PEROVIĆ I JOVANOVIĆ

Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori nema ni pravnog ni moralnog osnova da traži očuvanje vlasništva nad vjerskim objektima, profesor Milenko Perović za TVCG. Komentarišući Zakon o slobodi vjeroispovijesti publicista Slobodan Jovanović, kazao je da taj akt nikoga ne favorizuje i nikome ne uskraćuje prava da koristi vjerske objekte.

Čija je imovina vjerskih zajednica u Crnoj Gori, pitanje je koje u minulom periodu izaziva kontroverze.

Zakon o slobodi vjeroispovjesti, kako poručuju iz Vlade doprinijeće da se ta oblast uredi, jer je zakon urađen u skladu sa preporukama Venecijanske komisije i po najvišim evropskim standardima.

Međutim, u Mitropoliji crnogorsko primorskoj zakon čitaju drugačije. Smatraju da je riječ o aktu, koji je usmjeren protiv crkve.

Da bi se donio zdrav zakon, Mitropolit Amfilohije nedavno je pozvao državu da crkvi vrati ono što joj oduzeto nakon 1945 godine.

A da crkva nema ni pravnog ni moralnog osnova da traži očuvanje bilo kakvog vlasništva nad sakralnim pravoslavnim nasljeđem u Crnoj Gori, smatra Milenko Perović.

Podsjeća, da je o pravoslavnom nasljeđu kroz istoriju još od vremena Crnojevića računa vodila isključivo Crna Gora. 

Sva pitanja koja su sporna za Srpsku pravoslavnu crkvu, trebalo bi rješavati pravnim putem u okvirima međunarodnog i domaćeg zakonodavstva, smatra publicista Slobodan Jovanović.

Prolazna istorijska činjenica je kaže Perović da je posljednjih 100 godina SPC raspolagala nasljeđem u Crnoj Gori. Međutim, kako napominje Perović, činila je to bez pravnog subjektiviteta, pravnog osnova i moralnog opravdanja.

Jovanović se još jednom osvrnuo na Zakon o slobodi vjeroispovjesti ističući da taj akt nikoga ne favorizuje i nikome ne uskraćuje pravo da koristi vjerske objekte.

Podsjetimo, o Zakonu o slobodi vjeroispovjesti raspravljaće se 24 .decembra u parlamentu.

Tri dana prije toga u Nikšiću, Mitropolija crnogorsko primorska i Eparhija budimljansko nikšićka organizuju Sabor, kako bi kako kažu podigli glas protiv nepravde, koja se putem zakona, tvrde u Mitopoliji, želi nametnuti crkvi.

Nevenka Jovović, TVCG

DO 19 STEPENI

U Crnoj Gori će sjutra biti promjenljivo oblačno i uglavnom suvo, saopšteno je iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Na sjeveru, tokom jutra ili prijepodneva, po kotlinama magla. Vjetar u sjevernim predjelima i na primorju ponegdje, umjeren do pojačan, južni i jugoistočni.

Kako su saopštili iz Zavoda, jutarnja temperatura vazduha biće od -1 do 13, najviša dnevna od devet do 19 stepeni.

INVESTICIJA OD PREKO 40.000

Novo dječje igralište od danas je na raspolaganju najmlađima u podgoričkom naselju Blok 5.

Iz PG biroa navode da je igralište opremljeno sa deset sprava za igranje (tobogan sa kulom, klackalice, ljuljaške, konjići na oprugama i vrteške), a na samoj podlozi uctrano je i polje za igru “školica”.

“Izgradnjom ovog igrališta stanari Bloka 5 nijesu dobili samo kutak za djecu, već je prostor opremljen klupama za odmor, a dodatno je oplemnjen i sa 32 odrasle sadnice lišćara i četinara, čime ova površina s pravom može ponijetiti epitet manjeg parka”, saopšteno je iz PG biroa.

Vrijednost investicije je više od 40.000 eura.

NA PREDLOG ĐUKANOVIĆA

Skupština Crne Gore izabrala je večeras Sinišu Bjekovića za novog ombudsmana. Za njegov izbor glasalo je 44 poslanika. Bjekovića je danas u Skupštini predložio predsjednik Crne Gore Milo Đukanović.

Đukanović je ranije danas istakao da vjeruje da će novi zaštitnik ispuniti očekivanja, ne samo poslanika već i organizacija i pojedinaca, ali i društvene zajednice u cjelini, te da će imati otvorenu podršku na neupitnom putu dostizanja novog nivoa demokratizacije i unapređenja ljudskih prava.

