MATICA CRNOGORSKA

Matica crnogorska i njeni programi imaju visok kvalitet, osvješćuju crnogorsko biće i afirmišu multietničku Crnu Goru, saopšteno je na redovnoj Skupštini Matice.

Istaknuto je da je Matica crnogorska donošenjem dva programa – Crna Gora pred izazovima budućnosti i Crna Gora na evropskom putu, i njihovim sprovođenjem, demonstrirala strategiju u svom djelovanju.

“Ona će nastaviti svoju misiju i istrajavati na projektima otkrivanja, čuvanja i njegovanja crnogorske kulture, identiteta i istine o Crnoj Gori“, kaže se u saopštenju.

U raspravi povodom izvještaja o radu učestvovalo je više delegata Skupštine.

Kako se navodi, zapažene besjede, posvećene aktuelnoj društvenoj zbilji, neriješenim državnim i identitetskim pitanjima, izazovima i prijetnjama crnogorskog društvo održali su Radovan Radonjić, Čedomir Bogićević i Ilija Despotović.

“Dugogodišnji generalni sekretar Matice crnogorske Marko Špadijer, komentarišući rad u proteklom periodu, predložio je niz konkretnih programa i aktivnosti u pojedinim opštinama, kojima bi se podizala svijest i jačao lokalpatriotizam”, kaže se u saopštenju.

O radu Matice crnogorske u protekloj godini, kao i o planovima za naredni period, govorio je generalni sekretar Ivan Ivanović koji je kazao da je realizovano više od 50 programa, tribina, promocija, izložbi, koncerata, jedan naučni skup.

“Matica crnogrska je više puta javno reagovala saopštenjima povodom napada na crnogorsko državno, duhovno i nacionalno biće”, rekao je on.

U izvještajnom periodu Matica crnogorska je objavila 11 knjiga i pet brojeva časopisa “Matica”.

Matica crnogorska je obilježila značajne jubileje i godišnjice.

“Sa više tribina i predavanja ukazali smo na vijek od nelegalne i nelegitimne Podgoričke skupštine, kao i na vijek od patriotskog otpora okupaciji i aneksiji Crne Gore, Božićni ustanak 1919. godine i komitski pokret”, kazao je Ivanović.

Matica je povodom 100 godina od završetka Prvog svjetskog rata predstavila šest objavljenih knjiga posvećenih Crnoj Gori u periodu 1914–1918.

U saradnji sa Zajednicom Crnogoraca u Albaniji Matica crnogorska je obilježila godišnjicu stradanja crnogorskih dobrovoljaca kod Medove. Pokrenuta je inicijativa za podizanje spomen obilježja medovskim stradalnicima na obali mjesta Šenđin.

Matica je povodom jubileja, 525 godina od štampanja Oktoiha prvoglasnika i 500 godina od štampanja prvih knjiga Božidara Vukovića Podgoričanina realizovala prigodne izložbe i tribinu.

Da Crnogorsko ćirilsko štamparstvo predstavlja istinski doprinos evropskoj kulturi pokazala je i izložba organizovana u Sofiji, na inicijativu Bugarske akademije nauka, a u sklopu obilježavanja 150 godina postojanja Bugarske akademije nauka.

Izložba „Kult Svetog Vladimira Dukljanskog“, otvorena je 3. juna u Nacionalnom muzeju Albanije u Tirani. Istog dana u manastiru blizu Elbasana koji nosi njegovo ime i u kojem se čuvaju mošti Svetog Vladimira, održana je tribina posvećena poštovanju kulta ovog svetitelja.

Matica je, u saradnji sa Filozofskim fakultetom i Centrom za geopolitiku, organizovala naučni skup „Crna Gora tri decenije nakon rušenja Berlinskog zida – od AB revolucije do NATO-a“.

