SUBOTA

Udruženje Roditelji u subotu 21. decembra u šoping molu Delta city organozovaće humanitarnu Žurkoteku.

Proslava će početi 11 sati, u centralnom arijumu Delte, a ulaznica će biti donacija školskog pribora ili knjiga za djecu iz socijalno ugroženih porodica, koja su na evidenciji Udruženja i učestvuju u programima podrške pri učenju.

“U toku dva sata programa sa djecom i roditeljima će se družiti Žarko Žabac, Animatori Zabavljatori i Djeda Mraz, a biće organizovane i kreativne radionice za pravljenje ukrasa i čestitki koje će organizovati volonteri Igračkoteke i Razvojnog centra i edukativna radionca u orgnaizaciji Zavoda za metrologiju”, sopšteno je iz Udruženja.

Osim zabavnog programa, u toku Žurkoteke će biti održan i humanitarni bazar na kome će posjetiocima biti ponuđeni slatki proizvodi, osvježenje i praznični ukrasi izrađeni u Cik Cak šnajderaju. Svi prihodi od prodaje biće upotrijebljeni za nabavku igračaka i materijala za rad u Igračkoteci i Razvojnom centru.

Povod za organizaciju Žurkoteke je četvrti rođendan Igračkoteke i Razvojnog centra i predstojeći novogodišnji praznici, poručili su iz Udruženja.

Podsjećaju da Biblioteka igračaka, Igračkoteka i Razvojni centar funkcionišu od decembra 2015. godine.

Samo u toku ove godine, tačnije do novembra, u Igračkoteci i Razvojnom centru organizovano je čak 188 kreativno-edukativnih radionica, koje je realizovalo 82 radioničara volontera, dok je 559 porodica učlanjeno u Biblioteku igračaka koja trenutno u svom fondu ima 2 365 igračaka i knjiga.

U okviru Razvojnog centra, osim besplatnih radionica, organizuje se i pomoć u učenju za djecu iz socijalno ugroženih porodica. U okviru ovog programa 32 volontera pruža podršku u učenju za 72 učenika.

KOVAČEVIĆ

Tokom jučerašnje rasprave u crnogorskom parlamentu, na tapetu je bila i Uprava za nekretnine koju su poslanici Demkratskog fronta prozvali zbog naloga područnim jedinicama da dostave podatke da li je bilo upisa vjerskih objekata u katastar nepokretnosti i po kom osnovu je taj upis vođen.

Direktor Uprave za nekretnine Dragan Kovačević kazao je za Dnevne novine da je kao čelni čovjek tog državnog organa dužan da postupi u skladu sa zakonom i da poštuje naloge pretpostavljenih.

“Ne bavim se vjerskim i političkim pitanjima, niti bih komentarisao navode poslanika povodom osjetljivog pitanja crkve. Naše je da prikupimo tražene podatke, što smo uostalom i uradili, i time u konačnom, ispoštovali zakonsku proceduru koj a podrazumijeva administrativne poslove u nadležnosti Uprave za nekretnine, kazao je Kovačević.

Komentarišući spekulacije povodom prikupljanja podataka koji su u nadležnosti Uprave, a koje su se pojavile na pojedinim portalima, Kovačević kaže da su one političke prirode, a da se on i resor na čijem je čelu ne bave politikom, nego vrlo konkretnim, zakonom definisanim poslom, te da ne rade ništa što nije u njihovoj nadležnosti.

“Svako na svom terenu obavlja funkciju u skladu sa zakonom, a moja je u ovom slučaju bila da obezbijedim administrativne podatke na uvid pretpostavljenim, čime sam svoju dužnost, kao direktor Uprave za nekretnine ispunio i postupio u skladu sa ingerencijama shodno zakonu i poslovnoj etici Uprave na čijem sam čelu, pojasnio je Kovačević za DN.

ROMSKE I VEĆINSKE POPULACIJE

Projekat “Ujedinjeni možemo više – glas studentima, podrška radnicima!” doprinio je osnaživanju radničkog i studentskog aktivizma pripadnika romske i većinske populacije, i ohrabrio zaposlene da prepoznaju kršenje radnih prava i da se zalažu za njihovo poštovanje.

To je saopšteno na završnoj konferenciji u okviru projekta “Ujedinjeni možemo više – glas studentima, podrška radnicima!”, koju je organizovala nevladina organizacija Mladi Romi, u saradnji sa Unijom slobodnih sindikata Crne Gore (USSCG), uz podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave.