Predsjednik je podsjetio da je zaštitnik, samostalan i nezavistan organ koji vrši funkciju na osnovu ustava, pridržavajući se načela pravde i pravičnosti.

On se osvrnuo na biografiju Bjekovića ističući da je zavrijedio da ga predsjednik države predloži za tu poziciju.

“Siguran sam da svojim ljudskim i profesionalnim kapacitetima, bogatim radnim iskustvom, magistar Siniša Bjeković opravdava predlog da bude imenovan za zaštitnika ljudskih prava i sloboda Crne Gore, uz uvjerenje da će biti istinski posvećen daljem unapređenju i afirmaciji rada institucije u kojoj je obavljao poslove zamjenika zaštitnika, i da će pružiti značajan doprinos djelotvornoj i efikasnoj zaštiti ljudskih prava i sloboda građana naše države, znalački postupajući u skladu sa Ustavom Crne Gore, potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima i opštim pravilima međunarodnog prava”, naveo je Đukanović.

On je podsjetio da je, shodno ustavnoj nadležnosti predsjednika Crne Gore, i obavezama koje proizlaze iz Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda pokrenuo postupak utvrđivanja predloga kandidata za Zaštitnika, raspisivanjem javnog poziva 1. septembra 2019. godine. Istakao je da su sve zainteresovane stručne i naučne institucije i nevladine organizacije, čija je osnovna djelatnost zaštita ljudskih prava i sloboda, bile u mogućnosti da odgovore podnošenjem obrazloženog predloga.

“Ukupno posmatrajući, gotovo 100 stručnih i naučnih institucija, kao i nevladinih organizacija i 8 predloženih kandidata za Zaštitnika, dali su doprinos uspješnom sprovođenju pomenutog postupka, svjedočeći time transparentnosti procesa, a, što je najvažnije naglašavajući važnost položaja i nadležnosti Zaštitnika u ustavnom sistemu Crne Gore”, naveo je Đukanović.

Podsjetimo, Siniša Bjeković rođen je u Pljevljima 12. aprila 1963. 

Osnovnu školu i srednju ekonomsku školu završio je u Podgorici, a diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore 1987. godine. Zvanje magistra pravnih nauka stekao je na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta Donja Gorica, 2010. godine. Doktorand je na poslijediplomskim studijama na istom fakultetu, od 2016.godine. Dugogodišnji je aktivista civilnog sektora sa radnim angažmanom koji je više od dvije decenije, primarno usmjeren na edukaciju o pravima i zaštiti temeljnih ljudskih prava i sloboda.

Od 2008, sa mandatom do 2023, član je Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije, kao nezavisni ekspert jednog od najznačajnijih tijela Savjeta Evrope zasnovanog na zaštiti ljudskih prava i sloboda, a u dva mandata bio je član Biroa ove Komisije. 

GRAĐANI I NVO TRAŽE

Neposredno prije održavanja javne rasprave o procjeni uticaja na životnu sredinu gradnje male hidroelektrane (mHE) na rijeci Lještanici, nezadovoljni građani i NVO, održale su protest ispred bjelopoljške opštine.

U Bijelom Polju održan protest protiv gradnje male hidroelektrane Lještanica,na istojimenoj rijeci, koja je prema ocjeni građana koji su se okupili na protest ispred zgrade Opštine, biser među rijekama.

Zbog udovoljavanja interesim investitora koji namjeravaju da Lještanicu i još nekoliko Rijeka , kao što su to uradili sa Bistricom u Majstorovini, suprotno zakonskim odredbama, uliju u cijevi na štetu ljudi i životne sredine, najavljene su i krivične prijave protiv odgovornih u lokalnoj samoupravi.

Organizatori skupa, NVO “Green home” i Odbor za zaštitu rijeke Lještanice, zahtijevali su stavljanje moratorijuma na izgradnju svih mini elektrana u Crnoj Gori.

Nedopustivo je da se gradi hidroelektrana na rijeci odakle lokalno stanovništvo zahvata vodu za piće.To se kosi sa Zakonom o vodama, koji daje prioritet za upotrebu vode građanima-mještanima a da sve druge upotrebe treba ograničiti,ocijenila je izvršna direktorica NVO “Green home”, Nataša Kovačević.

“Zahvatanjem vode na samom izvorištu uzrokuje katastrofalne posledice cijelim koritom. Na tu i druge činjenice ukazali smo predsjedniku Opštine, Petru Smoloviću uz peticiju koju je potpisalo 750 građana. Očekujemo da reaguje i Više državno tužilaštvo, ali i međunarodne institucije,kao što je Energentska zajednica”,istakla je Kovačević.

