VUČINIĆ I ŠĆEKIĆ

Poruke mitropolita Amfilohija i svještenstva Mitropolije crnogorsko primorske(MCP) sa jučerašnjeg Sabora u Nikšiću prijeteće su i političke i nemaju veze sa duhovnošću, to su za TVCG ocijenili Stevo Vučinić iz Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i istoričar Milan Šćekić.

Cilj Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori je, kaže Vučinić, da sruše ustavni poredak naše države. Istiričar Šćekić smatra da crkveno pitanje treba riješiti bez upliva emocija i isključivo hladne glave.

CAMOVIĆ SMATRA

Odluka da se iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija finansira samoregulacija, problematična je i može biti kontraproduktivna, ocijenila je predsjednica Sindikata medija Marijana Camović.

Ona je podsjetila da je Predlogom zakona o medijima predviđeno formiranje Fonda, u okviru koga će podržati proizvodnju programskih sadržaja od javnog interesa i obezbijediti novac za podsticanje samoregulacije.

“Odluka da se po svaku cijenu novcem građana finansiraju “različiti oblici samoregulacije” je problematična, jer vođenje računa o etici o primjeni i nadzoru nad primjenom pravila profesije i Kodeksa novinara trebalo bi da bude uslov bez kojeg ni jedan medij ne bi mogao da funkcioniše“, rekla je Camović agenciji MINA.

Zato je, kako je ocijenila, odluka da taj trošak država preuzme na sebe problematična, neobična, a moguće i kontraproduktivna.

Camović je rekla da, s obzirom na to da je budući Fond “narastao” na 0,08 odsto, koliko sada iznosi u Predlogu koji je Vlada usvojila, očekuje da će njegova raspodjela i kontrola biti dobro nadzirani.

“Kada ovaj Zakon bude donijet i kada Fond zaživi, crnogorski privatni mediji praktično postaju budžetske jedinice za koje će se svake godine, kroz ozakonjeni oblik državne pomoći, opredjeljivati značajan novac“, kazala je Camović.

Prema njenim riječima, za Sindikat je najvažnije pitanje kako će mediji trošiti novac nakon što ga dobiju na konkursu, ko će profitirati od toga i da li će zaposleni, koji su u gotovo svim crnogorskim privatnim medijima nedovoljno plaćeni i preopterećeni, i dalje primati niske i neredovne zarade.

“Ako se ovaj Fond uvodi kako bi mediji državnim novcem bili održiviji, moralo bi da se precizira kako će se ta stabilnost mjeriti i hoće li se novac slivati u džepove vlasnika ili će oni koji drže redakcije živima imati koristi od toga“, poručila je Camović.

NEVRIJEME NA PRIMORJU

U naseljima Kalimanj i Donja Lastva u Tivtu zabilježen je značajan porast nivoa mora pa voda pokriva Kalimanjsku ulicu, Ribarski put i šetalište Filipa Miloševića zbog čega su ove saobraćajnice zatvorene za saobraćaj a veliki broj plovila je ugrožen u lučici Kalimanj, navodi se u saopštenju Opštine Tivat. Jak olujni vjetar, praćen kišom, nanio je štetu i barskoj opštini. Vjetar je oborio jahte, oštetio fasade a plimni talas prebacio je preko gatova.

“Opštinski tim za vanredne situacije odlučio je da u ovim ulicama, uz asistenciju Komunalne policije i Službe zaštite i spašavanja Tivat (SZS), do daljnjeg saobraćaj bude obustavljen a upućen je apel vlasnicima plovila u lučici Kalimanj da se hitno upute u lučicu kako bi započeli ispumpavanje vode, jer je veliki broj plovila već ugrožen. Građani se već odazivaju apelu i u lučici je u toku ispumpavanje vode iz plovila”, kazali su iz te lokalne samouprave.

Prema riječima komandira SZS Zorana Barbića, u slučaju potrebe pripremljene su vreće sa pijeskom za priobalni dio ukoliko porast plimnog talasa bude značajnije nastavljen.

“Pripadnici SZS, uz asistenciju drugih nadležnih službi i preduzeća, obilaze lokacije kojima prijeti ugrožavanje od porasta nivoa mora. Putni pravac kotorski kružni tok – Radovići Luštica je prohodan za saobraćaj i pod mjerama je nadzora”, navodi se u saopštenju.

