PROFESOR BURIC

Tara tece regulisanim tokom, jer su nakon suse uslijedile padavine, rekao je profesor Mihailo Buric i dodao da nakon zavrsetka gradnje auto-puta Bar-Boljare taj prostor mora da se dovede u predasnje stanje.

Buric radi novi plan monitoringa i remedijacije prostora, ciji je cilj da se do zavrsetka i nakon okoncanja radova ispune svi zahtjevi za zastitu zivotne sredine.

On je Pobjedi objasnio da monitoring treba da traje do zavrsetka auto-puta i dvije godine nakon toga.

“Sve sto bude snimljeno da nije dobro, morace da se popravi u tom i nakon tog perioda”, istakao je Buric.

Prema njegovim rijecima, sada se moze najbolje sagledati situacija u odnosu na onu kada je bio nizak vodostaj i dodaje da je to bio prirodan rezim i nije bio posljedica gradilista.

“U susnom periodu u rijeci nije bilo dva-tri centimetra vode i u tim uslovima, kada ona presusuje, tu ne moze da bude ni zivog svijeta. Ove godine su bile vode jako niske i zbog toga je i onakav bio vodostaj. Stvorio se pogresan utisak da je radiliste posljedica svega toga”, naveo je Buric

Kako je kazao, to je prirodan rezim proticaja u susnom periodu posebno kada se minimum javi u oktobru.

“Nakon padavina Tara sada tece regulisanim koritom i veca kolicina i bolja kolicina moze se sprovesti regulisanim koritom”, istakao je Buric.

ZPCG POZIVA NADLEZNE

Zeljeznicki prevoz Crne Gore (ZPCG) apelovao je na nadlezne drzavne organe da im pomognu u suzbijanju vandalskog kamenovanja vozova, koji nerijetko nanose veliku materijalnu stetu kompaniji.

Vesna Vucinic iz kompanije Zeljeznicki prevoz kazala je da je 30. oktobra kamenovan lokalni putnicki voz koji je saobracao iz pravca Niksica ka Podgorici.

U pitanju je, kako kaze, novi voz, pa je samim tim i steta veca.

“Ovom prilikom polomljeno je spoljasnje staklo na vozu, a kamenovanje se desilo na pruznom prelazu u Zagoricu. Na svu srecu nije bilo povrijedenih putnika, ili osoblja voza. Samo dan nakon ovog incidenta, uslijedilo je novo kamenovanje. Ovog puta kamenovan je medunarodni brzi voz, koji je saobracao iz Beograda ka Baru. Voz je kamenovan u mjestu Nedakusi, na samom izlazu iz stanice u Bijelom Polju”, kazala je Vucinic u Jutarnjm programu TVCG.

Istice da je u tom incidentu polomljeno bocno staklo na vagon-restoranu, koji je u vlasnistvu ZPCG.

“Kamenovanja su sve ucestalija na relacija Podgorica-Niksic-Podgorica, i to na prelazima Zagoric kod groblja, Zagoric kod trafostanice i kod ulaska u stanicu Niksic”, kaze Vucinic.

Navodi i da se do sada nije desilo da ucesnici budu pronadeni i sankcionisani.

“Po nasim informacijama uiglavnom se radi o maloljetnim licima. Sve to utice na kasnjenje vozova, poremecaja u redu voznje, iskljucenja vozova iz saobracaja dok se ne sanira steta”, rekla je Vucinic.

DAMJANOVIC VJERUJE

Ministarka nauke Sanja Damjanovic kazala je da ce Naucno-tehnoloski park, ako sve bude po planu, u punom kapacitetu funkcionisati od 2021. godine.

“Naucno-tehnoloski park je kljucna osovina da se poveze biznis sektor, startaup zajednica i akademski sektor. Imamo 30-40 inovativnih kompanija, medutim one su rasijane, uopste ne znamo za njih. To su zapravo kompanije koje se vec bore na globalnom trzistu, neke od njih su uspjesne i imaju zasticene patente”, rekla je Damjanovic.

