SARADNJA SA ARHIVOM VATIKANA

Predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković, juče je tokom zvanične posjete Svetoj Stolici, posjetio Istorijski arhiv Vatikana. Tom prilikom je, kao gost direktora Johana Iksa, imao priliku da se upozna sa vrijednom arhivskom građom o odnosima Crne Gore i Svete Stolice.

Premijer Marković je pored ostalog, vidio jedan od dva originalna dokumenta Konkordata Crne Gore i Svete Stolice potpisanog 1886. godine kao i svu prateću dokumentaciju koja je prethodila zaključivanju ovog veoma važnog sporazuma. Direktor Iks je Premijeru i crnogorskoj delegaciji pokazao i druga vrijedna dokumenta, a koja govore o odnosima dvije države.

“Želim da zahvalim Vama lično i Svetoj Stolici na spremnosti da vatikanska arhivska građa bude na raspolaganju crnogorskim istoričarima i na taj način doprinese kvalitetnijem istraživanju naše bogate istorije”, kazao je premijer Marković.

Takođe, posebno važnim, ocijenjen je rad na stvaranju edicije Monumenta Vaticana Montenegrina, na kojoj radi crnogorsko Ministarstvo kulture sa Crnogorskom akademijom nauka i umjetnosti.

Edicija će biti izdata u februaru naredne godine, a biće prezentovana i u Crnoj Gori i u Vatikanu.

Direktor Iks predstavio je sadržaj i način rada Istorijskog arhiva Vatikana u kojem se čuva više miliona dokumenata, a informisao je i da je počeo proces digitalizacije u toku kojeg je obezbijeđena elektronska verzija preko milion dokumenata i na taj način omogućen veći kvalitet, dostupnost i bolja zaštita istorijskih dokumenata.

MINISTARSTVO ODBILO PREDLOG

Ministarstvo za ljudska i manjinska nije prihvatila predlog Mitropolije crnogorsko – primorske (MCP) da se licima istog pola zbog stupanja u životno partnerstvo oduzima pravo na roditeljsko staranje ili starateljstvo.

Crnogorska Vlada je u četvrtak utvdila Predlog zakona o životnom partnerstvu lica istog pola.

Ministarstvo smatra da ovakav stav MCP nije prihvatljiv i da je direktno narušavanje Ustavom i Porodičnim zakonom utvrđenih prava i dužnosti roditelja i djece.

Podsjeća se da su prema Ustavu Crne Gore roditelji obavezni da brinu o djeci, da ih vaspitavaju i školuju.

Porodičnim zakonom je predviđeno da sud može donijeti odluku o odvajanju djeteta od roditelja samo onda ako postoje razlozi za ograničenje ili lišenje roditeljskog prava ili u slučaju nasilja u porodici.

„Porodičnim zakonom regulisano je da do lišenja roditeljskog prava može doći ukoliko roditelj zloupotrebljava roditeljsko pravo i grubo zanemaruje roditeljske dužnosti“, navode iz Ministarstva.

Kako se objašnjava, to znači ukoliko roditelj zlostavlja dijete, izrabljuje ga, prisiljava na pretjeran rad ili ako napusti dijete, izbjegava da izdržava dijete, sprječava održavanje ličnih odnosa sa djetetom i drugo.

„Kako u konkretnom slučaju ne postoje zakonom propisani slučajevi usled čijeg postojanja bi sud mogao da odlučuje o lišenju ili ograničenju roditeljskog prava jasno je da ovakav predlog MCP nije ni pravno ni društveno prihvatljiv“, smatraju u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava.

UPRAVA POLICIJE

Uprava policije je za 11 mjeseci ove godine prinudno naplatila 890 hiljada eura neplaćenih prekršajnih naloga, saopštio je načelnik Odsjeka za sprovođenje postupka prinudne naplate Dragan Stevanović i dodao da očekuje da će taj iznos do kraja godine premašiti million.

