PREPORUKA SZO

Klimatske promjene, kojima je Crna Gora opterecena, uticu na zdravlje gradana i hronicnih bolesnika, a da bi se to sprijecilo potrebno je ojacati zdravstveni sistem i efikasnije upravljati rizicima, porucila je sefica Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) Mina Brajovic.

Brajovic je, na predstavljanju Nacionalne strategije za adaptaciju zdravstvenog sistema na klimatske promjene 2019-2025. godine, kazalada je pod pritiskom klimatskih promjena Ministarstvo zdravlja prepoznalo potrebu da dalje jaca kapacitete zdravstvenog sistema.

Fokus rada bi bio, kako je objasnila Brajovic, na rano upozorenje, nadzor i podizanje nivoa spremnosti zdravstvenih ustanova za kontinuirano djelovanje u otezanim klimatskim uslovima.

,,Intencija je spremiti zdravstveni sistem da pruzi podrsku i zbrine povecan obim zdravstvenih potreba, posebno hronicnih pacijenata kao posljedice ekstremnih vremenskih promjena”, rekla je Brajovic.

Kako je navela, antropogene klimatske promjene predstavljaju ozbiljan izazov sa kojim je suoceno covjecanstvo.

Ona je upozorila da podaci ukazuju na to da je zdravlje miliona stanovnika na Zemlji ugrozeno, jer je kompletno stanovnistvo izlozeno visestrukim efektima klimatskih promjena.

Podaci, kako je istakla, pokazuju da su stanovnici Zemlje izlozeni cescim i intenzivnijim toplotnim udarima, kao i da se procjenjuje da je u periodu od 2000. do 2016. godine, 125 miliona vulnerabilnih odraslih osoba bilo izlozeno tim udarima.

Tehnicki sluzbenik u SZO Vladimir Kendrovski kazao je da su klimatske promjene najveci rizik sa kojim se covjecanstvo suocava, jer direktno i indirektno uticu na zdravlje.

,,Za sadasnju generaciju najbitnije je da shvate da ako se nista po tom pitanju ne preduzme, onda za buduce generacije ce prestati da postoji klima koju sada imamo”, rekao je Kendrovski.

Klima se, kako je pojasnio, promijenila i u buducnosti ce biti jos frekventnijih ekstremnih uslova koji ce duze trajati.

,,Zbog svega toga kapaciteti se moraju podici na veci nivo i covjek treba vise da se prilogodava godinama koje dolaze”, istakao je Kendrovski.

Prema njegovim rijecima, najsmrtonosniji uticaj su toplotni talasi, dok su poplave najfrekventnije klimatske promjene.

,,Jun i jul su ove godine bili su najtopliji mjeseci u zadnja dva vijeka, i bilo je puno smrtnih slucajeva u Zapadnoj Evropi. Zabrinjava to da nemamo dobre vijesti za buducnost, jer ono sto se sad desava bice jos intenzivnije u godinama koje dolaze”, istakao je Kenderovski.

Direktor Direktorata za javno zdravlje, Miro Knezevic, kazao je da Ministarstvo ulaze velike napore kako bi u tom dijelu uredilo sistem i donijelo smjernice.

IZBOR VDT-A

Danijela Markovic, Lidija Vukcevic i Blagota Mitric prijavili su se na Javni poziv za izbor Vrhovnog drzavnog tuzioca, ali je Mitric povukao svoju kandidaturu, saopsteno je danas iz Tuzilackog savjeta.

“Na sjednici Tuzilackog savjeta ce se utvrditi da li su prijave blagovremene i potpune, u smislu Zakona o Drzavnom tuzilastvu”, kaze se u saopstenju.

Precizira se da je Mitric svoju prijavu povukao 11. novembra.

Markovic je sekretarka Sekretarijata za opstu upravu i drustvenu djelatnost opstine Budva, a Vukcevic specijalna tuziteljka u Specijalnom drzavnom tuzilastvu.

ISPRED SKUPSTINE

Bivse korisnice naknada za majke sa troje i vise djece odrzale su danas novi protest isrped Skupstine Crne Gore.

One su, kako je ranije najavila Zeljka Savkovic ispred Koordinacionog odbora majki korisnica naknada, prosetale porucujuci da majke ne cute i da nece cutati.

Podsjetimo, majke sa troje i vise djece traze, kako kazu, steceno pravo koje imaju i poslanici i sportisti i kulturni radnici, i vlasnici kockarskih aparata.