Ona je u Jutarnjem programu TVCG kazala da ce Naucno-tehnoloski park sve kompanije povezati na jednom mjestu.

“Napravice se sinergija medu njima, koja je jako kljucn. Takode ce biti jedan magnet da se privuku strani investitori koji bi ulagali u istrazivanje i inovacija, a imacemo taj link izmedu uspjesnih kompanija, i onih kompanija koje pocinju da se bore za globalno trziste”, rekla je ministarka Damjanovic.

Iz takve energije ce se, vjeruje ona, stvarati novi proizvodi i nove usluge.

“Za nas Naucno-tehnoloski park je vazan razvojni projekat, to je ono sto je potrebno Crnoj Gori. Projekti koji ce stvarati nove vrijednosti. Ukupna investicija je 12 miliona eura, do sada je ulozeno cetiri miliona eura, jer se on sad gradi u zgradi koja je u grubim radovima, koja je bila namijenjena za tri fakulteta”, rekla je ministarka Damjanovic.

Smatra da je lokacija Naucno-tehnoloskog parka u Podgorici idealna, jer se nalazi u kampusu Univerziteta: “To je zapravo ulaz privrede u crnogorski Univerzitet. Kod nas se izgubio link izmedu akademskog i biznis sektora, i ovaj park ce povratiti taj link”.

Damjanovic vjeruje da ce park otvoriti put mnogim studentima i pokazati im sta je buducnost.

Zgrada Naucno-tehnoloskog parka, kako je kazala, bice najmodernija u Crnoj Gori kad je u pitanju tehnologija, iako sada ne izgleda reprezentativno.

“Imamo glavni projekat. Otvara se tender za izvodenje radova. Bice najmodernija i u drugim aspektima, ne samo kad je u pitanju energetska efikasnost”, istakla je Damjanovic.

Ministarka se danas sastala i sa generalnim direktorom Radio-televizije Crne Gore (RTCG) Bozidarom Sundicem, a razgovarali su o aktuelnoj i buducoj saradnji resora nauke i Nacionalnog javnog servisa.

MJU

Najvise zaposlenih iz sektora rada i socijalnog staranja, finansija i zdravstva zainteresovano je za sporazumni raskid radnog odnosa, saopsteno je za Dan iz Ministarstva javne uprave (MJU).

Od ukupno 1.430 podnijetih zahtjeva na centralnom nivou, 520 ih je iz zdravstva.

Analiza dostavljenih profila pokazuje da su za sporazumni raskid radnog odnosa najvise zainteresovani zaposleni kojima je ostalo nekoliko godina do penzije odnosno zaposleni koji prosjecno ima 59 godina starosti i 35 godina radnog staza.

“Prema podacima kojima raspolaze Ministarstvo javne uprave, u sektoru zdravstva podnijeto je 520 zahtjeva za sporazumni prestanak radnog odnosa uz isplatu otpremnine. Na osnovu profila zaposlenih koji su nam dostavljeni, zakljucuje se da medicinski kadar cini nesto vise od polovine zaposlenih koji su podnijeli zahtjev. Najveci broj njih su medicinske sestre/tehnicari oko 48 odsto, dok ljekari
cine oko cetiri odsto ukupnog broja podnijetih zahtjeva”, precizirali su iz MJU.

Na centralnom nivou trenutno radi oko 40.000 sluzbenika, a za prekid radnog odnosa zainteresovano je njih 1.430, odnosno oko 3,5 odsto.

Iz resora ministra Suzane Pribilovic preporucuju da organi i institucije ne koriste ovaj mehanizam kako bi sporazumno raskinuli radni odnos sa zaposlenima koje moraju odmah zamijeniti.

“Ukoliko se organi/institucije ne budu pridrzavali ove preporuke, neminovno ce doci do pada kvaliteta usluga koje pruzaju, kao i do znacajnog finansijskog troska za javni sektor”, upozoravaju iz MJU.

