijom napajao objekat Ministarstva kulture. U izgradnju te ulice do sada je uloženo oko 210 hiljada eura, a radove izvodi podgorička kompanija “Avio petrol”.

“Prva faza radova na izgradnji nastavka ulice Vojvode Boža, čija je ukupna vrijednost 200 hiljada eura, teče prema planu, a izvodi ih kompanija ‘Gradnja promet’ iz Danilovgrada. Projektom se obuhvata i rekonstrukcija raskrsnice ulica Vojvode Boža, IV proleterske brigade i Sava Burića”, navodi se u saopštenju.

Iz Prijestonice podsjećaju da je ranije ove godine na Cetinju uspjela je da riješi višedecenijski imovinski problem sa vlasnicima privatnog stambenog objekta koji se nalazio na trasi te saobraćajnice, čime je konačno omogućena izgradnja ulice i raskrsnice koja bi trebalo znatno da rastereti saobraćaj u tom dijelu grada.

“U ulici Novice Cerovića izvode se građevinski radovi rekonstrukcije javne rasvjete u dužini od 400 metara. Zamijeniće se kompletne podzemne instalacije jake struje, ugraditi novi razvodno mjerni ormar, izvršiti polaganje kablova i postaviti novi stubovi javne rasvjete sa led osvjetljenjem. Taj posao vrijedan je 28.635 eura, a dobila ga je kompanija ‘La Collina’ iz Podgorice”, kazali su iz Prijestonice.

Programom razvoja Prijestonice Cetinje za 2020. godinu, kako se navodi, planirano je da bude utrošeno oko 1,1 milion eura za rekonstrukciju gradskih saobraćajnica.

CETINJE

Prijestonica Cetinje intenzivirala je radove na gradskoj saobraćajnoj infrastrukturi, a u toku je i rekonstrukcija rasvjete u ulici Novice Cerovića, gdje se mijenjaju elektro instalacije. Radovi se finansiraju sredstvima iz Programa razvoja Prijestonice Cetinje za 2019. godinu.

Kako je saopšteno iz Prijestonice, u ulici Peka Pavlovića, koja prolazi kroz Univerzitetski kompleks, sa trase saobraćajnice uklonjen je rezervoar za mazut i izmještena trafostanica sa koje se električnom energijom napajao objekat Ministarstva kulture. U izgradnju te ulice do sada je uloženo oko 210 hiljada eura, a radove izvodi podgorička kompanija “Avio petrol”.

“Prva faza radova na izgradnji nastavka ulice Vojvode Boža, čija je ukupna vrijednost 200 hiljada eura, teče prema planu, a izvodi ih kompanija ‘Gradnja promet’ iz Danilovgrada. Projektom se obuhvata i rekonstrukcija raskrsnice ulica Vojvode Boža, IV proleterske brigade i Sava Burića”, navodi se u saopštenju.

Iz Prijestonice podsjećaju da je ranije ove godine na Cetinju uspjela je da riješi višedecenijski imovinski problem sa vlasnicima privatnog stambenog objekta koji se nalazio na trasi te saobraćajnice, čime je konačno omogućena izgradnja ulice i raskrsnice koja bi trebalo znatno da rastereti saobraćaj u tom dijelu grada.

“U ulici Novice Cerovića izvode se građevinski radovi rekonstrukcije javne rasvjete u dužini od 400 metara. Zamijeniće se kompletne podzemne instalacije jake struje, ugraditi novi razvodno mjerni ormar, izvršiti polaganje kablova i postaviti novi stubovi javne rasvjete sa led osvjetljenjem. Taj posao vrijedan je 28.635 eura, a dobila ga je kompanija ‘La Collina’ iz Podgorice”, kazali su iz Prijestonice.

Programom razvoja Prijestonice Cetinje za 2020. godinu, kako se navodi, planirano je da bude utrošeno oko 1,1 milion eura za rekonstrukciju gradskih saobraćajnica.

NASILJE U PORODICI

Za adekvatnu zaštitu žrtava nasilja u porodici neophodno je, pored izricanja zaštitne mjere udaljenja iz stana, da se izda i zabrana približavanja ili po potrebi zabrana uznemiravanja i uhođenja, kako bi se onemogućilo ponovno uspostavljanje kontakta počinioca i žrtve i preveniralo nasilje.

