KOLAŠIN

Na Donjem trgu u Kolašinu otvoreno je klizalište, a počeo je i Božićni bazar. Iz lokalne uprave poručuju da nastoje da svake godine osmisle nove programe kako bi ovaj grad stalno bio primamljiva destinacija.

Najmlađi Kolašinci su pokazali veliko interesovanje za ovu vrstu zimske zabave, a građni koji su se okupili da isprate svečanost uživali su u novogodišnjoj bazarskoj ponudi. Prijatnu atmosferu na trgu podgrijavalo je kuvano vino, rađeno po specijalnom receptu organizatora, koje je bilo za sve besplatno.

Kolašinci Miloš i Goran među prvima su izašli na klizavu podlogu i tako otvorili klizalište dekorisano novogodišnjim ukrasima.

Predsjednik opštine Milosav Bulatović je istakao da je važno da se kolašinska turistička privreda, a i preduzetnička inicijativa predstavljaju na ovaj način.

“Kroz aktivnosti lokalne uprave i turističke organizacije, stvaramo sadržaje kojima se dopunjava sve ono što Kolašin ima zimi. Cilj nam je da grad u kontinuitetu bude prepoznatljiva turistička destinacija, a sveukupna ponuda daje doprinos tome. Posebno je atraktivno klizalište, zatim i raznovrsna ponuda Božićnog bazara, tako da svaki gost može za sebe naći nešto interesantno”, kazao je Bulatović.

Najprije pomalo bojažljivo, a onda sve odvažnije i masovnije, mali Kolašinci su pokazivali koliko su spretni na novom klizalištu. Dani učenja ali i uživanja tek predstoje. Klizaljke za one do 7 godina biće besplatne, djeca do 12 godina plaćaće euro, a stariji od 12 godina dva eura za sat klizanja.

Direktor Turističke organizacije Kolašin Aleksandar Vlahović, kazao je klizalište će biti na raspolaganju turistima i gradjanima Kolašina, od 11 do 21 sat, sve do druge polovine februara.

Novi turistički sadržaj će donijeti novi kvalitet našoj ponudi.Takodje je počeo i Božični bazar gdje su su izloženi raznovrsni proizvodi koji mogu biti zanimljivi turistima.

“Od suvenira, domaće radinosti, proizvoda ljekobilja, pletenih proizvoda od vune”, naglasio je Vlahović.

Izlagači na Bazaru zadovoljni

Idejna kreatorka Bazara i klizališta u Kolašinu Jasmina Salihović kaže da je prezadovoljna odzivom izlagača i posjetom.

“Imamo 10 izlagača i to iz Prijepolja, Bijelog Polja, Mojkovca i Kolašina. Danas dijelimo kuvano vino sokove za sve posjetioce. Klizalište, koje je danas otvoreno upotpunjuje cijeli doživljaj. Dosta djece je došlo da se oproba na ledu”, navela je Selihović.

Kaže da je u planu organizovanje večernje i dnevne žurke.

“Biće dosta druženja i muzike, ali broj tih aktivnosti zavisiće od vremenskih uslova u Kolašinu”, zaključila je Selihović.

Maja Rakočević, kaže da je izlagala i prethodnih godina.

“Proizvodi od vune su veoma traženi. Prsluke prodajem po 10-12 eura, čarape su šest, pape četiri, a kape pet eura. Već je počela prodaja zadovoljna sam”, kaže Rakočević.

I Slavica Kovačević zadovoljna je prodajom.

“Veoma sam zadovoljna organizacijom, već sam prodala 10-ak proizoda. Najviše se traže proizvodi od vune, pored njih imam još i vino od kupine, borovnice, drenjine kao i raznovrsne čajeve i rakije, domaći med, suve, pečurke. Sve što je izloženo je prirodno ja sakupljam sirovine sa Sinjajevine i Bjelasice”, kaže Slavica za Javni servis.

Vukoman Kljajević i Dragana Šćepanović, RTCG 

POTPISAN SPORAZUM

Elektroprivreda Crne Gore, Crnogorski elektrodistributivni sistem, Rudnik uglja Pljevlja i Klinički centar Crne Gore potpisali su četvorogodišnji Sporazum o finansiranju projekata u najvećoj crnogorskoj zdravstvenoj ustanovi u vrijednosti od 300 hiljada eura.