SAVJET AGENCIJE

Radni dokument Evropske komisije (EK) o stanju u poglavljima 23 i 24 objektivno je sagledao pozitivne aspekte funkcionisanja Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), kao i oblasti u kojima ima prostora za unaprjeđenje, ocijenio je Savjet Agencije.

Savjet je danas, kako je saopšteno, razmatrao nezvanični radni dokument Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 za Crnu Goru iz novembra, u dijelu koji se odnosi na djelokrug rada Agencije.

„Savjet ASK je ocijenio da je taj radni dokument objektivno sagledao pozitivne aspekte funkcionisanja Agencije, kao i one oblasti u kojima ima prostora za dalje unaprjeđenje i poboljšanja u radu i rezultatima ovog državnog organa“, navodi  se u saopštenju.

Na sjednici je ocijenjeno da radni dokument sadrži određeni broj preporuka koje će, kako su kazali iz Savjeta, biti u fokusu rada Agencije u budućem periodu.

Savjet je dao uputstvo organima ASK-a da do kraja januara sačine predlog mjera koje bi vodile realizaciji navoda i preporuka iz radnog dokumenta EK.

„Takođe, Savjet je zaključio da je neophodno intenzivirati neposrednu saradnju sa EK u cilju unaprjeđenja budućih ocjena iz dokumenata Komisije koji se odnose na rad ASK-a“, kaže se u saopštenju.

MANDAT OD APRILA

Aleksandar Joksimović izabran je danas za novog direktora Instituta za biologiju mora Univerziteta Crne Gore (UCG), za mandatni period od naredne do 2023. godine.

Iz UCG-a su kazali da mandat aktuelnog direktora Instituta Mirka Đurovića ističe u aprilu, pa će Joksimović na dužnost stupiti 17. aprila.

Predsjednik Upravnog odbora UCG-a Duško Bjelica kazao je da su danas na sjednici pokrenuti i postupci za izbor dekana Fakulteta dramskih umjetnosti i Filozofskog fakulteta, zbog isticanja mandata aktuelnih dekana tokom naredne godine.

„Konkursi za izbor dekana biće objavljeni u Biltenu UCG-a i u dnevnom listu koji izlazi u Crnoj Gori. Prijave na konkurs se podnose u roku od 15 dana od dana objavljivanja konkursa u dnevnom listu, a usvojenom Odlukom Upravnog odbora utvrđeni su i rokovi za izborne radnje“, rekao je Bjelica.

On je dodao da je danas usvojen i Predlog Plana za rješavanje stambenih potreba zaposlenih na UCG-a.

Rektor Danilo Nikolić je članovima Upravnog odbora predstavio modele valorizacije urbanizovanog zemljišta u okviru Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Univerzitetskog centra.

„Na njegov predlog je usvojen model zajedničke gradnje, po sistemu ključ u ruke i zamjenu poslovnih prostora za stambene prostore u Kulama i zgradama, model dobijanja 25 odsto od ukupne neto površine izgrađenog prostora. Ovo rješenje je prepoznato kao povoljnije za zaposlene na UCG-a“, kaže se u saopštenju.

Na sjednici je usvojen Predlog izmjena i dopuna Finansijskog plana UCG za ovu godinu.

Kako je saopšteno, donesen je i zaključak, na osnovu sadržaja izvještaja organizacionih jedinica UCG, da je neefikasna naplata školarine/naknade za studiranje, i da se dekani obavezuju da preduzmu sve zakonske radnje i mjere za efikasniju naplatu školarine.

„Organizacione jedinice su u obavezi da dostave izvještaje o naplati, sa stanjem, na dan 20. decembra, sa informacijama o preduzetim mjerama, najkasnije do 24. decembra“, kazali su iz UCG-a.

U EKSPLOZIJI

Bugarska ambasada u Podgorici oštećena je tokom eksplozije koja se jutros dogodila u zgradi u kojoj je smještena, saopšteno je iz tog diplomatskog predstavništva.