VELJOVIC

Uprava policije rasvijetlila je u oktobru pet ubistava, od kojih su neka iz prethodnog perioda, i otvorila znacajan broj istraga, saopstio je njen direktor Veselin Veljovic na otvaranju Donatorske koordinacione konferencije u Podgorici.

On je kazao da Uprava policije svim diplomatskim predstavnistvima i medunarodnim partnerima dostavlja tromjesecne izvjestaje o postignutim rezultatima u najvaznijim oblastima rada.

Uprava policije, prema rijecima Veljovica, ostvaruje progres po svim linijama rada. “Samo u oktobru smo rasvijetlili pet ubistava, od kojih su neka iz prethodnog perioda. Sektor za sprjecavanje pranje novca i finansiranje terorizma i Sektora kriminalisticke policije iz oblasti privrednog kriminaliteta otvorili su znacajan broj istraga”, saopstio je Veljovic.

Kako je dodao, efikasnom akcijom policije identifikovana je odgovorna osoba za prijetnje novinarima portala IN4s i dopisnika Glasa Amerike.

On je ponovio da je Uprava policije, posebno od uspostavljanja nove organizaciona strukture, ostvarila mjerljive rezultate.

Veljovic je podsjetio da posljednji izvjestaj Evropske komisije o poglavljivama 23 i 24 konstatuje ostvarni napredak u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala i medunarodne policijske saradnje, ali da su identifikovani odredeni izazovi i date smjernice za efikasnije ispunjavanje obaveza iz procesa pristupanja.

On je kazao da su, cijeneci sugestije i ekspertizu medunarodnih partnera, posebnu paznju posvetili analizi uocenih nedostaka i mjerama koje je neophodno preduzeti u cilju njihovog prevazilazenja i sacinili plan aktivnosti sa priroritetnim potrebama za unapredenje materijalnih i kadrovskih kapaciteta.

,,Plan pokazuje spremnost da nastavimo rad na unapredenju sopstvenih kapaciteta i suocavanju sa prepoznatim nedostacima za efikasniji rad. Vjerujem da i nasi partneri prepoznaju progres i ostvarene rezultate”, rekao je Veljovic.

EU pomaze u borbi protiv kriminala

Sef Delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori Aivo Orav, kazao je da je EU posvecena pomaganju drzavama Zapadnog Balkana u borbi protiv organizovanog kriminala.

On je rekao da nastoje da drzavama korisnicima omoguce da koriste strukturalne fondove i izvore podrske iz budzeta zajednice, i da je zadovoljan sto je Uprava policije preduzela tu inicijativu.

,,Crna Gora, da bi mogla da se sto vise priblizi cilju clanstva u EU, treba da sprovodi preporuke iz izvjestaja ekspertskih misija. Konkretni rezultati su potrebi kako bi se napravio ubjedljivi bilans ostvarenih rezultata u vezi sa organizovanim kriminalom”, naveo je Orav.

Prema njegovim rijecima, mehanizmi saradnje za upravljanje granicama i koordinacijama politika azila i migracija su vazniji nego ikada.

,,Nacionalne granice nijesu vise prepreka za terorizam i orgnizovani kriminal”, rekao je Orav i dodao da kriminalci najbolje funkcionisu kada nema saradnje medu drzavama.

On je istakao da je vazno da nacionalna nadlezna tijel na bolji nacin koriste zajednicke istrazne timove uz pomoc EUROJUST-a, ali da se mora osigurati da donorska koordinacija bude svakodnevna praksa.

SAVJET ZA GRADANSKU KONTROLU

Savjet za gradansku kontrolu rada policije je ocijenio da su aktivnosti Uprave policije u vezi sa ugrozavanjem sigurnosti novinara Gojka Raicevica i Nebojse Redzica bile brze, profesionalne i uspjesne.

Savjet je posebno pozdravio cinjenicu da su drustevne mreze od policijskih sluzbenika prepoznate kao prostor u kojem novinari takode mogu biti ugrozeni.

“Efikasna reakcija policije, i odlucna primjena zakona, doprinose zdravijem i konstruktivnijem digitalnom okruzenju. Ocjenjujemo na osnovu pazljive procjene dosadasnje primjene policijskih ovlascenja, da Uprava policije pokazuje punu odlucnost da zastiti i garantuje bezbjednost svih novinara”, istice se u saopstenju Savjeta.