To je saopšteno na okruglom stolu “Zaštitne mjere i mjere bezbjednosti u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici”, koji je organizovao SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja iz Podgorice u okviru projekta “Efikasan pristup pravdi i pravnoj zaštiti za osobe sa iskustvom nasilja u porodici”, a koji je finansijski podržalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.

Direktorica SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, Biljana Zeković, saopštila je da su u okviru projekta, pored analize statističkih podataka, realizovani i intervjui sa službenicima policije, sudijama za prekršaje, zaposlenima u centrima za socijalni rad, kao i sa žrtvama nasilja.

“Na osnovu toga, prepoznato je da, na nivou policijskih službi, zdravstevnih ustanova i sudova za prekršaje, komunikacija u smislu razmjene informacija, obavještavanja i sl. nije razvijena u potrebnoj mjeri”, navela je Zeković.

Ona je pojasnila da je ta organizacija obradila podatke vezane za krivična djela, za djela u prekršaju, kao i zaštitne mjere za period 2017. i 2018. godine, što je sastavni dio monitoring studije izrađene u okviru projekta.

“Sudovi za prekršaje u toku 2017. godine imali ukupno u radu 1.790 predmeta iz oblasti Zakona o zaštiti nasilja u porodici, dok je 2018. taj broj bio veći i iznosio je 1.972”, navela je Zeković.

Ona je pojasnila da Zakon zaštite od nasilja u porodici propisuje zaštitne mjere udaljenja iz stana, zabranu približavanja, zabranu uznemiravanja i uhođenja, koje sprovodi Uprava policije, kao i obavezno liječenje od zavisnosti i obavezni psihosocijalni tretman, koje se, kako je navela, sprovode u zdravstvenim ustanovama.

“Tokom 2017. godine izrečene su 302 zaštitne mjere, dok su u toku 2018. izrečene 408 zaštitne mjere. Zaštitna mjera udaljenja iz stana u 2017. izrečena je u 31 predmetu, dok je u 2018. godini izrečena u 65 predmeta. Svakako je došlo do povećanja, što je pozitivno”, kazala je Zeković.

Ona je navela da je zaštitna mjera zabrana uznemiravanja i uhođenja, mjera koja se najčešće izriče.

“Na osnovu našeg dugogodišnjeg praćenja statističkih podataka, zaključili smo da je ta mjera do 2017. godine bila izdata u više od 70 odsto predmeta. Tokom 2017. godine je izrečena u skoro 50 odsto predmeta, dok u 2018. dolazi do pada i mjera zabrana uznemiravanja i uhođenja je izdata u 37,7 odsto predmeta. Primjećujemo da, kako se smanjuje broj ove mjere, tako se povećava broj druge dvije zaštitne mjere koje su prioritetne za žrtve nasilja u porodici”, kazala je Zeković.

Ona je navela da, za adekvatnu zaštitu žrtve nasilja u porodici, nije dovoljno izdavanje samo jedne zaštitne mjere

“Nije dovoljno izdati mjeru udaljenje iz stana, ukoliko se ne izda i mjera zabrane približavanja. Ukoliko se samo jedna mjera izda, onda se obesmišljava zaštita žrtve”, ocijenila je Zeković.

Govoreći o zaštitinim mjerama koje se sprovode u zdravstvenim ustanovama, ona je kazala da je obavezno psihijatrijsko liječenje i liječenje od zavisnosti mjera koja se najčešće izriče.

Zeković je rekla da se zaštitna mjera obavezni psihosocijalni tretmat nasilnika rijetko izriče jer je, kako je ocijenila, teško sprovesti.

“Pravilo je da se na nivou Centara za mentalno zdravlje formiraju timovi koji će se time baviti, a u Crnoj Gori trenutno postoji trenutno pet takvih timova. Zabrinjavajuće je što ne postoji jasan pravilnik šta su dužnosti zaposlenih u zdravstvenim ustanovama i program psihosocijalnog tretmana nasilnika. Čim ne postoji program, imamo kadar koji nije obučen za rad sa nasilnikom”, pojasnila je Zeković.