Iz Ambasade su rekli da su slomljeni prozori njihove tri kancelarije.

“U incidentu nije bilo žrtava, uključujući bugarske državljane”, navodi se u saopštenju.

Eksplozija se dogodila jutros oko četiri sata i 30 minuta u restoranu na prvom spratu poslovne zgrade u kojem su smještene Bugarska ambasada i druge institucije.

Policija istražuje slučaj.

ZEKOVIĆ PREDLAŽE

Savjet za građansku kontrolu rada policije predložio je da se ubistva policijskih službenika na dužnosti sankcionišu doživotnom kaznom zatvora, saopštio je predsjednik tog tijela Aleksandar Zeković.

Policijski službenik Milutin Leković preminuo je u nedjelju od posljedica ranjavanja, nakon što je ranjen u centru Igala, dok je bio na dužnosti.

Zeković je rekao o rješenju da se ubistva policijskih službenika na dužnosti sankcionišu doživotnom kaznom zatvora postoji puni društveni konsenzus.

„Bez obzira na evidentne političke razlike prepoznaje se opredjeljenje svih, kako bi se pružila kompletna zaštita i podrška policijskoj profesiji i redovnom i sigurnom obavljanju policijskih poslova i zadataka“, kazao je Zeković agenciji MINA.

Prema njegovim riječima, važno je da je ta inicijativa potekla od nezavisnog građanskog nadzora i očekuju da će je izvršna vlast na odgovarajući način procesuirati.

Zeković je rekao da je Savjet konstatovao da su policijski službenici koji su locirali i uhapsili osumnjičene postupali krajnje profesionalno i stabilno.

„To je više nego jasna poruka građanima Crne Gore o kapacitetima i sposobnostima crnogorske policije“, kazao je Zeković.

Kako je naveo, to su takve situacije u kojima se i kod policija država sa dužom demokratskom tradicijom javljaju lični motivi i osvetoljubivost što je u konkretnoj policijskoj aktivnosti sasvim izostalo i pokazala se puna individualna i starješinska kontrola i profesionalizam.

Savjet je, rekao je Zeković, imao i društvenu i moralnu obavezu da zbog građana Crne Gore, u ime i kojih i sprovodi nadzor nad radom policije, inicira snažniju institucionalnu zaštitu policijskih službenika.

Prema njegovim riječima, kvalitetna oprema, obrazovanje i osposobljavanje su ključne i kritične potrebe, ali konkretan događaj nameće potrebu za odgovarajućim i snažnijim društvenim odgovorom na kriminal te vrste

„Zato smo predložili da se u već pokrenutu diskusiju o neadekvatnoj kaznenoj politici i sudskoj praksi za višestruke povratnike u izvršenju krivičnih djela obavezno uključi pitanje sigurnosti i zaštite policijskih službenika“, zaključio je Zeković.

SMCG ZVANIČNICIMA

Povodom najave da će Skupština Opštine Ulcinj na predstojećoj sjednici za funkcionisanje lokalnog javnog emitera RTV Ulcinj opredijeliti svega 80.000 eura, što vodi njegovom gašenju, SMCG je tražio od zvaničnika da nađu način da utiču na vodeće ljude Opštine i spriječite ih da unište taj radio.

Sindikat medija se obratio predsjedniku Crne Gore, predsjedniku Skupštine, premijeru i potpredsjednicima Vlade, ministru kulture, ambasadoru Evropske delegacije u Crnoj Gori kao i direktorima Poreske uprave i Agencije za elektronske medije.

“Vjerujemo da ste upoznati sa finansijskim stanjem u kojem se nalazi Radio Ulcinj, prvi dvojezični radio u Crnoj Gori, u koje ga je nebrigom dovela Opština Ulcinj koja je njegov osnivač. U ovom trenutku zaposlenima u tom radiju se duguje 17 zarada bez izgleda da će im biti isplaćene. Deset naših koleginica i kolega, koliko ih je i zaposleno u tom lokalnom javnom emiteru, posljednju zaradu su primili u julu”, navedeno je u pismima.