Na prostoru centralne i južne Crne Gore proglašen je crveni meteo alarm a obilne padavine se očekuju sve do poslije 22 sata.

Jak olujni vjetar, praćen kišom, nanio je štetu i barskoj opštini.

Kako prenosi portl Bar info, na pojedinim mjestima u gradu otpali su djelovi fasade, a najuočljivije je bilo u gradskoj marini, gdje su od udara vjetra, za koje u HMZ CG ističu da su bili 52 čvora (oko 100 km/h), ispale jahte iz tzv. “kolijevci”.

“Snažni vjetar koji duva na crnogorskom primorju uzrokovao je oštećenje na plovilima koja su bila u ležištima na suvom, u tzv. ‘kolijevci’. Pripadnici naših službi su odmah reagovali i, po nekim prvim procjenama, šteta ne bi trebala da bude velika. Vlasnici su, naravno, odmah obaviješteni, a mi smo u toku pregleda da li još negdje ima oštećenja”, rekao je za Bar Info Radovan Orlandić, izvršni direktor AD „Marina“.

Kako kažu očevici, u toku nevremena bio je više nego upadljiv plimni talas. “Voda je nadošla i bukvalno za pet minuta preplavila gatove i bila do nivoa članaka“, rekao je jedan od očevidaca.

Čitavo popodne vlasnici čamaca i barki prazne svoja plovila od vode.

Šetalište i marina u Budvi su pod vodom. U video snimku koji je objavila RTV Budva vidi se kako voda prodire preko šetališta do zelenih površina. 

UPRAVA JAVNIH RADOVA

Uprava javnih radova realizovala je projekat modernizacije lokalnih puteva na teritoriji opštine Kolašin, u okviru kojeg je asfaltiran put od manastira Morača do Bara Radovića, u dužini od oko kilometar.

Vrijednost ovog posla je 75 hiljada eura, koje je obezbijedila Vlada Crne Gore, a izvođač radova bilo je podgoričko preduzeće “Bemaks”.

Završetkom projekta u znatnoj mjeri je unaprijeđena bezbjednost na ovoj dionici, što je za lokalno stanovištvo i sve učesnike u saobraćaju od naročitog značaja u zimskim mjesecima.

Radovi u blizini manastira Morača predstavljaju nastavak ulaganja Vlade Crne Gore i Uprave javnih radova u putnu infrastrukturu kolašinskog kraja, imajući u vidu da je nedavno završena i modernizacija više gradskih saobraćajnica, u vrijednosti od 134 hiljade eura.

ZBOG NEVREMENA

Usljed nepovoljnih vremenskih uslova, većina popodnevnih letova nacionalne avio-kompanije Montenegroerlajnz (MA) saobraćaće sa zakašnjenjem, posebno kada je riječ o destinacijama jugoistočne Evrope, saopšteno je iz MA.

“Imajući u vidu trenutnu najavu nepovoljnih meteo uslova, a poštujući stroge procedure sigurnosti i bezbjednosti, otvara se mogućnost kašnjenja letova i u naredna 24 sata. Nakon stabilizacije, svi letovi će se realizovati po ustaljenom redu letjenja”, navodi se u saopštenju nacionalnog avio-prevoznika.

Vlada Crne Gore objavila je danas dva od, kako kažu, pet mitova u vezi sa Predlogom zakona o slobodi vjeroispovijesti.

BRAJOVIĆ ČESTITAO HANUKU

Čuvajući istorijsko nasljeđe vjere i tradicionalnih običaja svih pripadnika našeg društva, iskazujemo poštovanje dragocjenom kulturnom bogatstvu, ali i važnom putokazu vrijednosti budućim generacijama, kazao je predsjednik Skupštine Crne Gore Ivan Brajović u čestitki povodom Hanuke.

Brajović je čestitao praznik Hanuku pripadnicima Jevrejske zajednice Crne Gore i predsjedniku zajendice Đorđu Raičeviću.

“Članovima Jevrejske zajednice u Crnoj Gori čestitam Hanuku, praznik svjetlosti i posvećenja”, navodi se u čestitki.