Direktor KCCG Jefto Eraković se zahvalio energetskim kompanijama na dosadašnjoj podršci ističući da će sredstva obezbijeđena Sporazumom omogućiti strateški pristup realizaciji projekata koji će doprinijeti modernizaciji, osvremenjavanju i kvaliltetnijem pružanju  usluga pacijentima.

“Ovo je jedna od najvećih donacija Kliničkom centru i nadam se da će i drugi privredni subjekti slijediti primjer ove tri energetske kompanije kad je društveno odgovorno poslovanje u pitanju”, kazao je Eraković.

Izvršni direktor Elektroprivrede Crne Gore Igor Noveljić istakao je da Sporazum predstavlja jačanje saradnje koju energetske kompanije već imaju sa Kliničkim centrom Crne Gore.

“Potpisivanje Sporazuma samo je potvrda našeg društveno odogvornog pristupa kada je zdravstveni sistem u pitanju. Istakao bih da je Elektroprivreda prošlog mjeseca  donirala sredstva Nikšićkoj, Pljevaljskoj i Bjelopoljskoj bolnici u visini od 60 hiljada eura u cilju  jačanja kvaliteta zdravstvene usluge za sve naše građane”, kazao je Noveljić i dodao da će dobri poslovni rezultati Elektroprivredi omogućiti  da dugoročno pruža podršku zajednici u različitim oblastima.

“Podrška Kliničkom centru na ovaj način daje mogućnost menadžmentu da strateški valorizuje projekte koji će omogućiti kvalitetniju dijagnostiku, liječenje i konsultativnu djelatnost”, rekao je izvršni direktor Crnogorskog elektrodistributivnog sistema Zoran Đkanović.

On je posjetio da se CEDIS, koji tek tri godine samostalno posluje, već prepoznaje kao društveno odgovorna kompanija, te da su upravo Klinički centar podržali u realizaciji projekata  vezanih za Kliniku za anesteziju, reanimaciju i terapiju bola, Kliniku za ginekologiju i akušerstvo i Institut za bolesti djece.

“Posebno je zadovoljstvo što je i danas Rudnik uglja dio projekta koji pomaže podizanje kvaliteta usluga u  Kliničkom centru Crne Gore, kao što je bio i prije dvije godine. Naša podrška zdravstvenom sistemu je fokusirana na zdravstvenu ustanovu u Pljevljima koju svake godine pomažemo. Tako smo im ove godine omogućili nabavku ultrazvučnog aparata”, istakao je izvršni direktor Rudnika ugla Slavoljub Popadić, dodajući da će ta kompanija i u narednom periodu nastaviti da podržava zdravstvene ustanove u Crnoj Gori, a posebno u Pljevljima.

Menadžeri energetskih kompanija su, takođe, istakli da i pored toga što ove tri kompanije godišnje u budžet Crne Gore uplaćuju blizu 100 miliona eura, osjećaju potrebu da dodatno podupru projekte koji imaju za cilj jačanje kvaliteta zdravstvene usluge za sve naše građane.

REAGOVANJE HRA

Upravni sud je odbio tužbu Ivana Vukićevića, savjetnika u Osnovnom sudu u Podgorici, kojom je on osporio zakonitost odluke Sudskog savjeta o izboru kandidata za sudije osnovnih sudova iz juna 2018. godine, saopšteno je iz Akcije za ljudska prava (HRA). HRA smatra da postupak sproveden po ovoj tužbi pokazuje da Upravni sud nema kapaciteta da nepristrasno osporava odluke Sudskog savjeta.

“Tročlano vijeće Upravnog suda, sudije Svetlana Budisavljević, Snežana Vukčević i Medina Mušović su, bez izvođenja dokaza i utvrđivanja činjeničnog stanja, odbile njegove argumente o pristrasnosti dva člana Sudskog savjeta i kršenju procedure sprovođenja intervjua, kao i druge argumente, kojima je osporavao primjenu izborne procedure”, navodi se u saopštenju HRA.