Izvršni direktor NVO Mladi Romi, Samir Jaha, kazao je da je jedan od ključnih problema romske zajednice nezaposlenost, ocjenjujući da se velika pažnja treba posvetiti zapošljavanju te populacije.

“Znamo da najveći dio ljudi iz romske zajednice radi u komunalnim preduzećima, jedan dio se bavi sakupljanjem sekundarnih sirovina. U narednom periodu želimo da nastaviti saradnju sa partnerima iz USSCG na zaštiti prava radnika, romske i većinske populacije”, rekao je Jaha.

On je kazao da je organizacija Mladi Romi njeguje pristup u smislu da korisnici njihovih projekata nisu samo pripadnici romske zajednice, već i većinske zajednice.

Ministarka javne uprave, Suzana Pribilović, smatra da sam naziv projekta “Ujedinjeni možemo više – Glas studentima, podrška radnicima!” nosi važnu poruku, navodeći da predstavlja poziv “da se kao društvo više angažujemo i potrudimo da se svi građani osjećaju kao građani prvog reda, bez obzira na vjersku, nacionalnu ili bilo koju drugu pripadnost“.

“Ja vas pozivam, posebno mlade ljude, studente, da težite ka višem i boljem, da tražite više od sebe samih,da koristite sve šanse koje vam se otvaraju, da pravite čvrsta i snažna partnerstva koja će vam omogućiti da sjutra budete konkurentni na tržištu rada. Ali i da kroz sindikalno udruživanje osnažujete vaš uticaj u bilo kojem radnom okruženju”, rekla je Pribilović.

Ona je pozvala mlade da se aktivno uključe u procese kreiranja javnih politika, kao i da jačaju vašu građansku participaciju.

“NVO Mladi Romi’ su primjer uspješne organizacije, pa vam čestitam na ostvarenim rezultatima uz želje da i ubuduće realizujete projekte koji će povećati broj korisnika, afirmisati pravo na jednakost, unaprijediti živote, prije svega, naših građana.Vlada Crne Gore i Ministarstvo javne uprave će vam uvijek biti iskren i posvećen partner, u ovoj misiji koja ima pozitivan uticaj i nosi snažnu poruku“, istakla je Pribilović.

Menadžerka programa za ljudska prava i demokratizaciju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, Mladenka Tešić, ukazala je na rezultate projekta i to prvenstveno na, kako je navela, osnivanje i registrovanje granskog sindikata komunalnih preduzeća Crne Gore.

“To je ujedno i nastavak prethodnog projekta kada su osnovani sindikati komunalnih preduzeća u Nikšiću, Kotoru i Herceg Novom, koji su dalje jačali svoje kapacitete u ovoj fazi. 25 studenata je pohadjalo obuke o demokratiji i ljudskim pravima, javnim politikama i simulacije parlamentarnih debata”, podsjetila je Tešić.

Generalni sekretar UNSCG Srđa Keković smatra da, iako sva postignuća predstavljaju samo jedan korak naprijed u rješavanju svih problema koji postoje u vezi sa integracijom romske populacije, ali i ukupnim jačanjem sindikalnog pokreta u Crnoj Gori, “ista nisu zanemarljiva već više nego značajna“.

“Ovo kako za pripadnike romske populacije, tako i za zaposlene u komunalnim preduzećima. Ono na šta sam posebno ponosan jeste činjenica da smo kroz edukaciju rukovodstva sindikata koji djeluju pri komunalnim preduzećima uspjeli da probudimo, ojačamo i na ravnopravnim osnovama postavimo socijalni dijalog, kojeg u pojedinim preduzećima gotovo da u prethodnom periodu nije ni bilo“, istakao je Keković.

AMFILOHIJE

Govoreći o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, mitropolit SPC Amfilohije je ocijenio da u Crnoj Gori može izbiti građanski rat ako dođe do usvajanja tog zakona.

Novinarka FTV iz BiH je pitala Amfilohija, šta može da se desi ako Zakon o slobodi vjeroispovijesti bude usvojen.

“Može da se desi građanski rat”, kazao je Amfilohije.

“Može da dođe do građanskog rata”, pitala je iznanađeno novinarka FTV-a u intervjuu.

“Apsolutno”, odgovorio je Amfilohije.

“Ako ti vrši nasilje, otima hramove, meni su toliko njih ovdje rekli, a i na Cetinju…”, govorio je on, kada ga je novinarka prekinula i upitala protiv koga bi se vladike i popovi borili.

“Pa, ne borimo se mi, mi branimo hramove da nam ne otimaju. Narod brani svoje hramove”, rekao je on.