Kako su podsjetili, sluzbenici Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije su u saradnji sa sluzbenicima Centra bezbjednosti Podgorica lisili slobode A.T. (55) zbog postojanja osnovane sumnje da je pocinio krivicno djelo ugrozavanje sigurnosti na stetu glavnog urednika portala IN4S Raicevica i novinara Glasa Amerike (VOA) iz Crne Gore Redzica.

On je posredstvom drustvene mreze Facebook sa laznih profila prijetio i objavljivao fotografije sa pogrdnim nazivima, uvredama i neistinama, a koje su uticale na privatni i poslovni zivot novinara.

O dogadaju je obavijesten drzavni tuzilac u Osnovnom drzavnom tuzilastvu u Podgorici.

Sluzbenici policije sumnjaju da je A.T. otvorio vise od 12 laznih Facebook profila pod nazivima: ,,Vladimir Petrovic”, ,,Risto Radovic”, ,,Sergey Volkov”, ,,Ana Uskokovic”, ,,Adriatic PG”, ,,Slaven Radunovic”, ,,Vasovic Vera”, ,,Natalije Jovana Suarez”, ,,Rajka Firma Alivodic”, ,,Necko Radovic”, ,,Lana Milosevic”, ,,Veljko Radusinovic” i drugi i sa njih postavljao fotografije javnih licnosti iz svijeta politike, muzike i novinarstva, kojom prilikom je stavljao statuse da su navedena lica ili preminula ili da su optuzena za razne vrste krivicnih djela protiv polnih sloboda.

A.T. je lisen slobode i uz krivicnu prijavu priveden nadleznom tuziocu.

DUKANOVIC

Nevladino udruzenje “Centar za akademski integritet” pozdravio je odluku Senata Univerziteta Crne Gore da usvoji izvjestaj Komisije za provjeru autenticnosti magistarske teze mr Alekse Becica, kojom se, kako navode, zakljucuje da je taj rad plagijat.

Podsjetimo nevladino udruzenje “Centar za akademski integritet”, ciji je izvrsni direktor Mitar Dukanovic, pokrenulo je pricu o provjeri autenticnosti magistarskog rada Alekse Becica.

Kako navode tom odlukom, Senat UCG konacno je stavio tacku na to pitanje. Kazu da su odlukom Senata u potpunosti potvrdene prvobitne tvrdnje te NVO.

Iz nevladinog udruzenje “Centar za akademski integritet” porucuju da je postupak koji se juce okoncao trajao neprimjereno dugo.

“Ucestala odlaganja, zastoji i ,,prebacivanja lopte” izmedu razlicitih tijela Univerziteta i Ekonomskog Fakulteta omogucili su da postupak bude predmet medijskog prepucavanja, cime je znacajno naruseno povjerenje javnosti u sposobnost nadleznih organa Univerziteta Crne Gore da procese ove vrste sprovede efikasno i kredibilno”, porucuju iz NVO ,,Centar za akademski integritet”.

Ta nevladima organizacija kritikuje i pisanje “Vijesti”, “Dana”, ali i izjave Vladimira Pavicevica o slucaju Becicevog magistarskog rada.

ISPOVJEST

Prema podacima nevladinih organizacija u Crnoj Gori ima 15 hiljada zavisnika od droge. U svijet narkomanije najcesce se ulazi rano, u tinejdzerskom dobu, a kranji ishodi su cesto tragicni. Ipak, ima i onih koji su svjesni stanja u kome se nalaze i zato traze strucnu pomoc.

“Svi ljudi su gresni, svi cemo grijesiti, ali ja se molim da svaka moja greska koju ubuduce napravim bude nova. Imam 34 godine, iz Podgorice sam. Ovdje sam zbog zivota koji sam nekada vodio i koji se nadam da vise necu voditi, jer sam punih 19 godina bio narkoman”, kaze Marko, koji se lijeci na Kakarickoj gori.

Herion je probao vec sa 15 godina. Priznaje da mu se svidjelo ono sto mu je droga pruzala.

“Sa cetrnaest godina sam poceo. U to sam usao jer sam htio da budem drugaciji, ne zbog znatizelje, kako kaze vecina narkomana. Htio sam da se istaknem u necemu, a zapravo sam zelio da budem prihvacen u drustvu. Imao sam taj problem sa prihvatanjem jos dok sam bio dijete, iako sam rastao u savrsenoj porodici. Htio sam ja da budem prvi koji je propusio, prvi koji ce da popije pivo, da se opije i onda je sve krenulo tim paklenim putem”, navodi Marko.