On je naveo da je Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Uprave policije u aprilu, u okviru Sektora policije opšte nadležnosti, sistematizovana je nova organizaciona jedinica Odsjek za sprovođenje postupka prinudne naplate.

Zadatak Odsjeka je, kako je pojasnio Stevanović, donošenja naredbi prinudne naplate za neplaćene prekršajne naloge koje izdaju službenici policije.

Stevanović je podsjetio da je u prethodnom periodu ovaj posao bio povjeren organizacionoj jedinici koja funkcioniše u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova i dodao da je prezimanjem nadležanosti zatečen veliki broj predmeta koji su bili u zastari, ili neposredno pred zastaru.

“Za relativno kratko vrijeme, od maja do novembra, učinjen je veliki iskorak u pravcu rješevanja nagomilanih prekršajnih naloga koji su čekali na donošenje naredbe za prinudnu naplatu. Službenici su bili maksimalno angažovani i taj timski rad je dao rezultate”, rekao je Stevanović agenciji MINA.

On je kazao da su od preuzimanja nadležnosti donosili naredbe za prekršaje koji su počinjeni u periodu od juna 2017. do jula prošle godine.

Stevanović je rekao da se godišnje napravi između 160 i 180 hiljada prekrašaj, a da službenici Odsjeka dnevno donesu između 500 i 600 naredbi, što je i rezultiralo povećanim brojem izvršenih novčanih sankcija.

On je saopštio da je samo u toku novembra ostvaren prihod od 170 hiljada eura.

“Ako to posmatramo na godišnjem nivou, za 2018. je ostvaren prihod od 307.202 EUR, dok je za 11 mjeseci ove godine prihodovano 890.177 EUR. Ovdje nije uračuna prihod od decembra koji će, prema sadašnjim evidencijama biti oko 150 hiljada, što znači da će ukupan prihod za ovu godinu iznositi preko milion EUR”, istakao je Stevanović.

Kako je objasnio, sve naredbe koje se donose upućuju se na realizaciju područnim centrima, odjeljenjima bezbjednosti i jedinicama policije koji ih dalje uručuju poslodavcima.

On je naglasio da je uspostavljena dobra komunikacija i saradnja sa centrima i odjeljenjima bezbjednosti i stanicima policije, i da je zadovoljan kako se ažurno postupa kada su u pitanju dostavljanja prekršajnih naloga Odsjeku na donošenje naredbi o prinudnoj naplati.

Stevanović je rekao da postupka prinudne naplate dolazi usljed nepoštovanja zakonskih obaveza počinilaca prekršaja.

“Ako kažnjeni na osnovu konačne odluke nije u određenom roku platio, u cjelosti ili djelimično, određeni iznos novčane kazne i ako nadležni organ utvrdi da na bilo koji način izbjegava da izvrši svoje obaveze, u tom slučaju će se sprovesti prinudna naplata”, pojasnio je Stevanović.

On je kazao da se prinudna naplata sprovodi tako što se od pravnog lica i preduzetnika prenosi novac sa njihovog računa na račun budžeta države, preko Centralne banke, i dodao da u tom dijelu realizuje svaka prinudna naplata.

Kada su u pitanju fizička lica, prema riječima Stevanovića, nalozi se prinudno naplaćuju odbijanjem određenog dijela zarade ili penzije, ali ne većeg od jedne trećine, preko organa, pravnog lica ili poslodavca kod kojeg je kažnjeni zaposlen ili Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja.

Kako je objasnio, jedan od načina za prinudnu naplatu je da se vrši prenos novca sa računa koje fizičko lice i odgovorno lice u pravnom licu imaju kod poslovnih banaka.

Stevanović je istakao da su imali problem kod prinudne naplata od počinioca koji su nezaposleni jer je u ranijem periodu veliki broj prekršajnih naloga koji su konačni i izvršni odlazilo u zastaru iz objektivnih razloga.

On je kazao da veliki broj poslodavaca u Crnoj Gori poštuje odredbe zakona i postupa po naredbama policije i zahvalio im na uspostavljenoj saradnji, i dodao da ima slučajeva kada poslodavac ne postupi po naredbama iako mu je to zakonska obaveza.

