ZA PICE

Voda sa vodoizvorista Mareza ponovo je zdravstveno-sanitarno ispravna, saopsteno je iz podgorickog Vodovoda.

Prema njihovim rijecima, svi parametri su u okviru normalnih vrijednosti.

Zbog intenzivne kise protekle sedmice doslo je do zamucenja vodoizvorista Mareza, pa je od tada gradanima Podgorice bilo preporuceno da vodu prekuvavaju.

SEHOVIC – RAJNKE

Ambasada Sjedinjenih Americkih Drzava (SAD) u Crnoj Gori u saradnji sa Ministarstvom prosvjete realizuje 14 projekata koji se odnose na obrazovnu infrastrukturu, cija je ukupna vrijednost nekoliko miliona eura.

Ministar prosvjete Damir Sehovic i ambasadorka SAD u Crnoj Gori Dzudi Rajzing Rajnke razgovarali su danas, kako je saopsteno, o planiranim novim projektima.

Sehovic je saradnju sa Ambasadom SAD-a i znacajne donacije PROSVJETEkoje se po tom osnovu opredjeljuju za crnogorski sistem obrazovanja, ocijenio kao potvrdu kvalitetnih, sadrzajnih i prijateljskih odnosa dviju drzava.

“On je zahvalio na ukupnoj podrsci koju Crna Gora dobija od SAD-a, a posebno na infrastrukturnim obrazovnim projektima i istakao da ona dolazi u trenutku kada i Vlada Crne Gore opredjeljuje najvise sredstava za obrazovanje ikada”, kaze se u saopstenju.

Sagovornici su razgovarali o zajednickim projektima koji su razlicitim fazama, od cega je znacajan dio na sjeveru zemlje.

Kako su najavili, u tom pravcu ce se nastaviti, pa ce se partnerstvom i donacijama raditi najvecim dijelom na obnovi skolske infrastrukture na sjeveru.

Rajnke je rekla da je imala zadovoljstvo da obide jedan od zavrsenih projekata, OS “18. oktobar” na Biocu, gdje je uradena zamjena stolarije, novi toaleti i ucionica za potrebe vrtica, gdje se uvjerila da je ovaj projekat bio od velike koristi dacima i nastavnicima, ali i lokalnoj zajednici.

Rajnke je izrazila zadovoljstvo zbog nastavka saradnje i, kako je istakla, vise nego prijateljskih odnosa dviju drzava.

“Sagovornici su najavili da ce u narednom periodu detaljnije upoznati javnost o svim postojecim, ali i novim projektima na kojima ce se raditi i zajednicki obici objekte na kojima su radovi vec zavrseni”, kaze se u saopstenju Ministarstva prosvjete.

MINISTARSTVO SAOPSTILO

Isplata materijalnih davanja iz socijalne i djecje zastite za oktobar pocece sjutra, najavljeno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja koje je za ove svrhe obezbijedilo oko 6,9 miliona eura.

Za pravo na dodatak za njegu i pomoc izdvojeno je 1,4 miliona eura, a za licne invalidnine 503 hiljade eura.

Korisnicima materijalnog obezbjedenja bice isplaceno 842 hiljade eura, a korisnicima dodatka za djecu 371 hiljadu eura.

Za naknade po osnovu rodenja troje ili vise djece u skladu sa Zakonom i izvrsenju Odluke Ustavnog suda Crne Gore bice isplaceno 590 hiljada eura.

Za uplatu doprinosa korisnicama naknade po osnovu rodenja troje ili vise djece opredijeljeno je 155 hiljada eura.

URA

Problem nepostovanja prava vanbracnih partnera, tacnije, osporavanje mogucnosti da jedan od njih naslijedi penziju, je tek posljednjih godinu dana dospio u zizu javnosti i ako Porodicni zakon izjednacava bracnu i vanbracnu zajednicu, Fond PIO, ali i sud, ne vode se u praksi njegovim odredbama, kazala je Marina Radulovic iz Gradanskog pokreta URA.

Nju posebno zabrinjava to sto, kako je kazala, osim malog broja zainteresovanih, ni laicka, ali ni strucna pravna javnost nijesu bile upoznate sa stavom Fonda PIO.

“To je za posljedicu imalo potpunu neinformisanost onih kojih se to najvise tice. Ali, takode, i nepotrebna lutanja u trazenju pravne pomoci, izjalovljene nade podstaknute vjerom advokata da se takav slucaj na sudu mora dobiti. Relativno mali broj onih koji su se nasli u takvoj situaciji nije mogao godinama, ocito, pokrenuti i zainteresovati struku da tu paradoksalnu i nejasnu situaciju razrijesi. Drzava je drzala u zabludi svoje gradane dajuci im oprecne informacije – pred zakonom ste izjednaceni, ali u konkretnom slucaju, ipak, nijeste”, navodi Radulovic.