HRA se prilikom donošenja Zakona o Sudskom savjetu zalagala za to da pravni lijek protiv odluka Sudskog savjeta bude ustavna žalba, jer sudije Ustavnog suda ne spadaju u redovno sudstvo čiji se predstavnici nalaze u Sudskom savjetu.

 “Akcija za ljudska prava (HRA) smatra da Upravni sud, odnosno Vrhovni sud u drugom stepenu, nemaju kapacitet da nepristrasno razmatraju odluke Sudskog savjeta, s obzirom na to da odluke u Savjetu donose i četiri sudije, od kojih je jedna iz Upravnog suda, a druga predsjednica Vrhovnog suda”, navodi se u saopštenju.

Iz HRA navode da je usmena rasprava zakazana tek posle šesnaest mjeseci od podnošenja tužbe, “iako je u međuvremenu odlučivano o tužbama koje su kasnije podnijete, i u predmetima za koje nije bila propisana hitnost”.

“U međuvremenu je troje izabranih kandidata na osporenom konkursu već počelo da sudi. Presuda je donijeta istog dana kada je održana usmena rasprava, 22. oktobra 2019. godine, ali je Vukićević o njoj obaviješten kada mu je dostavljena, posle više od mjesec dana”, navodi se u saopštenju.

Vukićević je u tužbi tvrdio da je Sudski savjet prilikom izbora kandidata za sudije načinio više propusta u proceduri, koji predstavljaju kršenje zakona i podzakonskih akata, i zahtijevao je da se odluka o izboru poništi kao nezakonita.  

Pored ostalog, osporio je i nepristrasnost članova Sudskog savjeta koji su odlučivali o izboru kandidata

“Tužbom je osporeno i ocjenjivanje intervjua, zato što, suprotno propisanoj proceduri, kandidatima nijesu postavljena ista pitanja, niti su im bila postavljena pitanja u skladu sa Smjernicama o sprovođenju intervjua, što sve nije moglo da obezbijedi ocjenjivanje zakonom propisanih kriterijuma”, navodi se u saopštenju.

HRA smatra da postupak sproveden po ovoj tužbi pokazuje da Upravni sud nema kapaciteta da nepristrasno osporava odluke Sudskog savjeta. Razlog za to je moguće činjenica da u donošenju odluka Sudskog savjeta učestvuju četiri sudije, od kojih je jedna sudija Upravnog suda, a druga predsjednica Vrhovnog suda.

“ Nerealno je očekivati i da Vrhovni sud, u postojećem sastavu, obezbijedi djelotvorni pravni lijek protiv odluke Sudskog savjeta u drugoj instanci. Nedavno su sve sudije Vrhovnog suda podržale treći izbor na istu funkciju predsjednice Vrhovnog suda uprkos jednoglasnim kritikama stručne javnosti o neustavnosti njenog izbora, a da pritom nisu navele ni jedan argument u prilog ustavnosti, što je podržalo sumnje u njihovu nepristrasnost ”. navodi se u saopštenju.

HRA se u postupku donošenja Zakona o Sudskom savjetu zalagala da pravni lijek protiv odluka Sudskog savjeta bude ustavna žalba, s obzirom na to da sudije Ustavnog suda ne potpadaju pod instancionu hijerarhiju redovnog sudstva koje bira četiri člana Sudskog savjeta.

NA SJEVERU

Ministarstvo prosvjete i Crnogorski Telekom uručili su besplatni 4G mobilni internet za 50 područnih jedinica škola na sjeveru. Nakon toga, besplatni internet biće uručen za još stotinu područnih jedinica škola širom Crne Gore.

Internet pakete uručili su načelnica u Ministarstvu prosvjete Marina Matijević i ekspert za korporativnu komunikaciju u Crnogorskom Telekomu Matija Otašević.

Internet se dodjeljuje na osnovu Sporazuma koji su u junu ove godine potpisali ministar prosvjete Damir Šehović i izvršna direktorica Crnogorskog Telekoma Dina Cibulskaja.

“Prema njemu će se u naredne dvije godine najveći broj područnih jedinica škola u ruralnim djelovima – pokriti 4G mobilnim internetom. Na ovaj način obezbijeđen je i djeci u ruralnim sredinama pristup internet servisima. Sve crnogorske matične škole već su pokrivene internet signalom”, navodi se u saopštenju Ministarstva.

