POLICIJA SAOPŠTILA

Više bulevara i ulica u strogom centru Podgorice biće zatvoren za pješake i vozila, zbog mogućih neprijavljenih okupljana građana u užem gradskom jezgru, a u susret izglasavanja Zakona o slobodi vjeroispovjesti ili uvjeranje i pravnom položaju vjerskih zajednica, saopštila je Uprava policije.

“Zbog mogućih neprijavljenih okupljanaj građana u užem gradskom jezgru u Podgorici za pješake i vozila biti zatvoreni bulevari Svetog Petra Cetinjskog i Stanka Dragojevića, od ulice Jovana Tomaševića do ulice Marka Miljanova, odnosno od Boleške do Ulice Ivana Crnojevića”, saopštila je policija.

Zabrana se odnosi na Ulicu slobode od hotela Hilton do Trga nezavisnosti, Karađorđevu i Ulicu Kralja Nikole, od hotela Hilton do hotela Nikić.

“Navedene ulice će biti zatvorene danas za saobraćaj svih morornih vozila i kretanje pješaka od 7:30h, do procjene rukovodioca obezbjeđenja. Zatvranjem navedenih ulica i saobraćajnica policija je spriječila neprijavljena okupljanja ispred Skupštine i drugih obavezno štićenih objekata a prema svim pojedincima koju su putem medija pozivali građane na okupljanja protivno Zakonu o javnim okupljanjima i javnim priredbama preduzeće se mjere shodno pozitivnim pravnim propisima u cilju održavanja stabilnog javnog reda i mira, nesmetanog funkcionisanja državnih institucija i očuvanja lične, imovinske sigurnosti i bezbjednosti svih građana Crne Gore”, navode iz policije.

Kako je to zabilježila naša ekipa, u Podgorici su se već na gradskim saobraćajnicama stvorile velike gužve.

U OKTOBRU I NOVEMBRU

Kvalitet vazduha u Pljevljima jutros je na zadovoljavajućem nivou, dok su sinoć bile povećane koncentracije PM čestica, saopštila je Gordana Đukanović iz Agencije za zaštitu prirode i životne sredine.

Ona je u Jutarnjem programu RTCG-a saopštila da je prošle nedjelje u cijeloj Crnoj Gori bila dobra situacija s aspekta kvaliteta vazduha, jer su meteorološki uslovi bili povoljni.

“Pretprošle nedjelje imali smo jednu jako lošu sliku, visoke koncentracije, satne koncentracija, ne samo u Pljevljima, već na svim mjernim mjestima u centralnom i sjevernom regionu. Otvorilo se sada, evo vidjećemo da li će to biti nova problematična tačka s aspekta kvaliteta vazduha, imamo novo mjerno mjesto od oktobra u Bijelom Polju, jer smo unaprijedili i proširili mrežu”, istakla je Đukanović.

Kazala je da su tokom oktobra i novembra u Bijelom Polju imali 34 dana sa prekoračenjima, a na godišnjem nivou je dozvoljeno 35 dana.

“Tokom novembra smo 23 dana prekoračenja u Bijelom Polju, 13 dana u Pljevljima, 10 manje u Podgorici. Razlog tome je grijanje domaćinstava na čvrsta goriva, na ugalj i na drva, loši meteorološki uslovi”, pojasnila je Đukanović.

Zagađenost je najčešća tokom zimskih mjeseci, jer u pojedinim gradovima ne postoji centralni sistem grijanja.

“Tokom ljeta, proljeća, ako nema akcidentnih situacija, ako nema požara, kvalitet vazduha je veoma dobar, nemamo prekoračenja. U regionu ista slika. Možemo da pratimo da su prekoračenja praktično u istom periodu, kako kod nas, tako i u Srbiji, BiH, Makedoniji”, rekla je Đukanović.

Na jugu, kako je kazala, ne postoje prekoračenja kad je u pitanju kvalitet vazduha, što nije slučaj sa centralnim i sjevernim regionom naše zemlje.