Podsjeca da je Istrazivacki centar Parlamentarnog instituta Skupstine Crne Gore 2015. godine objavio uporednu studiju u kojoj izlaze nacine na koji tu problematiku rjesavaju neke od zemalja Evrope, kao i okruzenja.

“Njihova praksa upucuje na postovanje prava vanbracnih partnera, ali i brigu drzave da problematika bude jasno obradena, a informacije dostupne zainteresovanim, odnosno, onima kojih se ticu. Medutim, osim prezentovanja podataka, doticni istrazivacki rad nije imao za posledicu niti izmjenu zakona, niti objelodanjivanje cinjenice da Fond PIO ne postupa u skladu sa odredbama Porodicnog zakona”, dodaje Radulovic.

Tvrdi da, cinjenice govore, da do sada niko od vanbracnih partnera nije ostvario pravo na penziju.

“Posljednji nepovoljno rijeseni slucaj je prije nekoliko godina odbijen i od Vrhovnog suda. Trenutno se jedan takav predmet, stranke koja je prethodno odbijena u potrazivanju penzije pokojnog supruga od strane Fonda PIO, jos od avgusta prosle godine nalazi u sudu. U meduvremenu su mediji propratili slucaj, vodena je mini kampanja upoznavanja, kako javnosti, tako i relevantnih institucija i pojedinaca sa problematikom. To je za posljedicu imalo ubrzavanje donosenja predloga zakona u kom je dopisan clan 43 A. On eksplicitno kaze: ‘Pod uslovima koji se primjenjuju za bracnog druga, pravo na porodicnu penziju moze ostvariti zivotni partner umrlog osiguranika…’ Dalje se predlog zakona odnosi na prava istopolnih zajednica”, navodi Radulovic.

Ona navodi i da je Skupstina prije nekoliko mjeseci odbila taj predlog zakona.

“Tada je sva paznja bila usmjerena na krsenje prava istopolnih partnera, zanemarujuci i prenebregavajuci cinjenicu da su se ovim zakonom mogla rijesiti i prava vanbracnih partnera na penziju. Nesinhroni potezi i namjere drzave da prava vanbracnih zajednica najzad uskladi sa odredbama Porodicnog zakona konacno moraju prestati i na ovom pitanju se mora sistemski i temeljno poraditi”, naglasava na kraju Radulovic.

BUDVA

Nakon sto je nevrijeme, prije dva dana, u Budvi ostetilo inventar na plazi Ricardova glava danas se saniraju posljedice nevremena.

Veliki talasi su unistili terase, a voda je prodirala i u Stari grad.

Podjetimo, prije dva dana Sluzba zastite i spasavanja u Budvi crpila je vodu iz nekoliko poplavljenih stambeno-poslovnih objekata i postavljala vrece s pijeskom, radi zastite od plavljenja Starog grada.

RADOVIC

Renovirano odjeljenje intezivne njege Instituta za bolesti djece Klinickog Centra Crne Gore svecano ce biti otvoreno danas. Na tom odjeljenju lijece se veoma kompleksni i uglavnom zivotno ugrozeni najmladi pacijenti. Direktor instituta za bolesti djece Sasa Radovic saopstio je da je to veliki dan za KC Crne Gore, jer nakon sest mjeseci radova otvaraju odjeljenje koje je, kako kaze, ogledalo svake zdravstvene ustanove.

“Radovi su trajali pola godine, uz intenzivan period pripreme prije toga. Jedinica intenzivne njege je ogledalo svake zdravstvene ustanove. Ako kazem da se sve svodi na intenzivni tretman ovo ce biti veliki benefit za nase pacijente. Imamo razloga da budemo ponosni,” naveo je Radovic.

“Sve to uz sjani kadar koji Institut ima podize nivo kompletnog tretmana i njege na evropski nivo”, naveo je on.

Otvaranje je zakazano za 11 sati, a govorice premijer Dusko Markovic i direktor Klinickog centra Jevto Erakovic.

MARKOVIC SAOPSTIO

Renovirano odjeljenje intezivne njege Instituta za bolesti djece Klinickog Centra Crne Gore presijecanjem vrpce svecano su otvorili Ambasadorka SAD-a u Crnoj Gori Dzudi Rajzing Rajnke, premijer Dusko Markovic i direktor KCCG Jevto Erakovic. Na tom odjeljenju lijece se veoma kompleksni i uglavnom zivotno ugrozeni najmladi pacijenti. Vlada je budzetom za narednu godinu opredijelila za zdravstvo 281 milion eura sto je najvece izdvajanje za tu oblast u istoriji Crne Gore, kazao je Markovic.