“Narod neće dozvoliti da se otimaju i skrnave hramovi u Crnoj Gori”, naglasio je Amfilohije u intervjuu koji je dao 11. novembra za FTV.

NPCG

Zaposleni u Call centru Nacionalnih parkova Crne juče su, na prostoru NP Skadarsko jezero u reonu Plavnice, spriječili nelegalni izlov ribe.

Oni su kako se navodi u saopštenju, nakon što su uočili osobu koja je to radila obavijestili nadzornike Službe zaštite NP Skadarsko jezero. Nadzornici su uhvatili na djelu ribara u ribarskom čunu I predali ga inspektoru za slatkovodno ribarstvo.

Njemu su pivremeno oduzeta sredstva za izlov.

Nacionalni park napominje da je reon Plavničke rijeke zabranjen za izlov svih vrsta ribe tokom cijele godine.

“Podsjećamo da je Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore uspostavilo Call centar kako bi omogućili savjesnim građanima da se na efikasan način postupa po prijavama za nelagne aktivnosti u ovom zaštićenom prirodnom dobru. Građani putem poziva na broj telefona 067/000-825 mogu tokom 24 časa prijaviti sve uočene nelegalne aktivnosti”, navodi se u saopštenju.

NP Skadarsko jezero apeluje na sve korisnike prostora da se odgovorno odnose prema vrijednostima ovog zaštićenog područja i ističe da upotreba nezakonitih sredstava za ulov ribe negativno utiče na očuvanje ukupnog biodiverziteta.

PORUKA DA NISU SAMI

Povodom Međunarodnog dana migranata, nevladina organizacija Građanska alijansa organizovala je, na glavnom gradskom trgu u Podgorici, druženje migranata koji se trenutno nalaze u Crnoj Gori. Okupljanje ima poruku migrantima da nijesu sami u svemu što im se događa.

“U Iraku se nijesam osjećao bezbjedno, zato sam došao ovdje. Crna Gora je lijepa i mirno mjesto za život, ljudi su nas srdačno prihvatili”, kaže Jaser, migrant iz Iraka.

Migrante je na podgoričkom trgu okupila Građanska alijansa, da kroz druženje, makar na kratko, zaborave nevolju koja ih je zadesila.

“Radi se o licima koji su prošli pola svijeta kako bi ovdje došli i prosto smo našli način okupimo da se družimo sa njima i da im objasnimo da u svemu ovome nijesu sami”, kazala je Dušica Merdović iz Građanske alijanse.

U Crnoj Gori na dnevnom nivou boravi oko 300 migranata, koji su smješteni u alternativnom smještaju na Koniku i u Centru za azilante u Spužu.

“Naravno da bi trebalo da radimo na prostornim i smještajnim kapacitetima. Na Koniku imamo 200 ljudi koji borave u dosta teškim uslovima. Što se tiče kampa u Spužu, dosta su dobri uslovi”, navela je Merdović.

Jaser čeka papire kako bi mogao da radi u Crnoj Gori.

“Želio bih da ostanem u Crmoj Gori. Nedostaje mi Irak i ako se nekad sredi stanje tamo, rado bih se vratio”, poručio je ovaj Iračanin.

Od početka godine kroz Crnu Goru je prošlo više od 7.000 migranata. Za razliku od Jasera, naša država je većini samo tranzitna tačka na putu do Evropske unije.

DARMANOVIĆ NA FORUMU

Drugog dana Globalnog foruma za izbjeglice na kojem učestvuje ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović bilo je riječi o konkretnim planovima država u cilju odgovora na izbjegličke krize i obezbjeđivanja podrške najugroženijima, kroz osnaživanje infrastrukture, obrazovanja, zapošljavanja i sektora energetike.

Kako je saopšteno iu MVP, tokom posjete, ministar Darmanović je prisustvovao sastancima na kojima je Visoka komesarka UN za ljudska prava Misel Basle predstavila izvještaje o ljudskim pravima u Venecueli i Ukrajini.

Na marginama Globalnog foruma za izbjeglice, ministar Darmanović je imao neformalni susret sa EU komesarom za krizne situacije Janezom Lenarčićem.

“Tom prilikom, razmijenjena su mišljenja o evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, te ukazano na značaj nastavka procesa proširenja Unije. Takođe, bilo je riječi o aktuelnim izazovima u Uniji i zbivanjima na unutrašnjem planu”, saopšteno je MVP.

ISTAKNUTA SARADNJA SA EUROJUST-OM

Vršilac dužnosti Vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković razgovarao je danas u Državnom tužilaštvu sa ambasadorom Kraljevine Holandije u Srbiji Žil Bešur Pluhom, koji boravi u službenoj posjeti Crnoj Gori.