Načelnica Odjeljenja za informaciono-komunikacione tehnologije u Ministarstvu prosvjete Marina Matijević rekla je da današnji događaj ima posebnu važnost jer se obezbjeđuju jednaki uslove za svu djecu.

“Takođe, upravo na ovaj način internet će ispuniti svoju najbolju svrhu, a to je svakako edukacija“, kazala je Matijević.

 “Zadovoljstvo nam je što smo u prilici da nastavimo saradnju sa Ministarstvom prosvjete na projektu “Internet za sve škole”, i to baš dodjelom interneta školama na Sjeveru.  Strateško opredjeljenje Telekoma, koje promovišemo kroz kampanju „Svijet novih mogućnosti“, jeste da tehnologiju, digitalne servise i usluge stavimo na raspolaganje svim građanima. Dijelimo uvjerenje Ministarstva prosvjete da nove tehnologije imaju smisla samo ako su dostupne svima”, kazao je ekspert za korporativnu komunikaciju u Crnogorskom Telekomu Matija Otašević.

Crnogorski Telekom već 12 godina pruža podršku obrazovnom sistemu Crne Gore, kroz obezbjeđivanje besplatnog interneta za preko 200 škola.

PO EU STANDARDIMA

Aktivnosti koje su sprovedene u okviru projekta “Podrška efikasnom upravljanju mehanizmom krivičnih sankcija u Crnoj Gori” doprinijeće etičkoj odgovornosti zatvorskih službenika u skladu sa evropskim standardima i dobrim praksama. To je saopšteno na pres konferenciji povodom završetka projekta koju je organizovao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), a koji su podržali Ministarstvo pravde – Zavod za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS).

Direktorica CEDEM-a Milena Bešić, kazala je da je projekat imao za cilj davanje podrške primjeni zakona i akcionih planova u oblasti izvršenja krivičnih sankcija, a u skladu sa, kako je navela, međunarodnim standardima kroz unapređenje okvira za primjenu relevantnih standarda zaštite prava zatvorenih i pritvorenih lica, poboljšanje okvira za etičku odgovornost zatvorskih službenika u skladu sa evropskim standardima i dobrim praksama.

“U okviru ovog projekta, imali smo nekoliko aktivnosti koje smo realizovali u prethodnim mjesecima. Održane su dvodnevne obuke za članove tima ombudsmana u oblasti prevencije torture i disriminacije zatvorenika. Obuku su pohađala tri zamjenika ombudsmana i devet samostalnih savjetnika”, navela je Bešić.

Ona je kazala da je u okviru projekta održana i dvodnevna obuka za zatvorske službenike i službenike za uslovnu slobodu na temu primjene etičkih standarda, koju je pohađalo 11 predstavnika Uprave Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija i pet predstavnika Ministarstva pravde.

Bešić je kazala da su u okviru projekta objavljene i tri publikacije.

Generalna direktorica Direktorata za izvršenje krivičnih sankcija Ministarstva pravde Nataša Radonjić, kazala je da je projekat bio prilika da se zajedničkim radom i saradnjom dođe do ostvarivanja zajedničkih ciljeva, navodeći da su to uspješna primjena zakonodavnih novina u oblasti izvršenja krivičnih sankcija, kao i mjera iz Akcionog plana za primjenu Strategije izvršenja krivičnih sankcija.

“Imamo jednu novu vrijednost saradnje, jer smo zajedničkim djelovanjem došli do zajedničkog cilja i razumijevanja. Ovaj projekat je imao značajno područje – jačanje integriteta službenika ZIKS-a i službenika Direkcije za uslovnu slobodu Ministarstva pravde koji rade na izvršenju alternativnih sankcija, u dijelu promocije i primjene etičkih standarda”, rekla je Radonjić.

Ona je ocijenila da je projekat došao u pravo vrijeme, imajući u vidu činjenicu da smo od 1. januara ove godine usvojen i počeo da se primjenjuje novi posebni Etički kodeks za službenike i namještenike Uprave ZIKS-a.