Obraćanje je inicirano najavom da će za narednu godinu za funkcionisanje Radio Ulcinj, odlukom lokalnog parlamenta, dobiti svega 80.000 eura što direktno vodi gašenju radija. Planirana cifra će jedva biti dovoljna za finansiranje neto zarada koje će pristići 2020. godine i ni cent se neće moći izdvojiti za proizvodnju programa ili naknadu duga.

“Mi shvatamo, a to je više puta i nezvanično rečeno, da je krajni cilj gašenje tog radija, ali da Opština nije spremna da donese tu odluku već želi da ga se oslobodi kroz odluke Poreske uprave koje bi ga odvele u stečaj i  likvidaciju”, navodi se u pismima.

SMCG podsjeća da su porezi i doprinosi za period od 2011. do 2015. godine dio dogovora lokalne uprave i Poreske uprave o postepenom otplaćivanju do 2032. godine.

„ Od 2015. do kraja ove godine dug za poreze i doprinose iznosi 197.590 eura. Od jula 2018. (za taj mjesec im je isplaćena posljednja plata u julu ove godine) do 30. novembra ove godine dug radnicima za plate iznosi 88.000 eura neto jer su porezi uračunati u prethodnu stavku“, navodi se u saopštenju.

Naknade članovima Savjeta, kako kažu iz SMCG, nijesu isplaćene od aprila 2018. godine i taj  iznos je dostigao sumu od 10.500 eura.

„Godišnje je radiju samo za bruto plate, bez razvoja i ostalih troškova, potrebno oko 120.000 eura. Dakle, ako se usvoji budžet od 80.000 eura u startu su u minusu 40.000 eura samo za narednu godinu i to pod uslovom da se budžet realizuje“, navodi se u saopštenju.

Iz Sindikata napominju da radio ima 10 zaposlenih.

„Prosječna plata iznosi 516 eura. Prosječan radni staž je 26,2 godine. Prosječna životna dob zaposlenih je 53 godine, a posljednje zapošljavanje je bilo 2006. Godine“, kazali su iz SMCG.

Sjednica lokalnog parlamenta je zakazana za 23. decembar.

POTPISAN MEMORANDUM

Ministar prosvjete Damir Šehović, predsjednik Opštine Bar Dušan Raičević i predsjednik Kulturnog centra “Rumija” iz Čikaga Senad Perazić potpisali su u Njujorku Memorandum o saradnji na realizaciji projekta „Izgradnja školske sportske sale JU OŠ „Mrkojevići“. Time će Bar, uz nedavno dogovorenu rekonstrukciju sportske školske sale Gimnazije „Niko Rolović“ i Ekonomsko-ugostiteljske škole, dobiti još jedan moderan školski sportski objekat.

Projekat će se realizovati po modelu sufinansiranja, a vrijedan je više stotina hiljada eura, od kojih će Kulturni centar “Rumija” obezbijediti 50.000 dolara, Opština Bar 150.000 eura, a Ministarstvo prosvjete ostatak sredstava. 

Potpisnici su ocijenili da je projekat od velikog značaja za djecu u Pečuricama, ali i za cijelu lokalnu zajednicu. Oni su izrazili očekivanje da će se u vrlo kratkom roku obezbijediti formalno-pravne pretpostavke u planskoj dokumentaciji kako bi se preduzele konkretne aktivnosti na izgradnji ove školske sale.

Ovo je samo jedan od projekata obnove školske sportske infrastructure u Baru. Nedavno su ministar prosvjete i predsjednik Oštine Bar potpisali Memorandum o saradnji na realizaciji projekta „Rekonstrukcija školske sportske sale srednjih škola u Baru – JU Gimnazija „Niko Rolović“ i JU Ekonomsko-ugostiteljska škola, Bar“, vrijednosti oko 110.000 eura. Ovaj projekat se, takođe, realzije po modelu sufinansiranja, pri čemu će Ministarstvo izdvojiti oko 70.000 eura, a ostatak sredstava Opština, a očekuje se da će biti završen za nekoliko mjeseci.