Moratorijum na koncesije je jedino rješenje u ovom momentu i ne samo za riejke već i nekontrolisanu ekspluataciju šuma, čime bi dali veliki doprinos ekološkoj državi Crnoj Gori, saopštio je predsjednik Odbora z azaštitu rijeke Lještanice, Vukoman Damjanović, dodajući da nas svako drugo rješenje void u sunovrat i vraća u prošlost. 

Mještanin,Danilo Mrdak vjeruje da će se jednog dana i Bijelo Polje i cio Vraneš prepoznavati po vodopadu Skakala, po Lještanici i Lještanskoj glavi. 

“Ljštanica i vodopad Skakla nijesu samo biser Lijeske i Vraneške doline, već cijele opštine. Brine što je neko naumio da bjelopoljske rijeke treba da završe u cijevima, što je daleko od javnog interesa i predstavlja pokušaj poniženja što mi nećemo dozvoliti”odlučan je Mrdak.

Nijedna rijeka neće vise u cijev, prenio je poruku današnjeg skupa, Aleksandar Dragićević iz Koalicije za održivi razvojn i poručio da neće stati dok se svaka Rijeka u Crnoj Gori ne sačuva.

”Planiraju da žrtvuju pedesetak rijeka, na kojima žele da izgrade 80 hidroelektrana,od kojih loklana zajednica,građani pa ni država nemaju nikavih benefita”,ocijenio je Dragićević.

Prema njegovim riječima izgradnja mini hidroelektrane planirana je na samo 50 metara od vodoizvorišta čime se ugrožava najvažniji resurs 21 vijeka , pitka voda. Apsurno je što bi izgranju takvog objekta platili građani kroz subvencije za električnu energiju. 

Agencija za zaštitu životne sredine ima više nego dovoljno argumenata da odbaci ovaj elaborat i time onemogući trpanje Lještanice u cijevi, kazao je predstavnik organizacije “Kod” Vuk Iković.

Peticiju protiv izgradnje potpisalo je 150 mještana Lijeske i 600 građana Bijelog Polja, koji su protestovali uoči održavanja javne rasprave o Elaboratu o procjeni uticaja na životnu sredinu gradnje male hidroelektrane Lještanica.

Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore

DOGOVOR NP I ZAVODA ZA TRANSFUZIJU

Zavod za transfuziju krvi i Nacionalni parkovi Crne Gore potpisaće memorandum o saradnji kojim će se omogućiti da dobrovoljni davaoci krvi dobiju besplatne ulaznice u crnogorske nacionalne parkove.

Kako se navodi u saopštenju Zavoda, memorandum će definisati intenzivniju saradnji dvije ustanove, koja će podrazumijevati organizovanje akcija dobrovoljnog davanja krvi zaposlenih u JP Nacionalni parkovi Crne Gore, ali i uvođenje besplatnog ulaza za dobrovoljne davaoce krvi u svih pet nacionalnih parkova u državi.

Sporazum će potpisati sjutra direktorka Zavoda za transfuziju krvi Crne Gore Gordana Rašović i direktor Nacionalnih parkova Crne Gore Elvir Klica.

ZAVOD ZA METROLOGIJU

Pobjednicima Foto konkursa, kojeg je Zavod za metrologiju organizovao od 10. septembra do 10. novembra za učenike srednjih škola u Crnoj Gori, uručene su danas vrijedne nagrade.

Prva nagrada, fotoaparat, dodijeljen je učeniku SMŠ “17. septembar” sa Žabljaka Nemanji Zekoviću za fotografiju pod nazivom “Tajanstvena svjetla galaksije”.

Drugu nagradu, bicikl, dobio je učenik SMŠ “17. septembar” sa Žabljaka Luka Vojinović za fotografiju “Tajanstvena priroda”, a treću, polaroid fotoaparat, učenica Srednje likovne škole “Petar Lubarda” sa Cetinja Nevena Čobeljić sa fotografijom pod nazivom “Tao”.