“Tema razgovora bili su rezultati koje su Državno tužilaštvo i Tužilački savjet ostvarili u prethodnom periodu, posebno sa aspekta pregovaračkog procesa Crne Gore sa Evropskom Unijom”, saopšteno je iz Kabineta vrhovnog državnog tužioca.

Kako se navodi, posebno je istaknuta uspješna saradnja Državnog tužilaštva sa Evropskom jedinicom za pravosudnu saradnju (EUROJUST) koja ima sjedište u Hagu.

“Sagovornici su se saglasili da će i u narednom periodu nastaviti sa uspješnom saradnjom, na obostrano zadovoljstvo”, dodaje se u saopštenju.

ČESTITKA IVANA BRAJOVIĆA

Podgorica je danas administrativni centar i privredni nosilac razvoja Crne Gore, Glavni grad otvoren za nove ljude, ideje i znanja, navodi se u čestitiki predsjednika Skupštine, Ivana Brajovića, povodom Dana Glavnog grada.

Brajović navodi da je obaveza je svih građana Podgorice, lokalne uprave i insitiucija države, da doprinesu očuvanju resursa i podrže dalji ekonomski i kulturni razvoj Podgorice – grada sve atraktivnijeg za njene stanovnike, turiste i poslovne partnere.

“Devetnaesti decembar je Dan Podgorice, njenog znamenitog antifašističkog nasljeđa i naše obaveze da se još jednom s najvećim poštovanjem i zahvalnošću poklonimo sjenima narodnih heroja i svih boraca koji su dali život za slobodu.  Istorija Podgorice, posebno ona 20. vijeka, simbolizuje otpor, snagu i ambiciju cijele Crne Gore. Višestruko rušena, pa podizana i modernizovana, u svim vremenima je čuvala svoj specifični duh, uvijek voljena od starih Podgoričana i novodoseljenih stanovnika različitih vjera i nacija”, piše u čestitki Brajovića.

Dodaje da je uvjeren da će entuzijazam rukovodstva i zaposlenih u institucijama lokalne uprave rezultirati “sve razvijenijom evropskom Podgoricom”.

NUHODŽIĆ, OEBS, UP

OEBS i ove godine pruža podršku Upravi policije u akciji podizanja svijesti o aktivnijem učešću građana i svih relevantnih subjekata društva u sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama. Ministar unutrašnjih poslova saopštio je da će država stati na put nasilju nad ženama i zaštititi žrtve.

Imajući u vidu činjenicu da mali procenat žena koje su doživjele nasilje od strane svojih partnera to i prijavi, OEBS je podržao ovu akciju i izradiopromotivno edukativni materijali koji je publikovan u svim crnogorskim gradovima. OEBS je takođe pokrenuo internetsku platformu kojanudi pomoć i informacije, a koje podržavaju napore za sprječavanje i borbu protiv nasilja nad ženama.

Ta web stranica je dostupna i na crnogorskom jeziku i može joj se pristupiti putem linka https://www.stopvawnow.org/cnr.

Najčešći oblik nasilja kome su izložene žene je psihičko, a česta je situacija da ovaj oblik nasilja prati i fizičko.

Do 1. novembra 2019. godine na teritoriji Crne Gore izvršeno je 261 krivično djelo u vezi sa porodičnim nasiljem i podnijete su 1304 prekršajneprijave zbog izvršenih 1479 prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.

Izrečene su 43 naredbe o udaljenju ili zabrani vraćanja u stan ili drugi prostor za stanovanje, te je 25 žrtava upućeno u sklonište za žrtve, od čega je troje djece.

Policija je predložila 167 zaštitnih mjera od čega: 28 udaljenje iz stana, 53 zabrana približavanja, 62 zabrana uznemiravanja i uhođenja, 17 obavezni psihosocijalni tretman i sedam obavezno liječenje od zavisnosti, a u istom periodu, po rješenjima sudova za prekršaje, policija je pratila izvršenje ukupno 198 zaštitnih mjera iz nadležnosti policije.

Oni su ohrabrili sve koji trpe nasilje da bez odlaganja prijave najbližoj policijskoj stanici ili na broj 122.