On je poželi oda uz simboliku svijeća mira i napretka, ovaj blagi dan donese zdravlja i radosti.

“Čuvajući istorijsko nasljeđe vjere i tradicionalnih običaja svih pripadnika našeg društva, iskazujemo poštovanje dragocjenom kulturnom bogatstvu, ali i važnom putokazu vrijednosti budućim generacijama”, zaključuje se u čestitki Brajovića.

PO POSLJEDNJEM POPISU

Iako je od raspada Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije prošlo 25 godina, nostalgija za ovom državom i dan-danas je prisutna u Crnoj Gori gdje, prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva, živi 1.154 Jugoslovena.

Uglavnom se radi o ljudima starije dobi, koji su dobar dio svog života proveli u SFRJ. Mnogi od njih danas sa lijepim uspomenama govore o vremenu SFRJ.

Jugoslovenska komunistička partija Crne Gore, jedna je od rijetkih organizacija koja i dan-danas baštini ideju Jugoslavije iz vremena socijalizma.

Iako nema parlamentarni status, ova stanka ne odustaje od ideje da građane uvjeri da je nekad bilo bolje, nego što je danas.

Bivši potpredsjednik Jugoslovenske komunističke partije Crne Gore Duško Bulatović, u razgovoru za agenciju Anadolija ističe da iako se na popisu 1.154 ljudi izjasnilo da su Jugosloveni, ali da je taj broj mnogo veći u zemlji koja je nekada bila republika u sastavu SFRJ, a u kojoj danas živi nešto više od 600 hiljada stanovnika.

”Ja mislim da je puno više ljudi, svi su za ideju Jugoslavije. Ne izjašnjavaju se kao Jugosloveni, jer naš Ustav tu kategoriju ne priznaje. Oni se vode pod stavkom ‘ostali’. Ta ideja kod moje generacije i dalje postoji. Postoji nostalgija. Mi bismo željeli da se neka vrsta Jugoslavije vrati, ali bojim se da Zapad i EU to neće dozvoliti”, kaže Bulatović.

Uspoređujući rezultate popisa stanovništva sa starosnom strukturom, jasno se vidi da oni koji se osjećaju nacionalno Jugoslovenima, uglavnom pripadaju generaciji preko 40 godina. Tako i članstvo ove stranke čine ljudi starijih generacija.

”Nažalost, kada je u pitanju starosna struktura, u stranci je najviše penzionera. Imamo nešto mlađih članova, ali većina su stari. Mladi ne osjećaju da mogu da dobiju nešto materijalno kod nas, oni znaju da kod nas novca nema. Oni ne mogu očekivati od nas da ćemo im pomoći oko posla. To je osnovni razlog. Ranije je bilo drugačije. Mladi su osjećali da postoji neka nada. Međutim, ta nada je odavno umrla”, ističe Bulatović.

Prisjećajući se vremena prije 30 i 40 godina, funkcioner tadašnjeg Centralnog komiteta KP Crne Gore Slobodan Petrović kaže da je nekada, u socijalizmu, sve bilo idealno.

”To je vrijeme koje svima nedostaje. Kako sa stanovništva sigurnosti, standarda i svega ostalog. Taj sistem je bio takav, da su svi imali sve. Ljudi su imali zaposlenje, zdravstvenu zaštitu, dobijali su se stanovi. Toliko je ljudima bilo dobro, da su tražili neki novi izazov, koji ih je kasnije skupo koštao. Ipak, ja nisam vjerovao da može doći do raspada Jugoslavije, a vjerujem da ni velika većina građana nije o tome razmišljala“, objašnjava Petrović.

On zajedno sa svojim stranačkim kolegama pokušava sačuvati ideju komunizma u Crnoj Gori. Ističe da imaju dobru komunikaciju i sa komunističkim strankama u regiji.

”Postoji koordinacijski odbor na nivou bivših jugoslovenskih republika, u kome su udružene sve komunističke i radničke stranke koje sada postoje. Sjedište je u Zagrebu. Pravimo određeni planove i dogovore. Mi smo jedna od rijetkih komunističkih stranaka koja je registrirana u registar političkih stranaka”, kaže Petrović.