“Investicija u rekonstruisano odjeljenje Instituta za bolesti djece Klinickog Centra Crne Gore je navjeca investicija u ovaj Institut nakon tri decenije”, kazao je premijer Dusko Markovic nakon otvaranja.

On je dodao, da KCCG daje primjer i sprovodi korake kako bi zdravstveni sistem bio na onom nivou koji je potreban gradanima.

Markovic je istakao da Vlada porzava jacanje zdravstvenog sistema u svakom smislu.

“Juce je na sjednici vlade utvrden novi budzet kojim je 281 milion eura opredijeljeno Fondu zdravstva. To je najveci budzet zdravstva u CG ikada i za 50 miliona eura je veci nego prosle godine a ukupno za 85 miliona eura uvecan za posljenje 3 godina”, istakao je Markovic odgovarajuci na pitanja novinara.

To je, kako je kazao, potvrda da ce zajedno Vlada, Ministarstvo zdravlja i KCCG uraditi sve da obezbijedeo najkvaliteniju zdravstenu zastitu gradanima.

“Danas se posebno radujem sto smo nive evropske usluge obezbijedili za najmladu populaciju”, istakao je Markovic.

SAD su za taj projekat donirale 275 hiljada dolara.

“Ovaj projekat je simbol onoga sto, CG i SAD mogu postici zajedno”, kazala je Rajnke prilikom otvaranja odjeljenja.

Ona je izrazila zahvalnost svim medicinskim radnicima.

“Vi ste zaista heroji”, porucila je Rajnke.

Od 2009, kako je kazala Rajnke, SAD su opredijele preko 13 miliona dolara za finasiranje projekata u CG.

Direktor instituta za bolesti djece Sasa Radovic saopstio je jutros za Jutarnji program TVCG da je to veliki dan za KC Crne Gore, jer nakon sest mjeseci radova otvaraju odjeljenje koje je, kako kaze, ogledalo svake zdravstvene ustanove.

“Radovi su trajali pola godine, uz intenzivan period pripreme prije toga. Jedinica intenzivne njege je ogledalo svake zdravstvene ustanove. Ako kazem da se sve svodi na intenzivni tretman ovo ce biti veliki benefit za nase pacijente. Imamo razloga da budemo ponosni,” naveo je Radovic.

“Sve to uz sjani kadar koji Institut ima podize nivo kompletnog tretmana i njege na evropski nivo”, naveo je on.

SA ISPORUKOM DO APRILA

Montenegro Airlines (MA) raspisao tender za nabavku jednog aviona embraer E195, koji moze biti polovni, ne stariji od 2007, ili nov, sa isporukom do aprila naredne godine.

Ugovor o lizingu ce biti na tri godine, uz mogucnost produzenja pod istim uslovima. Avion ce biti u konfiguraciji od 116 sjedista, kao i svi ostali E195 koji su sada u floti, prenosi Dan.

Lizing ugovor ima ogranicenje na 2,4 hiljade blok sati ili 2,03 hiljade sati leta godisnje.

Bice prihvacena ponuda sa najnizom cijenom lizinga, a rok za njihovo dostavljanje je 22. novembar.

U posljednjoj godini E195 u floti MA su imali izmedu 1,7 hiljada i 1,91 hiljada sati leta godisnje, pa se pretpostavlja da ce kompanija vise koristiti novi avion, odnosno da ce isti imati vise frekvencija tokom godine, prenosi portal Tango six.

?ompanija trenutno ima pet fokera F100, od kojih su cetiri prizemljena, a jedan i dalje sluzi za operacije. MA namjerava da proda svih pet F100 odjednom, pri cemu ce jedan F100 letjeti cijelu narednu sezonu, nakon cega cijela flota ide u prodaju. Od cetiri prizemljena aviona tri nijesu u letnom stanju, a jedan jeste, ali se nece koristiti tokom ljetnje sezone.

?ompanija pregovara sa Qantasom i jednom kazahstanskom kompanijom o prodaji flote F100. Uz to, kompanija u floti ima tri E195, od kojih je jedan u vlasnistvu, a dva su u lizingu od GECAS-a.

Iako je kompanija razmisljala i o vecim uskotrupcima, kao sto su A320 i 737, ipak je analizom ustanovila da je E195 idealan za crnogorsko trziste. Unificiranje flote svakako je odlican potez kojim bi kompanija mogla postati profitabilna u iducih par godina.