PROCJENE IJZ

Korišćenjem metodologije preporučene od strane UNAIDS, procjenjuje se da u Crnoj Gori sa HIV-om živi oko 400 osoba, navode iz Instituta za javno zdravlje.

Povodom 30 godina od pojave prvog zaraženog pacijenta HIV-om, iz Instituta za javno zdravlje saopšteno je da je na kraju 2018. godine sa tim oboljenjem živjela 221 osoba (196 muškaraca i 25 žena), što čini da je registrovana prevalencija ove infekcije u Crnoj Gori 0,03 odsto.

“Korišćenjem metodologije preporučene od strane UNAIDS, procjenjuje se da u našoj zemlji sa HIV-om živi oko 400 osoba, pa prevalencija HIV infekcije u odrasloj populaciji (populacija uzrasta 15-49 godina) iznosi oko 0,1 odsto. Najveći broj HIV infekcija (78 posto) dijagnostikuje se u uzrastu 20-39 godina, a značajno veći broj inficiranih su muškog pola. Najveći broj registrovan je u Podgorici i primorskoj regiji. Najčešći put prenosa infekcije (88 posto slučajeva) je preko nezaštićenog seksualnog odnosa. Prenos putem krvi, kao i prenos sa majke na dijete i dalje je veoma rijedak u našoj sredini”, ističu iz Instituta, piše Dan.

Iz te institucije navode da je nacionalni odgovor na HIV multisektorski, multidisciplinaran i podrazumijeva veliki broj aktivnosti koje uključuju edukaciju, savjetovanje i testiranje na HIV, savjetovanje i testiranje trudnica, obezbjeđivanje sigurne krvi, prevenciju u zdravstvenim ustanovama, pravilno odlaganje medicinskog otpada, terapiju, obezbjeđivanje postekspozicione profilakse, omogućavanje preekspozicione profilakse, sprovođenje programa smanjenja štete, smanjenje stigme i diskriminacije, stvaranje podržavajućeg okruženja, promociju upotrebe kondoma i dr.

“Prvi slučaj AIDS-a u Crnoj Gori registrovan je 1989. godine i od tada do kraja 2018. godine registrovano je ukupno 277 osoba inficiranih HIV-om. Skoro polovina registrovanih (49 odsto) je u momentu otkrivanja infekcije bila u stadijumu razvijene bolesti (AIDS-a). U istom periodu 56 osoba je umrlo od AIDS-a”, navodi se u saopštenju.

BOVE, KABINE, KANTE…

Javno preduzeće za upravljanje morskim dobrom opredijeliće 45 hiljada eura za nabavku, skladištenje i postavljanje kupališne opreme – bove za obilježavanje kupališta sa morske strane, kabine za presvlačenje, kante za otpatke, informativne table, spasilačku i opremu za pse.

Ta oprema će, kako se navodi u javnom pozivu, biti postavljena na kupalištima u svim primorskim gradovima, prenosi Radio Jadran.

Prema specifikaciji iz tenderske dokumentacije, biće nabavljeno 850 bova dugih 80 cm, pet mobilnih – montažnih kabina za presvlačenje, 20 plastičnih kanti za otpatke sa poklopcem, pet informativnih tabli, pet kompleta spasilačke opreme (tube, signalizacione zastavice, pojasi za spasavanje, prva pomoć, dvogledi, pištaljke ), 20 kompleta opreme za pse.

Period skladištenja se računa od završetka kupališne sezone, odnosno od dana uklanjanja opreme sa kupališta, pa do isteka roka važenja ugovora.

Za opremu koja je u vlasništvu naručioca – Morskog dobra period skladištenja se računa od dana preuzimanja opreme iz skladišta „UNA“ doo u Tivtu nakon zaključenja ugovora u roku od 10 dana. Ponuđač sa kojim bude zaključen ugovor o javnoj nabavci odgovara za štetu na robi koja je nastala u objektu za skladištenje.

Rok za predaju ponuda je 29. januar 2020. godine.