Ona je kazala da se posljednjih godina bilježi loša praksa, kada je u pitanju mjera obaveznog liječenja u zdravstvenoj ustanovi.

“Zbog nedostatka kapaciteta na nivou zdravstvenih ustanova, posebno u Kotoru, sve manje sudija se odlučuje za izdavanje mjere obaveznog liječenja u zdravstvenoj ustanovi. Sudije treba da izriču ove mjere, ako procjenjuju da treba da budu sprovedene, jer će jedino na taj način Ministarstvo zdravlja riješiti problem deficita kapaciteta”, smatra Zeković.

Ona je poručila da je važno da žrtve budu informisane o mogućnostima izricanja zaštitnih mjera, kao i da ih mogu same tražiti.

Koordinator linije rada za oblast nasilja porodici i maloljetničku delikvenciju u Centru bezbjednosti u Nikšiću, Slavko Milić, kazao je da mjere bezbjednosti nijesu u dovoljnoj mjeri iskorišćene.

“Nekada sudovi i drugi nadležni organi u krivičnom i prekršajnom postupku ne donose mjere zaštite u mjeri u kojoj u kojoj bismo mi, kao policijski službenici, smatrali da je neophodno. Jedna od ključnih stvari jeste ta što se mjere ne izvršavaju sada i uvijek, već se čeka pravosnažnost sudske presude, što u praksi može predstavljati jako veliki problem, da zaštitimo žrtvu u krivičnom postupku”, naveo je Milić.

On je ocijenio da su mjere zaštite koje sprovodi Uprava policije moćna sredstva, da se žrtve nasilja u porodici zaštite na adekvatan način, naročito kada je u pitanju mjera udaljenje iz stana.

“Međutim, kod druge dvije mjere često imamo raskorak, jer sudovi ne odlučuju uvijek da izreknu zaštitne mjere u dualitetu, već ih izriču kao posebne mjere. Mjera udaljenja iz stana, ukoliko nije izrečena zaštitna mjera zabrana približavanja ili zabrana uznemiravanja i uhođenja, nije najefikasnije rješenje, jer učinioci nađu mogućnost da uspostave kontakt sa žrtvom”, pojasnio je Milić.

Sutkinja u Višem sudu za prekršaje, Maja Živaljević, kazala je da je pojava nasilja u porodici rasprostranjena pojava, koja zahtijeva međusektorsku saradnju vladinog i nevladinog sektora.

“Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, kao jednu od vrsta prekršajno-pravnih sankcija, predviđa izricanje zaštitnih mjera čija je svrha da se, njihovom primjenom, spriječi nasilje u porodici, osigura nužna zaštita zdravlja i sigurnosti osobe izložene nasilju, te otklone okolnosti koje pogađaju ili podsticajno djeluju na činjenje novog prekršaja”, rekla je Živaljević.

Ona je kazala da međunarodni standardi i najbolja praksa u oblasti borbe protiv nasilja u porodici, podstiču države da omoguće žrtvama da podnesu zahtjev za izricanje zaštitne mjere.

“Neke države dopuštaju da takve zahtjeve podnose treća lica, ali naš zakon propisuje da zahtjev za izricanje zaštitne mjere može podnijeti žrtva, njen zastupnik, policija, tužilaštvo ili druga ustanova socijalne i dječije zaštite. Uprkos ovom širokom krugu lica ovlašćenih, zahtjev za izricanje zaštitne mjere najčešće podnosi policija”, navela je Živaljević.

Ona je poručila da je neophodno praćenje izvršenja zaštitnih mjera, kako bi se osiguralo da se učinilac pridržava istih, a eventualno nepridržavanje sankcionisalo.

“Takođe, zaštitne mjere bi trebalo da budu lako dostupne, a zahtjevi za njihovo izricanje brzo riješeni što se promoviše i u međunarodnim standardima o zaštiti žrtve. Praksa naglašava da se određene mjere, kao što su udaljenje iz stana ili drugog stambenog prostora i zabrana približavanja žrtvi nasilja, mogu izricati po hitnom postupku, bez saslušanja, kada postoji neposredna opasnost od nasilja”, istakla je Živaljević.