MA godinama posluje sa visemilionskim gubicima.

PREGLEDACE PRIJAVE ZA VDT-A

Sjednica Tuzilackog savjeta bice odrzana danas i iako na dnevnom redu nema najavljene tacke o razmatranju kandidatura za vrhovnog drzavnog tuzioca o njima ce se najvjerovatnije raspravljati.

“Ta tacka moze biti naknadno uvrstena u dnevni red. Prvo cemo morati da se izjasnimo o prituzbama Mitrica i Markovic “, objasnili su nezvanicni sagovornici Pobjede iz tog tijela.

Iako su se na oglas prijavila tri kandidata, Tuzilacki savjet ce se izjasnjavati samo o dvije kandidature s obzirom na to da je profesor Mitric povukao prijavu, jer, kako je ranije objasnio, nije uspio da dobije potvrdu o polozenom pravosudnom ispitu.

Mitric je bio sudija i predsjednik Ustavnog suda i penzionisani je profesor na Pravnom fakultetu.

Danijela Markovic zaposlena je u Sekretarijatu za opstu upravu opstine Budva.

Specijalna tuziteljka Lidija Vukcevic, koja je konkurisala na javni oglas za vrhovnog drzavnog tuzioca, blagovremeno se prijavila, odnosno dokumenta je postom uputila Tuzilackom savjetu 1. novembra – saznaje Pobjeda.

Izvori iz Tuzilackog savjeta Pobjedi su kazali da je neosnovana prituzba dva druga kandidata prof. dr Blagote Mitrica i Danijele Markovic, koji su osporili kandidaturu Vukcevic, navodeci da postoji uredna dokumentacija kada je ona proslijedila prijavu.

OD DANAS

U Crnoj Gori od danas je obavezna upotreba zimske opreme za vozila koja ucestvuju u saobracaju na putu na kome ima snijega, leda ili poledice, saopsteno je iz Uprave policije.

Oni su naveli da je Pravilnikom o blizim uslovima koje moraju da ispunjavaju vozila u saobracaju na putevima propisano sta obuhvata zimska oprema za putnicka i teretna vozila najvece dozvoljene mase do 3,5 hiljada kilograma.

“Ona obuhvata pneumatike za zimsku upotrebu na svim tockovima, ili pneumatike za zimsku upotrebu na pogonskim tockovima i lance za snijeg, odnosno druge uredaje za povecanje trakcije pripravne za postavljanje, na najmanje dva pogonska tocka, ili pneumatike za ljetnju upotrebu na svim tockovima i lance za snijeg, odnosno druge uredaje za povecanje trakcije pripravne za postavljanje, na najmanje dva pogonska tocka”, kaze se u saopstenju.

Pored zimske opreme koja je navedena, za lake autobuse, teske autobuse, srednje teretno vozilo i tesko teretno vozilo obavezni dio zimske opreme je i lopata, osim za vozila koja ucestvuju u javnom gradskom prevozu.

Iz policije su kazali da dubina sare na gazecoj povrsini pneumatika ne smije biti manja od cetiri milimetra.

Iz policije su rekli da se za pojedine vrste i kategorije vozila na odredenom putu ili dijelu puta, u odredeno vrijeme, obaveza upotrebe zimske opreme moze utvrditi bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.

“Vremenski period i put, odnosno djelove puta na kojima je obavezna upotreba zimske opreme i kategorije vozila za koja je obavezna upotreba zimske opreme, naredbom propisuje Ministarstvo unutrasnjih poslova (MUP) po prethodno pribavljenom misljenju organa drzavne uprave nadleznog za poslove saobracaja”, objasnili su iz policije.

Oni su istakli da nije tacno da se na vozilima koja ucestvuju u saobrcaju na putevima u Crnoj Gori moraju posjedovati sva cetiri pneumatika za zimsku upotrebu.

Iz policije su kazali da su naredbom o vremenskom periodu i putu, odnosno djelovima puta na kojima je obavezna zimska oprema, koja ce vaziti od 15. novembra ove do 31. marta sljedece godine, precizno navedeni putevi, odnosno djelovi puta na kojima je obavezna upotreba zimske opreme za motorna vozila koja ucestvuju u saobracaju na putu, bez obzira da li na tom putu postoje zimski uslovi.

To, kako su objasnili, znaci da na gradskim saobracajnicama i pojedinim putevima, nije obavezno koriscenje zimske opreme, ukoliko nijesu zimski uslovi na putu, odnosno, nema snijega, leda i poledice.