PRIJESTONICA CETINJE

Predstavnici Prijestonice Cetinje uručili su danas učenicima osnovnih škola „Šunjo Pešikan“ na Trešnjevu i „Boro Vukmirović“ na Rijeci Crnojevića 19 desk i laptop računara, koji su obezbijeđeni iz donacije Univerziteta Crne Gore i sredstava Prijestonice.

Kako je saopšteno, lokalna uprava i Senat Prijestonice učenicima su darivali i novogodišnje paketiće.

Gradonačelnik Aleksandar Kašćelan kazao je da su briga o djeci i stvaranje uslova za njihov nesmetan psihofizički razvoj obaveza Prijestonice.

Prema njegovim riječima, Prijestonica je prepoznata po društveno odgovornom ponašanju i podršci obrazovnim ustanovama.

„Vjerujemo da će računari koje smo danas darivali pomoći djeci da lakše savladavaju nastavno gradivo, ali i da se razonode ili povezuju sa vršnjacima iz zemlje i inostranstva“, kazao je Kašćelan.

On je rekao da je donacija računara nastavak brojnih aktivnosti koje je Prijestonica realizovala u prethodnoj godini iz oblasti obrazovanja.

Osim kupovine udžbenika za učenike prva tri razreda osnovne škole na gradskom području, Prijestonica je, kako je naveo, za osnovce na seoskom području obezbijedila udžbenike za sve razrede.

„Rad obrazovnih ustanova pomagan je i putem nabavki IT opreme, učila i pomagala, a donirali smo i novac za sanaciju objekata kao i uređenje sportske sale. Obezbijeđen je prevoz učenika na gradskom području, a ustupljena su i vozila za prevoz đaka na seoskom“, kazao je Kašćelan.

Kako je rekao, na više lokacija u gradu uređena su dječja igrališta, dok su za seoske škole obezbijeđeni sportski rekviziti i koševi.

Kašćelan je mališanima, od kojih neki prelaze više kilometara do škole, poželio uspješnu 2020. godinu i nastupajuće praznike, da budu srećni i zdravi, radoznali i istrajni u obrazovanju, dodajući da će Prijestonica nastaviti da ulaže u infrastrukturu kako bi seosko područje što više približila gradu.

Računare i novogodišnje poklone učenicima Osnovne škole „Boro Vukmirović“ na Rijeci Crnojevića uručili su zamjenik gradonačelnika Petar Marković, sekretar Sekretarijata za kulturu, sport i mlade Stanko Marković i direktor Turističke organizacije Prijestonice Cetinje Oskar Huter.

NA ĆEMOVSKOM

Aero klub “Špiro Mugoša” organizovao je danas na Sportskom aerodromu “Ćemovsko polje” tradicionalnu Novogodišnju manifestaciju.

Djeca predškolskog uzrasta vrtića Đina Vrbica iz Podgorice, danas su posjetila Aero Klub “Špiro Mugoša”, a padobranci ovog kluba su se potrudili za dolazak Djeda mraza padobranom iz vazduha.

Mališani su bili iznenađeni ovom nesvakidašnjom akcijom, a prema osmjesima i reakciji kada je Djeda Mraz sletio sa poklonima i podijelio novogodišnje darove, može se reći, da su svi bili oduševljeni.

Djeca su potom Djeda Mrazu otpjevala brojne pjesmice.

URUČENO 300 POKLONA

Menadžment Kliničkog centra uručio je novogodišnje poklone najmlađim pacijentima sa Instituta za bolesti djece. Uručeno je skoro 300 poklona za 100 mališana.

Praznična čarolija stigla je u Institut za bolesti djece. Djeda Mraz je obišao najmlađe pacijente i uručio im poklone, uz zelju da što prije ozdrave. Mališani su osmjesima i zagrljajima pozdravili neočekivane goste.

A, poklonima i Deda Mrazu obradovao se i šestogodišnji Vukašin: “Došao je deda mraz, iznenadio me”.

Iznenađenje najmlađim pacijentima priredio je menadžment Kliničkog centra s prijateljima. Cilj je kažu da praznični duh donesu i djeci koja su zbog bolesti daleko od svojih domova.