Marko se sa smrcu igrao nekoliko puta, ali je tek prije godinu shvatio da ta igra mora da stane.

“Ja to nisam shvatao kao problem. Cak kad su pocele prve krize, nisam obracao paznju na to. Mislio sam da ja tako mogu cijelog zivota”, naveo je Marko.

Sagovornik TVCG je vec devet mjeseci na tretmanu u ustanovi na Kakarickoj gori. Ostala su jos tri mjeseca boravka u toj ustanovi.

“Prilicno navucen na heroin, kad sam uvidio da sa cetiri, pet grama heroina ja samo mogu da izguram dan, tada sam shvatio da sam na kraju puta. Bio sam pored tog zida i udarao sam glavom u njega 19 godina. Tek kad sam shvatio da je taj zid neprobojani da ja moram nekim drugim putem”, istice Marko.

Marku trenutno najteze pada to sto je razdvojen od djeteta. Vjeruje ipak da svakim danom postaje bolja osoba i da taj put sam mora da krci.

“Nema nazad, stigao sam do zida i mogu samo istim putem da se vratim, znaci vratio bih se tamo gdje sam bio, a to ne zelim. Postoji put koji je tezi, ali koji je jedini ispravan. Sto bi se reklo, uzeo sam kosijer u ruke i krenuo sebi da krcim put. To je jedino ispravno, ne samo da ostavim drogu, vec da promijenimo sebe, svoj zivot, shvatanja, ponasanje, predrasude, prema kojima smo se upravljali cijelog zivota. Put je da mislimo na sebe, da volimo sebe, da cijenimo i postujemo sebe, jer cemo samo na taj nacin cijenitii postovati druge i cijeniti sve sto su drugi radili za nas”, zakljucuje Marko.

Nemanja Zivaljevic, TVCG

NA SKADARSKOM

Sluzba zastite NP Skadarsko jezero je u protekla cetiri dana sprijecila nezakonit izlov ribe, a pet osoba procesuirala nadleznim organima na dalje postupanje.

Tokom ovih akcija privremeno su oduzeta sredstva i alati za izlov ribe: tri plovila, tri vanbrodska motora, 15 mreza, jedna elektricna sonda i akumulator.

Kako napominju u Sluzbi zastite, ovo je samo jedna u nizu akcija, koje su uspjesno sprovedene na podrucju NP Skadarsko jezero.

“Isticemo da je JP NPCG u cilju zastite ribljeg fonda, osim saradnje sa nadleznim subjektima, kao sto su Granicno-pomorska policija i inspekcija za slatkovodno ribarstvo, uspostavilo saradnju sa sportsko-ribolovnim klubovima i volonterima, te je u ovoj godini pored volontera angazovano i preko 30 sluzbenika, odnosno dvostruko vise ribocuvara sa ovlascenjima propisanim clanom br. 77 Zakona o slatkovodnom ribarstvu, na suzbijanju protiv-pravnih aktivnosti”, isticu u Sluzbi.

To je, kako dodaju, pored niza organizacionih i tehnickih mjera koje su preduzeli uslovilo da imaju nikada bolju i efikasniju kontrolu sa ciljem suzbijanja svih protiv-pravnih aktivnosti, ukljucujuci i nelegalan izlov ribljeg fonda.

NP Skadarsko jezero apeluje na sve korisnike prostora da se odgovorno odnose prema ukupnim vrijednostima ovog zasticenog podrucja, kao i da upotreba nezakonitih sredstava za ulov ribe negativno utice na ocuvanje ribljeg fonda. Oni su pozvali sve odgovorne gradane da svaki vid nezakonitog djelovanja prijave Sluzbi zastite na dezurni broj 067 310 454 i 067 342 944.

RAD U UIKS-U

U zatvoru u Spuzu boravi vise od hiljadu osudenika i pritvorenika. Jedan broj njih radno je angazovan u cilju sto lakseg prilagodavanja zivotu nakon izlaska iz zatvora. Osam godina Toma Milacic dolazi u stolarsku radionicu zatvora u Spuzu, a vec devet je iza resetaka, zbog ubistva.