“Aktivnosti koje su sprovedene u okviru projekta djelovaće preventivno i doprinijeće postupanju službenika u skladu sa Etičkim kodeksom, u situacijama kada imaju profesionalne dileme. Što bolja primjena etičkih kodeksa, doprinijeće boljem poštovanju službenih dužnosti od strane službenih lica prilikom izvršenja kako kazne zatvora, tako i alternativnih sankcija u dijelu poštovanja ljudskih prava osuđenih lica, imajući u vida je to naš nacionalni i međunarodni standard i jedna od obaveza u pregovaračkom poglavlju u ovoj oblasti”, istakla je Radonjić.

Rukovoditeljka Stručne službe u Vrhovnom državnom tužilaštvu (VDT) Dijana Popović Gavranović je, govoreći o primjeni alternativnih sankcija prema maloljetnicima, pojasnila da prestupničko ponašanje te populacije nosi pečat socijalnog položaja i karakteristika ličnosti u razvoju.

“Zato se postupak prema maloljentnicima razlikuje od postupka i krivično pravnog djelovanja prema odraslima. Prema odraslim učiniocima krivičnih djela usmjereni smno na kažnjavanje, a u slučaju maloljetnika na mjere vaspitanja, društvene pomoći, i zaštite bez primjene represivnih elemenata”, rekla je Popović Gavranović.

Prema njenim riječima, cilj mjera prema maloljetnicima je da se otkloni sve ono što ih ometa u razvoju i usmjerava ih na prestupničko ponašanje.

Ona je kazala da rezultati svjetskih istraživanja ukazuju da postoji visoka povezanost između nasilja nad djecom i maloljetničke delikvencije.

“Kada dijete učini krivično djelo i kada ga ponavlja, samo nam dokazuje da smo kao društvo u svojim institucijama propustili da reagujemo na signale koje nam je dijete slalo, a vrlo često nam šalje i na ranom uzrastu – bilo roditeljima, školi, vršnjacima ili drugima”, istakla je Popović Gavranović.

Ona je kazala da se alternativnim mjerama prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela omogućava maloljetnicima da u svojoj zajednicima, u kojima su pokazali neprimjereno ponašanje, “nauče i pokažu da umiju i primjereno da se ponašaju i da dobiju pomoć da se prilagode na život u zajednici i na poštovanje društvenih normi”.

“Primjena alternativnih mjera prema maloljetnicima posebno podrazumijeva da mi kao stručnjaci uspostavimo pozitivan i saradnički odnos sa njima i na takav način povećamo njihovu odgovornost i uspješnost primjene mjera za koje se zalažemo”, rekla je Popović Gavranović.

Ona je pojasnila da državni tužilac za maloljetnike, kad su u pitnaju alternativne mjere, može da izrekne opomenu i devet vrsta vaspitnih naloga.

“Ovlašćeni policijski službenik, uz saglasnost državnog tužioca za maloljetnike, može izreći dvije alternativne mjre prema maloljetnicima, opomenu i poravnanje za krivična djela koja se gone po privatnoj službi”, dodala je Popović Gavranović.

Ona je kazala da je važno da se, zajedno sa maloljetnikom, njegovim roditeljima i drugim stručnjacima, procijeni koja je to alternativna mjera i da li alternativna mjera može biti na dobar način pomoći da se popravi učinjena šteta i nadoknadi šteta.

“Od 2012. godine od kada je u primjeni Zakon o postupanju prema malojetnicima u krivičnom postupku, najprimjenjeniji vaspitni nalog je poravnanje sa oštećenim”, rekla je Popović Gavranović.

Ona je kazala da se oko 100 alternativnih mjera svake godine primjeni prema maloljetnim učiniocima krivičnih djela, “i to je oko trećine ili četvrtine u odnosu na maloljetnike koji budu upućeni na sud”.

“To ne znači da se maloljetnicima popušta i da se olako shvata izvršeno krivično djelo, nego da se kroz stručan način, zajedno sa maloljetnikom i roditeljem procijenilo da je alternativna mjera konkretan vaspitni nalog koristan za maloljetnika”, navela je Popović Gavranović.