NIJE ZA PIĆE

Velike količine padavina uslovile su zamućenje vode u kotorskim izvorištima, pa je zato potrebno vodu za piće prokuvavati prije upotrebe. Vodu je prije upotrebe potrebno prokuvati i u Baru.

“Neophodno je vodu za piće prokuvavati prije upotrebe na cijelom području kotorske opštine, bez obzira što se ona uredno hloriše”, kazali su Skala radiju iz preduzeća Vodovod i kanalizacija Kotor.

Redovno se prati stanje vode u izvorištima.

Na pitanje što je sa vodom iz Regionalnog vodovoda, saopšteno je da se redovno, shodno ugovoru, iz ovog sistema uzima 20 sekundnih litara vode.

Nije se u ovom trenutku razmišljalo o uzimanju novih količina vode iz Regionalnog vodovoda, jer se još ne zna kakvo je stanje na njihovim vodoizvorištima, ali i zbog činjenice što su kotorski rezervoari zamućeni.

To znači, kazali su iz kotorskog Vodovoda, da je neophodno prvo da se isprazne rezervoari, a za to je potrebno vrijeme.

Stanje se redovno prati, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana.

Voda za piće nije ni u Baru

Usljed obilnih kišnih padavina na teritoriji opštine Bar, izvorišta Kajnak i Brca povećala su mutnoću vode u gradskoj mreži, saopšteno je iz JP Vodovod i kanalizacija.

Voda sa ovih izvorišta trenutno nije za piće, piše Jedro.

Sa ovih vodoizvorišta se snabdijevaju potrošači užeg centra grada, zatim naselja Bjeliši, Ahmetov brijeg, Popovići, Marovići, Polje, Stari Bar – barake, Podgrad, Baukovo, Gretva, Rena, Gornja Čeluga, Žukotrlica i Sutomore.

AMANDMANI NA BUDŽET

Socijaldemokratska partija (SDP) će sjutra u skupštinsku proceduru uputiti amandmane na predlog budžeta za 2020. godinu kojim će tražiti da se iz državnog budžeta kupe udžbenici za sve osnovnce u Crnoj Gori, kazao je potpredsjednik partije Bojan Zeković.

Zeković ocjenjuje da bi time suštinski bila ispunjena ustavna odredba da je osnovno obrazovanje besplatno.

“Navedenim izmjenama će svi đaci u crnogorskim osnovnim školama od narednog 1. septembra dobiti besplatne udžbenike, koje bi bili u obavezi da vrate po završetku školske godine, kako bi ih koristile i sljedeće generacije”, navodi se u saopštenju. 

Na ovaj način, kako je kazao, sva djeca u Crnoj Gori bila bi u istoj situaciji jer sada dio lokalnih samouprava, prepoznajući problem visokih cijene kompleta udžbenika, obezbjeđuju sredstva za njihovu kupovinu.

“U nekim opštinama samo za prvake, u drugim do određenog razreda, tako da je očigledno da je potrebno ujednačiti ovu praksu sa državnog nivoa, budući da je obrazovanje u nadležnosti državne, a ne lokalne uprave. Novac koji je potreban za 68.000 osnovaca je svakako značajno manji od potrošnje novca na projekte poput spašavanja Montenegroerlajnza, za koji će Vlada dati 155 miliona ili najnovijeg troška od 30 miliona za garancije u koruptivnom poslu kad je u pitanju kolektor u Budvi”, navodi se u saopštenju.

Zeković smatra da je puno bolje da se novac koji se, kako su kazali, “očigledno troši neracionalno i za gubitaške kompanije i projekte, utroši na kupovine udžbenika za osnovce i time kao društvo pokažemo suštinsku brinu i odnos prema budućnosti Crne Gore”.

Iz SDP-a navode da će predložiti i amandmane kojima će tražiti povećanje zarada u zdravstvenom sektoru i sektoru bezbjednosti, kako bi ljekari, medicinski radnici i policijaci bili adekvatno plaćeni za odgovoran posao koji svakodnevno obavljaju. 

“Novca u budžetu ima više nego dovoljno, samo je pitanje da li ćemo ga potrošiti na Montengro Airlines ili na povećanje zarada desetinama hiljada vrijednih i posvećenih ljekara, profesora ili policijaca i kupovine udžbenika za sve osnovce”, navodi se u saopštenju Zekovića.