Kada je riječ o školskoj sportskoj infrastrukturi u Baru, ove godine rekonstruisana je i fiskulturna sala OŠ „Blažo Jokov Orlandić“, zamjenjena je i bravarija u sali, dok je u toku I faza zamjene bravarije u Školi, vrijednosti oko 30.000 eura. Takođe, ova škola je u saradnji sa barskim privrednicima rekonstruisala otvoreni sportski teren, u koji je uloženo oko 30.000 eura. Dodatno, u fiskulturnoj sali OŠ „Meksiko“ nedavno završena adaptacija centalnog grijanja, vrijednosti oko 25.000 eura. Sve navedeno govori da su uslovi za bavljenje sportom u barskim školama značajno unaprijeđeni.

Memorandum o saradnji na izgradnji školske sale u Pečuricama pokazatelj je dobre volje i razumijevanja državnih i lokalnih institucija, kao i brige dijaspore koja svesrdno pruža podršku domovini.

Šehović i Raičević u višednevnoj su posjeti Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su otputovali na poziv nekoliko udruženja iseljenika. Ovom prilikom, oni su se sastali sa brojnim predstavnicima crnogorske dijaspore, te razgovarali o mogućoj saradnji u različitim oblastima.

ZAKUPCI NEZADOVOLJNI

Tržni centar u Nikšiću, vrijedan osam miliona eura, otvoren je danas nakon 13 godina od početka gradnje.

Tržni centar, koji se nalazi na izlazu iz gradske pijace prema Trgu slobode, vlasništvo je privatnih investitora. U njemu su smješteni supermarket, butici, knjižara, apoteka, dječije igraonice i restoran, koji se nalazi na vrhu objekta.

Predsjednik Opštine Nikšić Veselin Grbović podsjetio je da je u aprilu 2013. godine, kada je sadašnje rukovodstvo te lokalne samouprave preuzelo upravljanje gradom, na tom prostoru bila iskopana ogromna rupa, koja je uz ruinirani Dom revolucije i nekadašnji Dom vojske predstavljala ružnu sliku Nikšića.

”Uspjeli smo da sve to završimo, a preostalo je da se naredne godine rekonstruiše oko šest hiljada kvadrata u Domu revolucije kako bi i to zdanje u potpunosti dobilo novi izgled”, rekao je Grbović na otvaranju.

On je ocijenio da je tržni centar značajna investicija kojom je uljepšan prostor u tom dijelu grada.

Prije početka zvaničnog otvaranja zakupci tezgi na gradskoj Tržnici, na čijem izlasku je izgrađen Tržni centar, održali su miran protest i ponovo iskazali nezadovoljstvo zbog, kao su naveli, planiranog smanjenja njihovog prodajnog prostora.

Prodavci su kazali da je uklanjanje tezgi sa lijeve strane Tržnice samo početni potez nadležnih do potpunog zatvaranja i ostavljanja ih i bez te mogućnosti da prehrane porodice.

Prodavac cvijeća Zifo Hodžić kazao je da je jasna namjera nadležnih da malo po malo smanjuju prostor, dok potpuno ne uklone tržnicu i usprotivio se namjeri da se njihove tezge ograde rešetkama.

“Takav potez pravdaju pričom da žele da zaštite od krađe našu robu, jer će ubuduće biti otvoren prolaz kroz pijacu. Smatramo da to nije tačno i nećemo dozvoliti da nas stavljaju iza reštaka, jer nijesmo u zatvoru u Spužu, niti smo majmuni”, rekao je Hodžić.