Iz MJU napominju da sektori iz kojih je najvise zainteresovanih za sporazumni raskid radnog odnosa (zdravstvo, prosvjeta, finansije, rad i socijalno staranje i unutrasnji poslovi) ujedno imaju i najveci broj zaposlenih, pa je, kako navode, ocekivano da ce i broj onih koji su zainteresovani za sporazumni prestanak radnog odnosa biti najveci.

“Posmatrano kroz udio podnijetih zahtjeva u ukupnom broju zaposlenih, najveci procenat podnijetih zahtjeva evidentiran je u sektorimarada i socijalnog staranja, finansija i zdravstva oko pet odsto od ukupnog broja zaposlenih u ovim sektorima. Najvise zainteresovanih na lokalnom nivou je iz Podgorice, zatim iz Pljevalja i Ulcinja”, naglasili su iz MJU.

Za sporazumni prestanak radnog odnosa priblizno je isto interesovanje zena i muskaraca.

NAREDNE SEDMICE

Skupstinski Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport obavice 12. novembra konsultativno saslusanje na temu socio-ekonomskog statusa prosvjetnih radnika u Crnoj Gori.

Odbor je na sjednici proslog mjeseca jednoglasno prihvatio inicijativu za konsultativno saslusanje koju je podnijela poslanica Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanovic Stankovic.

Vuksanovic Stankovic je tada na sjednici kazala da, ako su prihodi u budzetu veci za skoro 200 miliona EUR u posljednje tri godine, ako je ekonomski rast Crne Gore najveci u regionu, mora da ima novca za povecanje zarada prosvjetnim, ali i zdravstvenim radnicima.

Predstavnici Ministarstva i Sindikata prosvjete usaglasili su predlog da plata zaposlenima u toj oblasti do pocetka 2021. godine bude kumulativno uvecana vise od 13 odsto.

Predlogom, o kojem ce Vlada dati konacnu rijec, predvideno da je da povecanje naredne godine bude devet odsto, a 2021. godine tri odsto na vec uvecanu zaradu iz 2020. godine.

TOKOM OVE GODINE

Zdravstvena inspekcija je tokom ove godine zabranila rad u 14 zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori i zbog nepravilnosti izrekla skoro 77 hiljada eura novcanih kazni.

Inspekcija je zdravstvenim ustanovama u javnom i privatnom sektoru kontrolisala vodenje medicinske dokumentacije, primjenu odredbi Zakona o zastiti prava pacijenata, postovanje radnog vremena, medicinska sredstava i ljekova.

U apotekama je kontrolisano izdavanje ljekova na recept i prisustvo farmaceuta u apotekama, a s svim zdravstvenim ustanovama kontrolisana je primjena odredbi Zakona o ogranicavanju upotrebe duvanskih proizvoda.

“Zdravstvena inspekcija je za nepravilnosti izrekla novcane kazne u iznosu od 76,9 hiljada eura i zabranila rad u 14 zdravstvenih ustanova”, navodi se u saopstenju objavljeno na sajtu Uprave za inspekcijske poslove.

Navodi se da su rjesenja o zabrani rada donesena zbog neposjedovanja kadra kao i zbog pruzanje zdravstvenih usluga van zdravstvene ustanove.

Inspekcija je kao najcesce nepravilnosti utvrdila da zdravstveni radnik ne vodi medicinsku dokumentaciju u skladu sa Zakonom, da je medicinski radnik napustio radno mjesto a da nije obezbijedio zamjenu, da nije unosio podatak u medicinsku dokumentaciju o pristanku odnosno odbijanju na predlozenu medicinsku intervenciju.

“Zdravstvena ustanova ne pruza zdravstvenu zastitu u kontinuitetu, zdravstvena ustanova nije obavijestila Ministarstvo zdravlja o promjeni uslova u pogledu prostora, opreme i kadra”, kaze se u saopstenju.

U apotekama najcesce konstatovane nepravilnosti su da je farmaceut izdao lijek bez recepta ciji je rezim izdavanja na recept i da apoteka nije prestala sa radom za vrijeme trajanja odsustva.