“Kako budemo bolje radili sa djecom onda ćemo imati i uspjeha sa odraslim pacijentima. Svi imamo jednu želju,a posebno za djecu da nam budu zdrava i da obezbijedimo da ovaj prostor kako smo radili posljednjih godinu da ovaj prostor bude još bolji”, kazala je medicinska direktorka KCCG Marina Ratković.

ĐUKANOVIĆ

Strateški cilj Crne Gore je osavremenjavanje sistema obrazovanja i razvoj nauke, jer je to najbolje ulaganje u sigurnu budućnost, kazao je predsjednik države Milo Đukanović, na svečanoj akademiji povodom Dana Pravnog fakulteta.

Đukanović je sa dekanicom Pravnog fakulteta Anetom Spaić otvorio sudnicu koja će se od sljedeće godine koristiti za praktičnu nastavu, odnosno za simulacije suđenja.

„Današnja Crna Gora, najmlađa članica NATO-a i lider u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom (EU), za svoj strateški cilj ima prije svega osavremenjavanje sistema obrazovanja i razvoj nauke. Jer, to je najbolje ulaganje u sigurnu budućnost“, istakao je Đukanović.

Kako je naveo, za snažne institucije potrebni su obrazovani ljudi, lojalni i posvećeni državi i svjesni sopstvene uloge i odgovornosti u procesu njene viševjekovne izgradnje.

„Na vama koji danas predajete i studirate pravo u ovoj kući, i srodnim institucijama u Crnoj Gori, na generacijama koje će doći poslije vas, počiva crnogorski pravosudni i sistem javne uprave. Vi ćete u dobroj mjeri nositi odgovornost za dalji proces njegovog usklađivanja sa evropskom pravnom tekovinom, koji smo uspješno započeli“, rekao je Đukanović.

On je naglasio da je današnje otvaranje Sudnice osnivača Pravnog fakulteta izuzetno značajno.

„To će vam omogućavati da već tokom studija stičete potrebna praktična znanja, i tako spremniji, s novim iskustvima, dočekate buduće ni malo lake profesionalne izazove“, poručio je Đukanović studentima.

„Zato je red da danas, kada smo otvorili Sudnicu osnivača Pravnog fakulteta – Milana Milutinovića, Branislava Ivanovića, Nikole Stjepanovića, Pavla Dimitrijevića, Vojislava Bakića, Mijata Šukovića i Rista Vukčevića, pomenemo i ostale prve profesore, Nikolu Srzentića, prvog dekana, kao i Branislava Nedjeljkovića i Petra Stojanovića, izabrane od Matične komisije formirane od Republičkog Izvršnog vijeća“, kazao je Đukanović.

On je istakao da se Crna Gora ponosi slobodarskom tradicijom.

„Ali, ne smijemo zaboraviti da nas „zakoni čine slobodnim“. Crnogorski sudovi su garancija njihove efikasne primjene“, kazao je Đukanović.

On je naveo da je Crna Gora relativno kasno dobila prvog pravnika, sredinom 70-ih godina 19. vijeka, i pravni fakultet 1972. godine, ali da je pravo sastavni dio njene duge državne tradicije.

Đukanović je rekao da postoji potreba za razvojem društva znanja, inovativnog društva u kojem se konstantno ulaže u obrazovanje I nauku I znanje vrednuje kao resurs i visoko cijeni individualnost i kreativnost pojedinaca.

Kako je istakao, bez pravno uređene države, vladavine prava ne može biti, a ni ekonomskog, niti bilo kojeg razvoja.

Predsjednik Advokatske komore Crne Gore Zdravko Begović uručio je nagradu te institucije studentkinji Ani Bogavac.

Dekanka pravnog fakulteta Aneta Spaić podijelila je posebne zahvalnice advokatu Vanji Mugoši, sudiji u penziji Sretenu Ivanovicu, članu Tužilačkog savjeta Milanu Filipoviću, Osnovnom sudu u Podgorici, sutkinja Privrednog suda Dijana Raičkovic, UNHCR-u, Poreskoj upravi I Upravi carina.