On je ocijenio da bi uklanjanjem pijace bio uništen i jedan od simbola grada i kazao da će zakupci, ako bude potrebno, životima braniti taj prostor.

“Nekada je bila najljepša pijaca u bivšoj Jugoslaviji i imala je mjesečne prihode oko 30 hiljada eura, a i danas je simbol grada, iako napola skraćena. Bili smo više od decenije zatvoreni, jer je drugi prolaz bio blokiran”, rekao je Hodžić u ime zakupaca.

Poljoprivredni proizvođač iz Župe Nikšićke Željka Joković kazala je da je 30 godina svoje proizvode prodavala na toj pijaci i navela da je u prostoru u tržnom centru postavljeno svega 19 stolova, što je nedovoljno.

”Prodajem mliječne proizvode, voće i povrće, što je sada odvojeno u posebne prostore i ne znam na koji način da sada budem u pijaci, kada ne mogu biti istovremeno na dva kraja i plaćati po dvije označene tezge”, rekla je Joković.

Ona je navela da su besmisleni navodi nadležnih da je ta tržnica nerentabilna, jer bi mogla da radi da nije dozvoljena ulična prodaja hrane u više gradskih kvartova.

Zakupci su saopštili da je u novom poslovnom objektu, koji je povezan sa dosadašnjim dijelom za prodaju mlječnih proizvoda, određen prostor za voće i povrće na 200 metara kvadratnih, što je dovoljno samo za nekoliko tezgi, dok je sadašnja tržnica raspolagala sa tri hiljade kvadrata.

NUHODŽIĆ PORUČIO

Novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti omogućiće bolju zaštitu pojedinca i njegovog prava na privatnost i zaštitu podataka o ličnosti, ojačati ulogu državnih organa za zaštitu ličnih podataka, a predviđaju I mogućnost da nadzorni organi izriču novčanu upravnu kaznu za subjekte odnosno rukovaoce koji prekrše zakon, poručio je ministar unutrašnjih poslova Mevludin Nuhodžić.

Nuhodžić je to kazao otvarajući međunarodnu konferenciju ,,GDPR i zaštita podataka u Crnoj Gori“, u organizaciji Pravnog fakulteta u Podgorici i kompanije Sky Express d.o.o.

„Usvajanjem novog Zakona u koji će biti transponovane odredbe Opšte uredbe o zaštiti ličnih podataka (GDPR), crnogorski normativni okvir biće u potpunosti usklađen sa onim koji se primjenjuje u Evropskoj uniji, čime će građanima Crne Gore biti omogućen veći  nivo zaštite ličnih podataka koji već imaju građani EU. Usklađivanje domaćeg zakonodavstva sa evropskim standardima je od presudnog značaja za adekvatno ostvarivanje prava građana, ali i razvoj domaćih kompanija koje u svom poslovanju koriste podatke o ličnosti, jer se jedino na taj način obezbjeđuje pravna i socijalna sigurnost vlasnika podataka”, naveo je ministar.

Pojava društvenih mreža i globalna ekspanzija komunikacionih kanala rezultirale su sveopštom digitalizacijom poslovnih tokova, koja je pretvorila korporativne sisteme u virtuelni svijet bez granica.

 „To znači da se brojni lični podaci nalaze širom interneta, u masovnim bazama podataka, ne samo društvenih mreža, već i banaka, telekom operatera, kao i svih organizacija čija djelatnost zahtijeva skladištenje i obradu korisničkih podataka. Sve ovo učinilo je lične podatke izuzetno dostupnim, ali samim tim i ranjivim”, poručio je Nuhodžić.

 Prijetnja zloupotrebe ličnih podataka, kako je kazao,  postala je alarmantna, a krađa identiteta skoro svakodnevna pojava.

“Dakle, imajući u vidu potencijal i prijetnje, koji razvoj digitalne ekonomije nosi sa sobom, Crna Gora će primjenom GDPR uredbe omogućiti korisnicima korporativnih sistema veću kontrolu nad svrhama u koje se njihovi podaci koriste radi jačanja njihovog povjerenja u digitalne ekosisteme“, rekao je ministar.