Stevanović je kao negativan primjer naveo slučaj da je u jednoj podgoričkoj kompaniji 414 zaposlenih počinilo prekršaje iz zakona o bezbjednosti saobraćaja i da ta kompanija nije postupila niti po jednoj naredbi koju je uputila Uprava policije.

“To nije samo nepoštovanje zakona o prekršaju i o radu, već imamo problem direktne podrške sadašnjim i budućim počiniocima prekršaja u neizvrašavanju sankcija koje su utvrđene. To je i negativni uticaj na preventivnu funkciju novčanih sankcija i posredno stvara svijest kod učesnika u sobraćaju da se za počinjeni prekršaj neće odgovarati”, rekao je Stevanović.

Prema njegovim riječima, time se nanosi i šteta po budžet Crne Gore, ali i obesmišljava rad policijskih službenika koji su nadležni za donošenje prekršajnih naloga.

Stevanović je poručio da će policija, ukoliko se ne bude postupalo u skladu sa naredbom, biti prinuđena da kod nadležnog suda za prekršaja inicira postupak zamjene novčane kazne za kaznu zatvora ili rada u javnom interesu.

On je istakao da je najveći broj prekršaja počinjen iz oblasti bezbjednosti saobraćaja i apelovao na sve vozače da poštuju zakonske odredbe.

“Na taj način će doprinijeti većoj bezbjednosti saobraćaja i smanjiti saobraćajne nezgode, naročito one sa teškim posljedicama i smrtnim ishodima”, naglasio je Stevanović.

On je rekao da će službenici Odsjeka i dalje intezivno sprovoditi postupke prinudne naplate i i naročito blaogovremeno pratiti da ne dođe do zastarijevanja prekršajnih naloga.

Bio bi, kaže, zadovoljan kada ne bi donosili nijednu naredbu za prinudnu naplatu, već kad bi počinioci prekršaja u zakonskom roku izmirivali svoje obaveze.

ZBOG TRAGEDIJE

Organizatori Podgoričkog prazničnog pazara saopštili su da će večeras biti otkazan program na trgu zbog saobraćajne nesreće na Brajićima u kojoj su poginuli M.B. i M.L. iz Podgorice.

LIJEVA RIJEKA

Na izgradnji prioritetne dionice autoputa do sada je angažovano na desetine firmi, ali i više hiljada radnika. Posao je dobio i veliki broj ljudi iz Crne Gore. Ima i onih kojima je to i prvi radni angažman. I veliki broj mještana, koji žive u selima duž trase autoputa, zasnovali su radni odnos upravo u kompanijama koje su angažovane na izgradnji.

Aleksandar Mitrović, mještanin Lijeve Rijeke do početka izgradnje puta svoju porodicu izdržavao je baveći se poljoprivredom. Zaposlenje koje je dobio od samog početka radova dalo mu je sigurnost i omogućilo, kako kaže, bolji i ljepši zivot.

“Radim ovdje skoro od samog početka izgradnje kampova, svako ko je htio da radi – mogao je da radi. Radio sam osam mjeseci u CRBC, godinu dana u Cijevna Comerc, i vratio sam se opet u CRBC i tu već dvije i po godine radim u labaratoriji”, kaže Mitrović.

Filip Đukić radno je angažovan od samog pocetka gradnje puta.

“Prije ove izgradnje auto – puta radio sam kao fizikalac. Kada je počela izgradnja zaposlio sam se i evo već četiri godine radim. Bolje mi je, lakše mi je nego što sam radio ranije. Moji radni zadaci su proizvodnja materijala. Dnevno proizvedem, kada su normalne okolnosti, oko 250 kubika greze. Dosta toga sam ovdje naučio, nadam se da ćemo produžiti ovaj rad”, kaže Đukić.