Spaić je kazala da se danas slavi skoro pola vijeka postojanja tog fakulteta i da su temelji postavljeni na sigurnom.

„Taj fakultet je žarište duha, intelektualizma, humanizma, stvaralaštva, slobodne kritičke misli i posvećenosti crnogorskoj zajednici“, rekla je Spaić.

Njihov cilj je, kako je istakla, da se poput svjetskih pravnih škola odrede svom nacionalnom okviru, kao institucije čije bi razumijevanja i tumačenje prava bilo posebno značajno.

„I to ne samo samo u našoj kući Univerzitetu, nego i šire po ugledu na neke druge evropske institucije“, rekla je Spaić.

Prema njenim riječima, sudnica će od sledeće godine biti u funkciji praktične nastave, odnosno u njoj će se odvijati simulacije suđenja, gdje će se sticati sva neophodna pravnička znanja.

„Modernizacija Pravnog fakulteta znači iskorak u kvalitetu nastave, više akademske standarde i bolju međunarodnu saradnju“, ocijenila je Spaić.

UPRAVA POLICIJE

Uprava policije i ove godine održava tradiciju podjele novogodišnjih paketića mališanima, a današnji dan, koji je u znaku praznika, podijelili su i obilježili sa djecom iz Dječijeg doma “Mladost” Bijela.

Kako je saopštio savjetnik direktora Uprave policije predrag Ašanin, već dugi niz godina organizuju ovakve ili slične akcije, a danas im je izuzetno zadovoljstvo što su dio praznične atmosfere podijelili sa djecom ove ustanove, koja su im, kako je dodao, širokim osmjesima pokazala zahvalnost na poklonima koje smo im uručili.

“Veliko interesovanje i pažnju su privukla prikazana vozila i sredstva koja policija koristi u svom radu, a policijski službenici su se družili sa djecom i odgovarali na brojna pitanja radoznalih mališana. Uvjeren sam da se ljubazno osoblje ove ustanove svakodnevno trudi da djeci uljepša boravak i dane koje provode ovdje, a danas je bila prilika da i Uprava policije, sa skromnim poklonima i sadržajima koje smo pripremili, obraduje mališane koji će Novu godinu dočekati u ovom domu”, kazao je Ašanin.

“LJEKARI ODLAZE”

Crnogorsko zdravstvo već godinama kuburi sa brojem doktora i ostalog medicinskog osoblja, ocjenjuje Marija Radinović, portparolka Odbora Socijalističke narodne partije (SNP) Glavnog grada. Ona ukazuje da je u posljednjih nekoliko godina Crnu Goru napustilo preko stotinu ljekara, a da prema najavama iz Sindikata doktora medicine, “još njih dvadesetak se sprema da ode iz države”.

“Naši mladi zdravstveni radnici u najvećoj mjeri odlaze u Njemačku, u kojoj će u martu naredne godine na snagu stupiti zakon prema kojem se više neće primjenjivati pravilo da prednost pri zapošljavanju ima državljanin Njemačke ili neke druge zemlje Evropske unije. Dakle, dok naši ljekari, a takođe i prosvjetari muku muče da obezbijede pristojne plate i krov nad glavom, visoki državni funkcioneri primaju basnoslovne zarade i dobijaju po nekoliko stanova od države, odnosno na račun građana”, piše u saopštenju Radinović.

Ona navodi i da se mladi ne usuđuju da stupe u brak jer “bez posla ili sa nesigurnim radnim mjestom, platama koje kasne i doprinosima koji im se ne uplaćuju, ne mogu da se uhvate u koštac sa svim izazovima koje donosi savremeni način života”.

“Djeca, jedna od najranjivijih kategorija stanovništva, zakinuta su za dječiji dodatak koji bi roditeljima olakšao makar dio brige za njih”, piše Radinović.

Dodaje da u SNP-u smatraju da se diskriminacija ne smije nastaviti.

“Ukoliko ne dođe do prijeko potrebnih promjena, crnogorsko društvo će doći do tačke bez povratka jer neće imati ko da nas liječi, a našu djecu ko da uči”, zaključuje Radinović.