Nuhodžić: Država odlučna da stane na put nasilju nad ženama i da zaštiti žrtve

„Iako je sada povjerenje žena u rad državnih organa veće, moramo da imamo snažniju podršku svih subjekata društva – Da svi zajedno pošaljemo poruku da nećemo biti nijemi na nasilje, da nećemo okretati glavu, već da ćemo prijaviti svaki oblik nasilja. Da pokažemo da u crnogorskom društvu nasilje nećemo dozvoliti. Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije će uvijek biti čvrst oslonac svim žrtvama nasilja i svim štićenicama Sigurne ženske kuće. Učinićemo sve da ih zaštitimo, da se osjećaju sigurno, a da nasilnike privedemo pravdi. Žrtve moraju da znaju da nasilje nije njihov lični ili porodični problem, već problem društva u cjelini. Država je odlučna da stane na put nasilju nad ženama i da zaštiti žrtve“, poručio je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić govoreći na panelu Državna politika i skloništa za žene sa iskustvom nasilja, u okviru konferencije kojom se obilježava jubilej povodom 20 godina postojanja Sigurne ženske kuće.

U ovoj godini, Policija je predložila 171 zaštitnu mjeru, od čega: 29 udaljenje iz stana, 54 zabrana približavanja, 63 zabrana uznemiravanja i uhođenja, 18 obavezni psihosocijalni tretman i sedam obavezno liječenje od zavisnosti. Po rješenjima sudova za prekršaje, Policija je pratila izvršenje ukupno 217 zaštitnih mjera. Za jedanaest mjeseci ove godine, izvršiocima prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, izrečeno je 48 naredbi o udaljenju ili zabrani vraćanja u stan ili drugi prostor za stanovanje.

„Svako mora da bude bezbjedan u svojoj porodici. Stavili smo do znanja da svaka kuća u kojoj žena živi, mora da bude njen siguran dom, a da je nasilnik taj koji mora da ode“, naglasio je Nuhodžić.

Ministar je konstatovao da Policija u značajno većem broju koristi mjere zaštite, ističući da ti predmeti i te mjere moraju da dobiju podršku od pravosuđa, kako od tužilaca kada je riječ o  kvalifikaciji tako i na sudu kroz sankcije.

„Dakle, jasan je trend intenzivnije primjene svih mjera iz nadležnosti Policije, no svrsishodnost istih, a to je smanjenje nasilja i nulta tolerncija na nasilje, može se postići samo ako sve institucije sinhronizovano djeluju“, kazao je Nuhodžić.

Podsjetio je da je Ministarstvo unutrašnjih poslova formiralo Operativni tim za borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici, sa namjerom da se o ovom negativnom fenomenu i društvenom problemu, kroz rad Tima, progovori na jedan otvoreniji i jasniji način koji će mobilisati sve subjekte društva. U tom kontekstu, ministar je naveo da je do sada razmatrano oko 40 kompleksnih slučajeva, a postupanje u konkretnim predmetima se odnosilo na predlaganje mjera, upućivanje na odgovarajuće modele reagovanja i komunikaciju sa žrtvama.

Govoreći o konkretnim aktivnostima na planu unapređenja podrške i zaštite žrtvama nasilja u porodici, Nuhodžić je kazao da bez obzira na činjenicu da je u prethodnim godinama dosta učinjeno u borbi protiv nasilja, i dalje, svi zajedno, Policija, Tužilaštvo, Sud, vaspitno-obrazovne, socijalne i zdravstvene ustanove, civilni sektor i mediji, moramo uložiti dodatne napore u pravcu prevencije i jačanja edukacije.

Dodao je da će Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije intenzivirati obuke policijskih službenika, od rukovodnog do izvršnog kadra, kako bi se osigurao adekvatan pristup i pružila veća podrška žrtvama nasilja.

Sistemski značajni pomaci su načinjeni kroz izradu Baze koja osigurava prenos podataka za sve prijave nasilja od Policije ka centrima za socijalni rad, a kao nastavak rada, planira se i automatska razmjena podataka sa Ministarstvom prosvjete, Tužilaštvom i Sudom.

„Jedino kroz zajednički rad, afirmaciju tolerancije i kulture nenasilja stvaramo bolje društvo u kom će buduće generacije odrastati. Ministarstvo unutrašnjih poslova će nastaviti sa podrškom ženskim nevladinim organizacijama koje pružaju usluge žrtvama nasilja, s obzirom da je civilni sektor važna karika za suzbijanje nasilja nad ženama. Takođe, lično ću se snažno zalagati za pooštravanje kazni za sva krivična djela sa elementima nasilja. Jer samo oštrijim kaznama možemo pobijediti ovu pošast“, zaključio je u obraćanju na konferenciji povodom 20 godina postojanja Sigurne ženske kuće ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Mevludin Nuhodžić.