“Zavrsio sam kurs koji je omogucio UIKS imam i sertifikat, tako da moze to da mi i vani posluzi”, kaze Toma, koji bi u februaru 2021. trebalo da izade iz zatvora. Toma je samo jedan od brojnih zatvorenika koji uce zanate u zatvorskom okrugu.

Samostalni savjetnik u UIKS-u Dusko Radovic, kaze da u toj ustanovi imaju stolarsku, mehanicarsku, bravarsku i rezbarsku radionicu.

U tim radionicima, kako navodi Radovic, radi oko 30 zatvorenika.

Sve sto se proizvede u bravarskoj radionici koristi se za potrebe Uprave za izvrsenje krivicnih sankcija, dok proizvodi rezbarske i stolarske radionice idu na trziste.

“Iz stolarske radionici imamo proizvod crnogorska sofra, koju koristimo za opremanje kancelarija, ali i za trziste. Rade i stolariju za opremanje kancelarija. U rezbarskoj radionici rade proizvodnju ikona, slika…”, navodi Radovic.

Stolovace kostaju oko 470 eura, zavisno od drveta od kog su izradene, dok cijene rezbarskih radova variraju. Za rad u zatvoru osudenici su nagradeni.

“Oni dobijaju naknadu ili platu, koja se krece u visini od 30 odsto minimalne cijene rada, a imaju i pogodnosti kao sto su godisnji odmor i koriscenje vikenda”, istice Radovic.

Zatvorenik Toma Milacic kaze da mu dok radi vrijeme u zatvoru brze prolazi, skrene misli, ali je i izucio novi zanat. Toma vjeruje da ce mu nova vjestina koristiti i kada izade iz zatvora.

“Ovo nije moja bransa, ali mi moze sluziti kao hobi”, navodi Toma. Osim u radionicama, zatvorenici su angazovani i u poljoprivrednoj proizvodnji.

Zahvaljujuci prodaji jaja Uprava za izvrsenje krivicnih sankcija na mjesecnom nivou prihoduje odredena sredstva.

“Sto se tice farme kokosaka ona je ekonomski isplativa i tu imamo cistu dobit oko 1000 eura mjesecno po jednom objektu”, naveo je Radovic.

Pored radionica i poljoprivredne proizvodnje, osudenici su u okviru Uprave za izvrsenje krivicnih sankcija angazovani i na gradevinskim radovima koji se organiziju za potrebe zatvora.

Nemanja Zivaljevic, TVCG

ZENKA SAOPSTIO

Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka kazao je da je za 2019. godinu opredijeljeno 290.000 eura za projekte nevladinim organizacijama u oblasti rodne ravnopravnosti po Javnom konkursu “Kljuc je u rukama zene”. Zenka je prilikom urucivanja ugovora NVO kazao da Vlada Gore pokazuje punu posvecenost postizanju rodne ravnopravnosti.

“Zenka je podsjetio da je tokom 2018. godine sa ukupno 171.000 eura u oblasti rodne ravnopravnosti podrzano 11 projekata, dok je za 2019. godinu iz ove oblasti opredijeljeno 290.000 eura, sto je vise od 50 odsto u odnosu na proslu godinu”, navodi se u saopstenju Ministarstva.

Ukupno 24 projekta sa najvecim brojem bodova po ocjenama procjenjivaca dobilo je mogucnost da budu finansirana, porucio je Zenka.

Zenka je izrazio zadovoljstvo prilikom sve uspjesnije saradnje koju Ministarstvo za ljudska i manjinska prava ima sa civilnim sektorom.

” U prilog tome govore brojne zajednicke aktivnosti, kampanje, obuke, istrazivanja, realizacija projekata koji direktno uticu na zastitu prava od diskriminacije po osnovu pola, licni i drustveni razvoj zena, ucesce u drustvenim procesima od znacaja za unapredenje ukupnog polozaja zena u Crnoj Gori”, saopsteno je iz Ministarstva.

Ministar je istakao i veoma vazan vid saradnje na osnovu Zakona o saradnji sa nevladinim organizacijama.

Posljednje dvije godine Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, sprovodi Javni konkurs za raspodjelu sredstava za nevadine organizacije u ovoj oblasti.

Izvrsna direktorica SOS telefona za zene i djecu zrtve nasilja Podgorica Biljana Zekovic, na kraju se zahvalila u ime svih nevladinih organizacija koje su dobile projekat.