Na Foto konkursu učestvovalo je 80 učenika koji su poslali svoje fotografije na temu “Najljepše što možemo doživjeti je ono što je tajanstveno. To je suštinski osjećaj koji stoji u osnovi svake nauke i umjetnosti” – Albert Ajnštajn

Izbor najboljih fotografija žiri je obavio na osnovu glavnih kriterijuma: autentičnost, relevantnost na zadatu temu i estetski kvalitet, a žirijem je predsjedavala prof. dr Maja Đurić sa Fakulteta umjetnosti, Univerziteta Donja Gorica, dok su članovi žirija bili dr Milun Lutovac, profesor Univerziteta Donja Gorica i direktorica KIC “Budo Tomović” Snežana Burzan.

Za sve fotografije učesnika Foto konkursa prof dr. Maja Đurić zaključila je da “potvrđuju da fotografija vidi za nas ono što nikada ne bismo otkrili sopstvenim očima. Učenici srednjih škola pokazali su ne samo veliku kreativnost, već i da je fotografija instrument, put za lično viđenje koje se često graniči sa magijom”.

Osim autora tri najbolje fotografije žiri je posebno izdvojio i pohvalio učenike Gimnazije “Slobodan Škerović” iz Podgorice Belmu Adrović za fotografiju “Hope” i Miljana Vlahovića za fotografiju “Svemogućnost”, kao i učenika SMŠ “Dara Čokorilo” iz Nikšića Marka Lazovića za fotografiju “Magla u parku”.

Na Foto konkursu učestvovali su učenici srednjih škola iz Podgorice, Pljevalja, Cetinja, Plava, Ulcinja, Kotora, Tuzi, Žabljaka, Tivta, Nikšića, Herceg Novog i Bara.

Izložba fotografija svih učesnika konkursa otvorena je danas u KIC “Budo Tomović” u Podgorici i trajaće do 20. decembra.

NA ŽABLJAKU

Policajac Milutin Leković sahranjen je danas na Žabljaku.

Pored članova porodice, prijatelja i kolega sahrani su prisustvovali i ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić i direktor Uprave policije Veselin Veljović, prenosi Radio Antena M.

Podsjetimo Leković je ubijen u nedjelju popodne u Igalu, dok je obavljao policijsku dužnost.

Pred posljednji ispraćaj na mjesno groblje u Budečevici, ispred kapele na Žabljaku, od Milutina se oprostio načelnik regionalnog centra granične policije Siniša Jokić.

„Opraštam se od kolege, u času kada emocije pobjeđuju razum, u ime Uprave policije, plave uniforme, časne crnogrske policijske značke, svih čuvara granice naše države. Opraštam se od Milutina koji strada od ruke ljudske kukavice na krajnje svirep i podmukao način, bez imalo ljudskosto i savjesti“, kazao je Jokić.

On je podsjetio na težak i odgovoran posao policajca, ali i na to da je ponos nositi policijsku uniformu, raditi časno i profesionalno u interesu svih građana.

„Dok je nas, sadašnjih i budući pripadnika policije, ti ćeš uvijek biti naš Leka koji stalno podsjeća kako se časno i ponosno obavljaju policijski poslovi. Ostavio si uspomene koje nas podsjećaju da je među nama bio čovjek iz poštene crnogorske porodice koji je za 20 godina rada ostavio dubok i pošten trag u službi. Naša služba neće zaboraviti tvoju žrtvu, a tvoja porodica, supruga Vesna i kćerka Jelena su naša briga, dužnost i obaveza“, kazao je Jokić.

PURIŠIĆ ISTAKAO

Crna Gora je usaglasila viziju razvoja socijalne zaštite sa evropskim socijalnim modelom i ciljevima održivog razvoja, a krovna strategija u ovoj oblasti – Strategija za razvoj socijalne i dječje zaštite 2018-2022, sadrži ključne pravce reformi u narednim godinama, kazao je ministar rada i socijalnog staranja Kemal Purišić, na konferenciji povodom početka projekta “Jačanje kapaciteta sistema socijalne i dječje zaštite u Crnoj Gori”.

Purišić je kazao da je zadovoljan sprovođenjem još jednog projekta kao pripremu Crne Gore za članstvo u EU, a uz podršku Delegacije Evropske unije.

Kako je kazao ministar, projekat koji finansira EU treba da pomogne da unaprijedimo kapacitete Ministarstva rada i socijalnog staranja, lokalnih samouprava, centara za socijalni rad i drugih pružalaca usluga na lokalnom nivou.

“Fokus smo stavili na unaprijeđenje podrške u porodici i zajednici, uz istovremeno smanjivanje institucionalnog smještaja. Ovo je u skladu i sa ključnim preporukama koje smo usvojili u Nacionalnom programu ekonomskih reformi. U prilog tome govori i podatak da je broj djece (0-17) u srodničkom i nesrodničkom hraniteljstvu u stalnom porastu i da danas premašuje broj djece bez roditeljskog staranja u ustanovama za smještaj za gotovo četiri puta”, dodao je ministar.