Pogledajte šta kažu mještani: 

U DANILOVGRADU

Kampanja „Biti odgovoran prema životinjama je naša obaveza“ ovog vikenda nastavljena u Danilovgradu.

Predstavnici nevladine organizacije „Prijatelji životinja Podgorica“ su u okviru kampanje „Biti odgovoran prema životinjama je naša obaveza“ koju finansira Uprava za bezbijednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, u subotu posjetili Danilovgrad.

“U razgovoru sa građanima saznali smo da je veoma mali broj njih upoznat sa obavezom čipovanja svojih pasa, kao i o izuzetno povoljnoj cijeni čipovanja. Svi oni su sa radošću prihvatili informaciju da je u veterinarskim ambulantama cijena čipa, vakcine i pasoša svega 2,5 eura,” naveo je izvršni direktor Dragoje Vlahović. 

Stanovnici Danilovgrada su ukazali na sve one probleme iz oblasti dobrobiti i zaštite životinja, sa kojima se svakodnevno susreću.

“Kao najveće probleme istakli su veliki broj pasa lutalica u samom gradu, ali i u prigradskim naseljima i okolnim selima. Često se dešava da psi lutalice, koje neko konstantno dovozi i ostavlja, pričinjavaju štetu domaćinima, napadajući živinu i sitnu stoku. Kažu da u rješavanju ovog problema ne nailaze na saradnju lokalne samouprave,” naveo je on.

Vlahović je istakao da će predstavnici organizacije Prijatelji životinja u narednom periodu zakazati sastanak sa predstavnicima lokalne samouprave, gdje će tražiti da u plan budžeta Opštine Danilovgrad, za naredne dvije godine uđe izgradnja skloništa za napuštene životinje, u kome će se sprovoditi program „Uhvati, steriliši i pusti“, te se na taj način postepeno smanjivati broj populacije napuštenih pasa.

“Takođe, zahtijevaćemo da opštinske službe, u saradnji sa lokalnim veterinarskim ambulantama odmah krenu u proces čipovanja, sterilisanja i obilježavanja uličnih pasa. U okviru posjete Danilovgradu, promoteri naše organizacije su stanovnicima ove opštine dijelili propagandni materijal, te govorili o odgovornom vlasništvu nad životinjama”, naveo je Vlahović.

MINISTARSTVO ZDRAVLJA

Elektronske cigarete čijom se upotrebom proizvodi duvanski dim, koje funkcionišu na bazi sagorijevanja, nije moguće koristiti u zatvorenom prostoru u kojem se služe hrana i piće, saopšteno je iz Ministarstva zdravlja.

Oni su pojasnili da sa druge strane, u Crnoj Gori je, za sada, u zatvorenom prostoru dozvoljena upotreba bezdimnih duvanskih proizvoda čijom se upotrebom ne vrši sagorijevanje duvana.

Iz Ministarstva navode da na taj zaključak upućuju i norme Zakona:

“pušenje je rukovanje zapaljenim duvanskim proizvodom, čijim se sagorijevanjem emituju određene supstance u duvanskom dimu, bez obzira da li se dim aktivno udiše ili izdiše, kao i upotreba elektronskih cigareta” (član 4 stav 1 tačka 14)

“duvanski proizvodi za pušenje su svi duvanski proizvodi, osim bezdimnih duvanskih proizvoda” (član 4 stav 1 tačka 6)

“bezdimni duvanski proizvodi su duvanski proizvodi čijom upotrebom se ne vrši sagorijevanje, uključujući duvan za žvakanje, duvan za šmrkanje i duvan za oralnu upotrebu;” (član 4 stav 1 tačka 7)

Takođe, tim je zakonom propisano da je zabranjeno i izlaganje drugih lica sekundarnom duvanskom dimu (član 15), a u smislu ovog zakona „sekundarni duvanski dim je dim koji se ispušta sagorijevanjem na zapaljenom kraju cigarete ili iz drugih duvanskih proizvoda za pušenje, u kombinaciji sa dimom koji pušač izdiše“ (član 5 stav 2)