SLUŽBENICA MUPA-A

Načelnica Direkcije za azil u Direktoratu za građanska stanja i lične isprave, Sandra Bugarin suspendovana je zbog neprimjerenih stavova na svom fejsbuk profilu, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP).

Bugarin je na društvenoj mreži Fejsbuk vrijeđala učesnike Sabora u Nikšiću.

Iz MUP-a su kazali da je ministar Mevludin Nuhodžić protiv Bugarin pokrenuo postupak za utvrđivanje teže povrede službene dužnosti.

„Bugarin od danas ne obavlja poslove načelnice Direkcije za azil i suspendovana je do pravosnažnog okončanja disciplinskog postupka, a Uprava policije će preduzeti aktivnosti iz djelokruga svoje nadležnosti“, navodi se u saopštenju.

Nuhodžić je rekao da preduzimanje aktivnosti smatra ličnom moralnom i profesionalnom obavezom, jer su građanima dužni poštovanje i uvažavanje u svim situacijama.

„Takođe, i protiv Kristine Đukanović, službenice Direktorata za vanredne situacije MUP-a pokrenut je postupak za utvrđivanje da li postoje elementi teže povrede službene dužnosti“, kazao je Nuhodžić.

On je napomenuo da lični stavovi zaposlenih ne predstavljaju i stavove organa i istakao da osuđuje svaki oblik širenja netolerancije i netrpeljivosti.

Prema njegovim riječima, neprimjereni vokabular ne može i ne smije biti način komunikacije predstavnika državnih organa i građana.

„Kao što niko nije imao takvu vrstu podrške za sve godine mog bavljenja politikom, tako niko ne može imati podršku da, kao predstavnik organa kojim rukovodim, putem društvenih mreža šalje poruke koje vrijeđaju, omalovažavaju građane, šire netoleranciju i iskazuju nepoštovanje prema različitostima“, kazao je Nuhodžić.

Svi državni službenici su, kako je istakao, dužni da ličnim ponašanjem, čuvaju ugled organa u kome su zaposleni, jer njihov doprinos se jedino mjeri profesionalnim odnosom, kulturom i poštovanjem građana.

„Vjerujem da ovakve pojedinačne neprimjerene izjave ne mogu narušiti povjerenje građana u rad MUP-a i Uprave policije koje već godinama gradimo i koje smo kroz razne projekte pretvorili u snažan partnerski odnos s građanima i ukupnim civilnim sektorom u kreiranju kvalitetnih politika od javnog interesa“, poručio je Nuhodžić.

HRAPOVIĆ I KURTEZI

Ministar zdravlja Kenan Hrapović ispratio sa ambasadorom Republike Albanije u Crnoj Gori Riđem Kurtezijem konvoj pomoći – medicinska sredstva i ljekove – Vladi Albanije. Vrijednost donacije je 45.233 eura.

“Nakon razornog zemljotresa koji je pogodio naše susjede u Albaniji, u šta sam se i lično uvjerio nakon posjete toj zemlji samo dan nakon tog strašnog događaja, ponudili smo našim prijateljima kao država, svu potrebnu pomoć. Bili smo sa njima u stalnoj komunikaciji i na osnovu njihovih iskazanih potreba i djelovali”, kazao je Hrapović. 

Posredstvom diplomatskih kanala od resornog ministarstva zdravlja Albanije dostavljena je molba za pomoć u obezbeđivanju određenih medicinskih sredstava i opreme.

“Ministarstvo zdravlja organizovalo je akciju prikupljanja i danas smo ovdje, na graničnom prelazu Božaj da, zajedno sa ambasadorom Albanija u našoj zemlji, ispratimo tražena medicinska sredstva, opremu, lijekove”, naveo je Hrapović. 

Distributeri medicinskih sredstava, opreme i ljekova pokazali su spremnost da pomognu.

“Naglašam da su se osim državnog Montefarma, akciji odazvali i više privatnih kompanija, na čemu im država iskazuje zahvalnost. To su: Farmont DOO, Glosarij DOO, Osmi red – D DOO, Monte D DOO, Anik-Atik DOO, Business Montenegro AD, Nativa DOO, Medica DOO, Inel Medica DOO, Danlab DOO. Naravno, ovdje se naša pomoć neće završiti i kao država ćemo i dalje djelovati na način da pomognemo u saniranju posljedica zemljotresa. Vrijednost donacije je 45.233 eura”, istakao je Hrapović. 
 