Iako je u ovom trenutku teško predvidjeti tačan uticaj koji će GDPR uredba, odnosno novi Zakon o zaštiti podataka o ličnosti imati u Crnoj Gori, važno je prepoznati da postoje mnogi pozitivni uticaji ovih zakonskih mjera, kao što je taj da se subjektima podataka pruža veća kontrola nad njihovim ličnim podacima.

„Primjena odredbi GDPR-a ne treba da se posmatra kao još jedna zakonska obaveza, već kao novi standard poslovanja, odnosno prilika da se dodatno unaprijedi korisničko iskustvo koje će dovesti do većeg povjerenja u institucije koje prikupljaju informacije o njima“, kazao je Nuhodžić.

Ministar je ukazao na značaj podizanja kolektivne svijesti državne administracije, menadžmenta kompanija i zaposlenih o značaju nove regulative za održivost poslovanja, što će doprinijeti ukupnom poboljšanju sigurnosti podataka i poslovnih procesa u organizacijama.

„Nakon donošenja novog zakona, Ministarstvo unutrašnjih poslova će prioritet dati informisanju i edukaciji širokog kruga društvenih aktera. Takođe, Ministarstvo će organizovati obuke državnih službenika i namještenika koji vrše obradu ličnih podataka, sa ciljem da ona bude zakonita i transparentna. Učešće svih relevantnih subjekata – garancija je da će poruke ove konferencije doprinijeti da se svijest o značaju zaštite ličnih podataka podigne na još viši nivo“, zaključio je Nuhodžić.

ĐUKANOVIĆ PORUČIO

Crna Gora je pobjedu nad fašizmom izvojevala prije nego neki drugi djelovi Jugoslavije, nego Evropa i svijet, a takvi svijetli primjeri putokaz su za dalje, poručio je predsjednik države Milo Đukanović na svečanosti povodom 75 godina od oslobođenja Crne Gore od fašizma.

Đukanović je rekao da je crnogorska istorijska čitanka velika oda slobodarstvu, “od Tuđemila preko Krusa i Martinića, do Grahovca i Vučjega dola, od 13. jula 1878, do Mojkovca i Božićnog ustanka, do velikog 13. jula 1941, slavnih partizanskih bitaka i referenduma o nezavisnosti 21. maja 2006”.

Podsjetio je predsjednik države da smo prvi ustali protiv fašizma, ali i da smo među prvima dočekali slobodu nakon krvavog četvorogodišnjeg rata, u kojem je Crna Gora podnijela ogromne žrtve.

“U danima kad obilježavamo jubilej oslobođenja Crne Gore, prilika je da podsjetimo kako je Podgorica prije 75 godina bila sravnjena sa zemljom, dok su Podgoričani živjeli pod otvorenim nebom. Takva Podgorica bila je odraz u ratu postradale Crne Gore. Prema zvaničnim podacima ubijeno je i u logorima umrlo više od 40.000 ljudi, ili oko 10% stanovništva”, rekao je Đukanović.

Predsjednik smatra da sva crnogorska, ljudska i materijalna stradanja i patnje njenog stanovništva u Drugom svjetskom ratu “ne može izmjeriti ni jedna statistika”.

Zvanje narodnog heroja dobilo 257 boraca iz Crne Gore

“Kao što ne može izmjeriti ni ogromni doprinos Crne Gore i njenih ljudi jugoslovenskom partizanskom antifašističkom pokretu. Tokom završnih borbi za oslobođenje Jugoslavije u partizanskim jedinicama bilo je 12% boraca iz Crne Gore, koja je imala manje od pet odsto učešća u jugoslovenskom stanovništvu. Protiv okupatora i domaćih kvislinga borilo se oko 40 hiljada crnogorskih partizana, a poginulo je preko 14,5 hiljada”, rekao je Đukanović, i podsjetio da je zvanje narodnog heroja dobilo 257 boraca iz Crne Gore, odnsono preko 20% proglašenih u Jugoslaviji.