Predstavnik Delegacije EU u Crnoj Gori Miguel Magro Gomez istakao je da je Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2019. godinu konstatovao da je zemlja postigla određeni nivo priprema za socijalnu politiku i zapošljavanje.

“Tokom protekle godine bili smo svjedoci određenog napretka i uspješnih rezultata. Ipak, još uvijek smo svjesni nerješivih potreba, zbog čega će EU, koju predstavlja Delegacija u Podgorici, nastaviti da bude pouzdan partner u vašim naporima da Crna Gora postane bolje mjesto za život”, dodao je Magro Gomez.

Direktorica Direktorata za evropske integracije, programiranje i implementaciju EU fondova Ljiljana Simović kazala je da Evropska unija u kontinuitetu podržava sektor obrazovanja, zapošljavanja i socijalne politike.

Kroz Program EU-CG za zapošljavanje, obrazovanje i socijalnu politiku, navela je Simović, izdvojeno je 18 miliona eura, od čega oko 3,4 miliona eura za unaprijeđenje socijalne inkluzije, kao i sistema socijalne i dječje zaštite kroz finansiranje aktivnosti projekta.

“Iz budžeta IPE za 2020. godinu, MRSS je u saradnji sa resorima prosvjete, nauke i finansija pripremilo novi program koji će početi sa realizacijom odmah nakon potpisivanja finansijskog sporazuma, a koje se očekuje do kraja 2020. godine”, dodala je Simović.

Program je vrijedan oko 11 miliona eura, od čega je izdvojeno tri miliona eura za aktivnosti na uključivanju teže zapošljivih kategorija lica na tržište rada, sa fokusom na korisnike socijalnih davanja, žene, mlade i niskokvalifikovana nezaposlena lica, te lica sa invaliditetom. Dok je 1,5 miliona eura izdvojeno za podršku u donošenju politika, njihovom sprovođenju, praćenju i koordinaciji.

Direktor Direktorata za socijalno staranje i dječju zaštitu Goran Kuševija kazao je da projekat “Jačanje kapaciteta sistema socijalne i dječje zaštite” traje ukupno 18 mjeseci, odnosno do marta 2021. godine.

Budžet projekta je 392.000 eura, a glavni koordinator projekta je Ministarstvo rada i socijalnog staranja (Direkcija za programiranje i implementaciju EU fondova).

Vođa tima projekta Žarko Šunderić je predstavio sve aktivnosti koje će se realizovati u okviru projekta.

“KAPETAN MILOŠ VUKSANOVIĆ”

Srđa Martinović, zaposleni u Ministarstvu odbrane, naučnik i profesor, dobitnik je najvažnije nagrade dijaspore “Kapetan Miloš Vuksanović”, koju je dodijelila Crnogorsko-argentinska fondacija za izuzetan doprinos učvršćivanju i jačanju veza naše zemlje sa iseljeništvom u Latinskoj Americi.

Kako je saopšteno iz fondacije, Martinović je zavrijedio priznanje zbog posvećenog rada na povezivanju crnogorskog iseljeništva s maticom.

Iz Ministarstva odbrane podsjećaju da je Martinović prošle godine održao seriju predavanja o crnogorskoj istoriji i vezama sa iseljenicima širom Latinske Amerike, na univerzitetima u Buenos Airesu, Rosariu, Ćaku u Argentini, na fakultetu u Montevideu u Urugvaju i Santijagu u Čileu.

Održao je, dodaju predavanje i u prestižnoj instituciji CARI, što je privilegija koju je imalo svega nekoliko osoba s Balkana.

“Tako ga je argentinska zajednica, za rad sa dijasporom, posebnom poveljom izabrala za počasnog člana u septembru 2019. godine”, navodi se u saopštenju.

Martinović je, kako je zaključeno, ostavio trajan pečat doprinoseći čvršćem vezivanju iseljenika za zemlju svojih predaka. Uspio je brojne porodice iz Latinske Amerike da poveže s korijenima, pronađe njihovu iseljeničku rutu, fotografije i drugu vrijednu dokumentaciju, čime je potomke trajno vezao za Crnu Goru i najbliže srodnike.

Nagrada dijaspore “Kapetan Miloš Vukasović” značajno je priznanje, koje nosi ime po najpoznatijem crnogorskom iseljeniku.