NASILJE U PORODICI

Za adekvatnu zaštitu žrtava nasilja u porodici neophodno je, pored izricanja zaštitne mjere udaljenja iz stana, da se izda i zabrana približavanja ili po potrebi zabrana uznemiravanja i uhođenja, kako bi se onemogućilo ponovno uspostavljanje kontakta počinioca i žrtve i preveniralo nasilje.

To je saopšteno na okruglom stolu “Zaštitne mjere i mjere bezbjednosti u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici”, koji je organizovao SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja iz Podgorice u okviru projekta “Efikasan pristup pravdi i pravnoj zaštiti za osobe sa iskustvom nasilja u porodici”, a koji je finansijski podržalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.

Direktorica SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, Biljana Zeković, saopštila je da su u okviru projekta, pored analize statističkih podataka, realizovani i intervjui sa službenicima policije, sudijama za prekršaje, zaposlenima u centrima za socijalni rad, kao i sa žrtvama nasilja.

“Na osnovu toga, prepoznato je da, na nivou policijskih službi, zdravstevnih ustanova i sudova za prekršaje, komunikacija u smislu razmjene informacija, obavještavanja i sl. nije razvijena u potrebnoj mjeri”, navela je Zeković.

Ona je pojasnila da je ta organizacija obradila podatke vezane za krivična djela, za djela u prekršaju, kao i zaštitne mjere za period 2017. i 2018. godine, što je sastavni dio monitoring studije izrađene u okviru projekta.

“Sudovi za prekršaje u toku 2017. godine imali ukupno u radu 1.790 predmeta iz oblasti Zakona o zaštiti nasilja u porodici, dok je 2018. taj broj bio veći i iznosio je 1.972”, navela je Zeković.

Ona je pojasnila da Zakon zaštite od nasilja u porodici propisuje zaštitne mjere udaljenja iz stana, zabranu približavanja, zabranu uznemiravanja i uhođenja, koje sprovodi Uprava policije, kao i obavezno liječenje od zavisnosti i obavezni psihosocijalni tretman, koje se, kako je navela, sprovode u zdravstvenim ustanovama.

“Tokom 2017. godine izrečene su 302 zaštitne mjere, dok su u toku 2018. izrečene 408 zaštitne mjere. Zaštitna mjera udaljenja iz stana u 2017. izrečena je u 31 predmetu, dok je u 2018. godini izrečena u 65 predmeta. Svakako je došlo do povećanja, što je pozitivno”, kazala je Zeković.

Ona je navela da je zaštitna mjera zabrana uznemiravanja i uhođenja, mjera koja se najčešće izriče.

“Na osnovu našeg dugogodišnjeg praćenja statističkih podataka, zaključili smo da je ta mjera do 2017. godine bila izdata u više od 70 odsto predmeta. Tokom 2017. godine je izrečena u skoro 50 odsto predmeta, dok u 2018. dolazi do pada i mjera zabrana uznemiravanja i uhođenja je izdata u 37,7 odsto predmeta. Primjećujemo da, kako se smanjuje broj ove mjere, tako se povećava broj druge dvije zaštitne mjere koje su prioritetne za žrtve nasilja u porodici”, kazala je Zeković.

Ona je navela da, za adekvatnu zaštitu žrtve nasilja u porodici, nije dovoljno izdavanje samo jedne zaštitne mjere

“Nije dovoljno izdati mjeru udaljenje iz stana, ukoliko se ne izda i mjera zabrane približavanja. Ukoliko se samo jedna mjera izda, onda se obesmišljava zaštita žrtve”, ocijenila je Zeković.

Govoreći o zaštitinim mjerama koje se sprovode u zdravstvenim ustanovama, ona je kazala da je obavezno psihijatrijsko liječenje i liječenje od zavisnosti mjera koja se najčešće izriče.

Zeković je rekla da se zaštitna mjera obavezni psihosocijalni tretmat nasilnika rijetko izriče jer je, kako je ocijenila, teško sprovesti.