Ambasador Albanije u Crnoj Gori Riđi Kurtezi zahvalio je ministarstvu zdravlja i ministru Hrapoviću na brzoj reakciji i obezbijeđenoj pomoći.

Takođe, zahvalio je predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, predsjedniku Vlade Dušku Marković i Skupštine Ivanu Brajoviću kao i svim građanima naše zemlje na iskazanoj solidarnosti.

STUDENTI UDG U FORENZIČKOM CENTRU

Studenti druge godine Univerziteta Donja Gorica, humanističkih studija smjer Bezbjednost i Međunarodni odnosi i diplomatija, posjetili su Forenznički centar Uprave policije u Danilovgradu, a u okviru predmeta Međunarodna bezbjednost.

Kako se navodi u saopštenju Univerziteta, ovo je bila jednistvena prilika da se studentkinje i studenti upoznaju sa radom i mogućnostima kojima raspolaže Forenzički centar, a o tome im je govorio načelnik Forenzičkog centra prof. dr Aleksandar Ivanović.

Saradnik u nastavi na predmetu Međunaroda bezbjednost Nikola Banićević, kazao je da je ovo rijetka i ekskluziva prilika da koleginice i kolege mogu vidjeti jedan ovakav centar sa svim svojim sadržajima.

“Imali smo prilike da vidimo sve grupe i segmente rada i sami se uvjerimo da Crna Gora ima stručnjake iz svih oblasti forenznike i adekvatnu opremu, čime stoji rame uz rame za evropskim državama. Ovo je veliko iskustvo, jer smo na jasnim primjerima vidjeli kako se na najbolji način nauka koristi u oblasti bezbjednosti i doprinosi ukupnoj nacionalnoj i međunarodnoj bezbjednosti”, kazao je Banićević.

Student Hamdija Begović je kazao da su tokom obilaska Forenzičkog centra bili u mogućnosti da se upoznaju sa raznim procesima u oblasti forenznike koji su značajni za funkcionisanje sistema nacionalne bezbjednosti.

VIŠI SUD

Podgorički Viši sud ukinuo je presudu Osnovnog i odbacio tužbu Irene Radović kojom je traženo poništenje odluke Skupštine o njenom razrješenju sa dužnosti viceguvernerke Centralne banke (CBCG).

Advokati Radović, Goran Rodić i Siniša Gazivoda, naveli su da se Viši sud u rješenju pozvao na, ranije zauzeti, načelni pravni stav Vrhovnog suda, koji upućuje da se razrješenja sprovedena u Skupštini ne mogu preispitivati pred redovnim sudovima.

“Zbog činjenice da je Radović odlukom Skupštine prestao radni odnos, kao i da je praksa suda u Strazburu vrlo restriktivna kad je u pitanju uskraćivanje prava na pristup sudu u predmetima iz radnih odnosa, smatramo da se predmetni načelni pravni stav ne može primijeniti u konkretnom slučaju, pa ćemo izjaviti reviziju Vrhovnom sudu”, navodi se u saopštenju advokata povodom presude.

Rodić i Gazivoda su kazali da očekuju da će Vrhovni sud usvojiti reviziju i zbog toga što se sam, odlučivajući ranije o pitanju nadležnosti u predmetu Radović, izjasnio da je u pitanju spor iz radnog odnosa i da je njegovo rješavanje u nadležnosti osnovnog suda.

Radović je tužila Skupštinu koja je u julu prošle godine smijenila na predlog guvernera CBCG, Radoja Žugića.

MAJSTOR CVIJOVIĆ

Zanatska kujundžijsko – kovačka radionica Predraga Cvijovića jedna je od rijetkih u kojoj se, kao nekada, izrađuju predmeti od bakra i lima. Iskusni majstor kaže da je za stari zanat potrebna precizna ruka i čekić kojim se iskivaju i popravljaju raznovrsni kazani i kotlići, ibrici ali i oluci.

Vanja Rakonjac, TVCG