ULCINJ

U Ulcinjskom polju je u utorak oznacen pocetak gradnje nove zupne katolicke crkve u Ulcinju koja ce biti posvecena svjesteniku Vincencu Prenushiju i 37-orici njegovih drugova-mucenika, stradalih u vrijeme komunizma.

Kamen-temeljac svecano su postavili nadbiskup barski, monsinjor Rrok Gjonleshaj i predstavnik Opstine Ulcinj Aleksandar Dabovic.

U ime lokalne uprave najbolje zelje za pocetak gradnje novog vjerskog objekta pozeljela je potpredsjednica Opstine Hadidza Doni, a u ime Katolicke crkve u Albaniji monsinjor Skadra Angjelo Massafra.

Ovoj svecanosti prisustvovali su visoki dostojanstvenici Islamske zajednice i Srpske pravoslavne crkve.

PAZIN – KUBUROVIC

Potpredsjednik Vlade i ministar pravde Zoran Pazin i ministarka pravde Republike Srbije Nela Kuburovic potpisali su danas u Beogradu Protokol o ustupanju informatickog rjesenja za potrebe Uprave za izvrsenje krivicnih sankcija Crne Gore.

“U skladu sa navedenim protokolom, Ministarstvo pravde Srbije ustupice crnogorskom Ministarstvu pravde prava na koriscenja i prilagodavanja ‘source code-a’ informatickog rjesenja prilagodenog zatvorskom sistemu, u cilju uspostavljanja informacionog sistema za pracenje zivotnog ciklusa zatvorenika koji se nalaze u zatvorima u okviru Uprave za izvrsenje krivicnih sankcija”, navode u saopstenju.

Isticu da je to softver koji omogucava pracenje relevantnih podataka vezanih za lica lisena slobode, kao i poboljsanje efikasnosti i bolju kontrolu rada sistema izvrsenja krvicnih sankcija.

“Prilikom potpisivanja protokola, potpredsjednik Pazin je zahvalio ministarki Kuburovic na ustupljenom informatickom rjesenju koje ce doprinijeti modernizaciji zatvorskog sistema u Crnoj Gori”, zakljucili su u saopstenju.

U HRAMU U PODGORICI

Ambasadorka Dzudi Rajzing Rajnke sastala se sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem.

“Drago mi je sto sam posjetila Hram Hristovog Vaskrsenja u Podgorici i sto svakog dana ucim o vjerskoj raznolikosti Crne Gore”, napisala je Rajnke u z fotografije koje je objavila na svom Instagram profilu.

Kako su saopstili iz Mitropolije, poslije obilaska Sabornog hrama Hristovog Vaskrsenja, Amfilohije je, pozdravljajuci ambasadorku i njene saradnice, ukazao na visevjekovnu i bogatu hriscansku istoriju i kulturu na prostorima na kojim se danas nalazi Crna Gora.

“U daljem toku srdacnog razgovora, visoki sagovornici su razmijenili misljenja po brojnim pitanjima u pogledu nacina ostvarivanja i zastite prava na slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja, izazova koji postoje u odnosima izmedu Crkve i drzave, problema u pogledu nemogucnosti ostvarivanja prava na restituciju imovine koja je od Crkve i drugih vjerskih zajednica oduzeta za vrijeme komunistickog rezima poslije Drugog svjetskog rata”, navodi se u saopstenju objavljenom na sajtu Mitropolije.

Posebna paznja, kako se dodaje, posvecena je pitanju Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom polozaju vjerskih zajednica u Crnoj Gori.

“Na kraju sastanka, zakljuceno je da se o tako vaznim drustvenim pitanjima kao sto je pravo na slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja mora voditi najsiri javni, stalni i institucionalni dijalog uz puno medusobno postovanje, saradnju i toleranciju drzave i svih subjekata vjerske slobode”, zakljucuje se u saopstenju.

SEHOVIC NAJAVIO

Odgovarajuci na poslanicka pitanja u Skupstini Crne Gore, ministar prosvjete Damir Sehovic najavio je sjutrasnje potpisivanje ugovora sa Evropskom investicionom bankom za gradnju cetiri skole, rekonstrukciju tri vrtica i opremanje skola, ali je najavio i dalja povecanja izdvajanja za stanovanje prosvjetnih radnika.