“Pravilo je da se na nivou Centara za mentalno zdravlje formiraju timovi koji će se time baviti, a u Crnoj Gori trenutno postoji trenutno pet takvih timova. Zabrinjavajuće je što ne postoji jasan pravilnik šta su dužnosti zaposlenih u zdravstvenim ustanovama i program psihosocijalnog tretmana nasilnika. Čim ne postoji program, imamo kadar koji nije obučen za rad sa nasilnikom”, pojasnila je Zeković.

Ona je kazala da se posljednjih godina bilježi loša praksa, kada je u pitanju mjera obaveznog liječenja u zdravstvenoj ustanovi.

“Zbog nedostatka kapaciteta na nivou zdravstvenih ustanova, posebno u Kotoru, sve manje sudija se odlučuje za izdavanje mjere obaveznog liječenja u zdravstvenoj ustanovi. Sudije treba da izriču ove mjere, ako procjenjuju da treba da budu sprovedene, jer će jedino na taj način Ministarstvo zdravlja riješiti problem deficita kapaciteta”, smatra Zeković.

Ona je poručila da je važno da žrtve budu informisane o mogućnostima izricanja zaštitnih mjera, kao i da ih mogu same tražiti.

Koordinator linije rada za oblast nasilja porodici i maloljetničku delikvenciju u Centru bezbjednosti u Nikšiću, Slavko Milić, kazao je da mjere bezbjednosti nijesu u dovoljnoj mjeri iskorišćene.

“Nekada sudovi i drugi nadležni organi u krivičnom i prekršajnom postupku ne donose mjere zaštite u mjeri u kojoj u kojoj bismo mi, kao policijski službenici, smatrali da je neophodno. Jedna od ključnih stvari jeste ta što se mjere ne izvršavaju sada i uvijek, već se čeka pravosnažnost sudske presude, što u praksi može predstavljati jako veliki problem, da zaštitimo žrtvu u krivičnom postupku”, naveo je Milić.

On je ocijenio da su mjere zaštite koje sprovodi Uprava policije moćna sredstva, da se žrtve nasilja u porodici zaštite na adekvatan način, naročito kada je u pitanju mjera udaljenje iz stana.

“Međutim, kod druge dvije mjere često imamo raskorak, jer sudovi ne odlučuju uvijek da izreknu zaštitne mjere u dualitetu, već ih izriču kao posebne mjere. Mjera udaljenja iz stana, ukoliko nije izrečena zaštitna mjera zabrana približavanja ili zabrana uznemiravanja i uhođenja, nije najefikasnije rješenje, jer učinioci nađu mogućnost da uspostave kontakt sa žrtvom”, pojasnio je Milić.

Sutkinja u Višem sudu za prekršaje, Maja Živaljević, kazala je da je pojava nasilja u porodici rasprostranjena pojava, koja zahtijeva međusektorsku saradnju vladinog i nevladinog sektora.

“Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, kao jednu od vrsta prekršajno-pravnih sankcija, predviđa izricanje zaštitnih mjera čija je svrha da se, njihovom primjenom, spriječi nasilje u porodici, osigura nužna zaštita zdravlja i sigurnosti osobe izložene nasilju, te otklone okolnosti koje pogađaju ili podsticajno djeluju na činjenje novog prekršaja”, rekla je Živaljević.

Ona je kazala da međunarodni standardi i najbolja praksa u oblasti borbe protiv nasilja u porodici, podstiču države da omoguće žrtvama da podnesu zahtjev za izricanje zaštitne mjere.

“Neke države dopuštaju da takve zahtjeve podnose treća lica, ali naš zakon propisuje da zahtjev za izricanje zaštitne mjere može podnijeti žrtva, njen zastupnik, policija, tužilaštvo ili druga ustanova socijalne i dječije zaštite. Uprkos ovom širokom krugu lica ovlašćenih, zahtjev za izricanje zaštitne mjere najčešće podnosi policija”, navela je Živaljević.

Ona je poručila da je neophodno praćenje izvršenja zaštitnih mjera, kako bi se osiguralo da se učinilac pridržava istih, a eventualno nepridržavanje sankcionisalo.