Antifašistička Crna Gora je, podsjeća predsjednik, 15. aprila 1945. formirala Crnogorsku narodnu Skupštinu, a dva dana kasnije dobila i prvu poslijeratnu Vladu.

“Tada su udareni državni temelji savremene Crne Gore, koja je tokom socijalističkog perioda doživjela pravi preporod. Podgorica je pod imenom Titograd postala nacionalni, politički, privredni, naučni, univerzitetski i kulturni centar republike. U periodu od ’45. do ’90. Crna Gora je dobila moderne gradove, nove puteve, željezničke pruge, aerodrome, bolnice, škole, industriju, pomorstvo, poljoprivredu, turizam, kulturu, Univerzitet, CANU, Pobjedu i Radio-Televiziju… Uz ovako odgovornu nacionalnu politiku, Crna Gora je svo vrijeme bila najdosljednije privržena afirmaciji i opstanku jugoslovenske zajednice”, rekao je on.

Na idejama velikog crnogorskog antifašističkog pokreta i državnim temeljima iz vremena socijalističke izgradnje, uspjeli smo, kaže Đukanović, ’90-tih u krvavom raspadu Jugoslavije da sačuvamo mir i učvrstimo multietnički sklad.

Članstvo u NATO garant za očuvanje antifašističke orijentacije

“Da Crnu Goru zaštitimo od NATO bombardovanja ’99; da na demokratskom referendumu 2006. poslije gotovo jednog vijeka obnovimo državnost; da ostvarimo viziju Crne Gore kao demokratske, građanske države, važnog faktora regionalne stabilnosti, najmlađe članice NATO, i lidera u pregovaračkom procesu sa Evropskom unijom. Našoj generaciji pripala je čast da poveže istorijsku vertikalu 13. jula 1878, kad je na Berlinskom kongresu potvrđeno međunarodno priznanje Crne Gore, s 13. julom 1941, kad je ovdje buknuo prvi opštenarodni ustanak u porobljenoj Evropi, s 21. majem 2006, kada smo kao potomci slavnih ratnika sa olovkom u ruci mirno, demokratski, obnovili nezavisnost i obezbijedili ponovno međunarodno priznanje koje simbolizuje crnogorska zastava na Ist Riveru”, rekao je on.

Vjerujem, kako je rekao, da je članstvo Crne Gore u NATO “granitni garant za očuvanje njene trajne antifašističke orijentacije”.

“NATO se upravo bazira na vrijednostima koje su neophodne za njegovanje i očuvanje antifašizma, jer štiti i promoviše mir, kolektivnu bezbjednost, ravnopravnost, demokratski razvoj, ljudske slobode i prava, i izgradnju građanskog društva. To su zajedničke vrijednosti koje Alijansa dijeli sa Evropskom unijom, čijem članstvu težimo”, kazao je crnogorski predsjednik.

Moramo, kako je rekao, graditi institucije i uspostaviti snažne društvene mehanizme za očuvanje i promociju antifašističkih vrijednosti u vremenima novih bezbjednosnih izazova.

“Naša je dužnost da svakodnevno ističemo značaj antifašizma, da djelujemo prosvjetiteljski, da vodimo ozbiljne političke debate, koje će i onima koji negiraju ili još ne shvataju značaj tih vrijednosti, pomoći da shvate da samo u antifašističkoj Crnoj Gori ima mjesta za sve naše različitosti. I kad je potrebno, u tom cilju moramo nepokolebljivo pokazati snagu države. Takva Crna Gora, promišljena, odlučna, svoja i evropska biće siguran i prosperitetan dom za svakog njenog građanina”, zaključio je Đukanović.