Govoreci o projektim u Glavnom gradu, ministar je rekao da ce sjutra biti potpisan finansijski ugovor vrijedan preko 40 miliona eura, koji ce se vecinom odnositi na infrastrukturu na teritoriji Glavnog grada.

,, Njime je predvidena izgradnja cetiri skole i to: nove gimnazije, te izgradnja novih osnovnih skola u naseljima City kvart, Zabjelo i Karabusko polje”, kazao je Sehovic.

Govoreci o osnovnoj skoli u Tolosima, ministar je rekao da je za ovaj objekat prije nekoliko dana raspisan konkurs za izbor najboljeg idejnog rjesenja, sto je prvi konkretan i vidljiv korak na realizaciji ovog projekta, i zakonski preduslov za dalje aktivnosti na njegovoj izgradnji.

Sehovic je najavio i potpisivanje ugovora sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB) do kraja godine.

,,U okviru tog projekta ce se finansirati gradnja sedam novih vrtica u Crnoj Gori, od cega jos cetiri nova vrtica na teritoriji Glavnog grada i to u naseljima: City kvart, Zlatica, Tuski put, te jos jedan vrtic na Starom aerodromu.”

Dodatno, govorio je i vrticu u Bloku 6.

,,Ubrzo nas ocekuje raspisivanje tendera za izbor izvodaca radova na objektu vrtica u naselju Blok VI povrsine 1 500 m2, za preko 200 djece, procijenjene vrijednosti oko dva miliona eura”, kazao je ministar prosvjete.

Govoreci o statusu prosvjetnih radnika, ministar je najavio povecana izdvajanja za stambene potrebe prosvjetara.

,,Kako vazeci Sporazum koji se tice izdvajanja Vlade za stambene potrebe prosvjetnih radnika kroz zadrugu ,,Solidarno” istice, u pripremi je realizacija novog sporazuma, za naredne tri godine. Predlozeno je povecanje izdvajanja Vlade za stambene potrebe zaposlenih u prosvjeti kroz Stambenu zadrugu ,,Solidarno”, kako bi od naredne godine ono bilo ne manje od 700.000 eura godisnje”, kazao je on.

Posljednje tri godine to izdvajanje je bilo 600 000 godisnje, a ranije 450 000 godisnje.

Istakao je i da je samo u posljednje tri godine preko 300 zaposlenih rijesilo stambeno pitanje kroz zadrugu ,,Solidarno”. Ukupno, Vlada Crne Gore je od osnivanja Zadruge do danas izdvojila oko 6,3 miliona eura za rjesavanje stambenih pitanja zaposlenih u prosvjeti.

Ministar je podsjetio i da je nedavno Ministarstvo prosvjete sa Sindikatom prosvjete usaglasilo predlog o povecanju zarada, i to 2020. godine 9odsto, a 2021. godine 3 odsto na vec uvecanu zaradu iz 2020. godine, odnosno preko 13odsto kumulativno do pocetka 2021. godine. To bi ujedno bilo najvece povecanje od 2007. godine i jedno od vecih povecanja u regionu.

Govoreci o nagradivanjima prosvjetnih radnika, ministar je podsjetio i da je trenutno aktuelan Fond za kvalitet i talente, putem koga ce do kraja ove godine biti dodijeljeno oko 500 nagrada najboljim nastavnicima i ucenicima, kao i prosle godine.

,,Rijec je o znacajnim finansijskim nagradama, koje osim finansijske podrske, predstavljaju i jasnu poruku prosvjetnim radnicima da drustvo prepoznaje i cijeni njihov rad i da je uspostavljeno sistemsko nagradivanje najboljih nastavnika, kroz godisnji konkurs zasnovan na javnim i jednakim kriterijumima za sve. Samo za ovu namjenu izdvaja se oko pola miliona eura godisnje”.