“Takođe, zaštitne mjere bi trebalo da budu lako dostupne, a zahtjevi za njihovo izricanje brzo riješeni što se promoviše i u međunarodnim standardima o zaštiti žrtve. Praksa naglašava da se određene mjere, kao što su udaljenje iz stana ili drugog stambenog prostora i zabrana približavanja žrtvi nasilja, mogu izricati po hitnom postupku, bez saslušanja, kada postoji neposredna opasnost od nasilja”, istakla je Živaljević.

NAKON BLOKADE

Normalizovan je saobraćaj na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, preko mosta Blaža Jovanovića, nakon višesatne blokade usljed protesta građana zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, javila je ekipa sa terena Jutarnjeg program TVCG.

Podsjećamo, policija je juče blokirala nekoliko gradskih saobraćajnica, a među njima je i glavni podgorički bulevar od stare zgrade Vlade Crne Gore prema parlamentu.

Bulevar je bio u blokadi do ranih jutarnjih sati.

PODACI ZA 2019.

U Crnoj Gori prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje u 2019. godini do 18. decembra registrovano je ukupno 385 slučajeva šuge, što je za 14.2 odsto manje nego prethodne godine.

Od toga, kazali su Dnevnim novinama iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore, najviše oboljelih bilo je u Podgorici 98, zatim Bijelom Polju 67, te u Nikšiću 37.

Najmanje oboljelih bilo je na Žabljaku i u Plužinama po jedan, dok u Šavniku nije bilo oboljelih. Najveći broj oboljelih po mjesecima bio je u novembru 68, januaru 51 i oktobru 42, dok je u jednom mjesecu najviše oboljelih bilo u Podgorici u januaru 20.

“Šuga je zarazno oboljenje kože koje je rasprostranjeno u čitavom svijetu. Ženka parazita koji izaziva šugu (šugarac), se nastanjuje u površinskom sloju kože bušeći hodnike u kojima polaže jaja. Prenosi se dužim direktnim kontaktom sa kožom oboljelog ili korišćenjem iste posteljine, odjeće ili donjeg rublja sa oboljelom osobom”, kazali su iz Instituta.

Najčešća tegoba je, dodaju, svrab koji je najintenzivniji noću.

“Promjene na koži mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu, ali se obično nalaze na rukama, ručnim zglobovima, laktovima, grudima, pazušnim jamama, u predjelu pojasa i prepona. Osobe koje nikada ranije nisu imale šugu obično osjete tegobe četiri do šest nedjelja posle kontakta sa oboljelim. Osobe koje su već imale šugu mogu primijetiti promjene na koži ranije, najčešće za nekoliko dana do nedjelju dana”, pojasnili su iz Instituta.

Može se pojaviti bilo kada u toku godine, ali je, ističu, nešto češće obolijevanje u hladnijim mjesecima.

“Održavanje lične higijene i izbjegavanje kontakta sa oboljelima je od presudnog značaja u smislu prevencije”, naglašavaju iz Instituta.

Osoba može prenijeti šugu, upozoravaju, od momenta kada se zarazi do završetka liječenja.

“Ukućani i osobe u bliskom kontaktu sa oboljelim treba takođe da se obrate ljekaru koji će ih uputiti kako da spriječe
nastanak oboljenja, odnosno da se preduzmu mjere profilaktičkog liječenja lica koja su bila u kontaktu sa infestiranim (uključujući članove porodice i seksualne partnere)”, kazali su iz Instituta.

Odjeću, posteljinu i rublje koji su korišćeni nekoliko dana prije početka liječenja, dodaju, treba otkuvati ili hemijski očistiti.

“Odjeća ili druge stvari koje se ne mogu oprati treba skloniti u zatvorenu plastičnu kesu nedjelju dana. Obavezno je isključivanje infestiranih iz škole ili sa posla u toku liječenja i jedan dan po završetku liječenja”, savjetovali su iz Instituta i naglasili da se lijek, najčešće u obliku kreme, propisan od ljekara, nanosi na kožu, ostavlja da djeluje nekoliko sati, a zatim spira, odnosno postupa se po uputstvu ljekara.