“Kada je riječ o kupovini cigareta u ugostiteljskim objektima, ističemo da je Zakonom o ograničavanju upotrebe duvanskih proizvoda zabranjen je promet duvanskih proizvoda:

•U javnom prostoru u kome se obavlja vaspitno-obrazovna i zdravstvena djelatnost,
•U apotekama i specijalizovanim prodavnicama medicinskih sredstava;
•U javnom prostoru sportsko- rekreativnih objekata,
•Iz automatskih aparata;
•Uz davanje posrednih ili neposrednih povlastica kupcima ili nekom trećem licu, kao što je davanje poklona, premija, sniženog trgovačkog rabata ili prava da se učestvuje u nagradnoj igri, lutriji ili takmičenju,
•koji sadrže oznake, riječi ili izraze koji upućuju na to da je ta vrsta manje štetna od drugih (“low tar”, “light”, “mild”, “ultra light”, odnosno “nizak katran”, “laki”, “blagi”, “ultra laki” i druge slične oznake),
•Na način koji kupcima omogućava samoposluživanje sa izloga maloprodajnih objekata.”, naveli su u saopštenju.

Iz Ministarstva su kazali kako vjeruju da se zakonski propisi poštuju, a da će eventualna sporadična nepoštovanja biti sankcionisana od strane nadležne inspekcije.

MARKOVIĆ SAOPŠTIO

Papa Franjo prepoznaje doprinos Crne Gore globalnim inicijativama mira i solidarnosti. Papa je, u razgovoru sa predsjednikom Vlade Duškom Markovićem, istakao da zemlje sa takvim određenjem uvijek uspijevaju u razvoju i prosperitetu.

75 GODINA OD OSLOBOĐENJA CG

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović govoriće sjutra na svečanoj akademiji povodom 75 godina oslobođenja Crne Gore od fašizma. Kako je saopšteno iz kabineta predsjednika, akademiju pod sloganom “Slobodna je Crna Gora” organizuje Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore u Crnogorskom narodnom pozorištu.

Najavljeno je da će pozdravni govor imati predsjednik SUBNOR-a Crne Gore Zuvdija Hodžić. Svečana akademija biće održana u Crnogorskom narodnom pozorištu.

ZAŠTITA NA RADU

Najveći broj povreda na radu u Crnoj Gori dešava se u građevinskoj djelatnosti, zbog neprimjenjivanja propisanih mjera zaštite i zdravlja na radu, saopšteno je iz Ministarstva rada i socijalnog staranja. Iz tog Vladinog resora ipak navode da se stanje poboljšava, pa je u posljednjih destak godina ukupan broj povreda na radu smanjen za 60 odsto.

Iz kompanija CRBC i Bemaks poručuju da su svi njihovi zaposleni kolektivno osigurani od povreda na radu i da im je zaštita na radu jedan od prioriteta i da joj posvećuju veliku pažnju, piše Pobjeda.

Zakonom o zaštiti i zdravlju na radu definisano je da su poslodavci dužni da zaposlene obavezno osiguravaju, kao i da premije za osiguranje padaju na teret poslodavca, a određuju se u zavisnosti od nivoa rizika od povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom.

“Najveći broj povreda na radu je upravo iz građevinske djelatnosti, a u prilog tome ide neprimjenjivanje propisanih mjera zaštite i zdravlja na radu. Problem se ogleda u tome što poslodavci ne obezbjeđuju korišćenje sredstava i opreme lične zaštite na radu, zaposlene ne osposobljavaju za bezbjedan i zdrav rad, ne obezbjeđuju ljekarske preglede o zdravstvenoj sposobnosti za bezbjedan rad”, kazali su  iz Ministarstva rada.

Predstavnici Ministarstva dodaju da postoji i odgovornost radnika kod povreda na radu.

“Tu imamo i drugu krajnost u slučajevima kada je poslodavac obezbjedio sve propisane mjere zaštite i zdravlja na radu, a zaposleni ih se ne pridržava misleći da mu je dovoljno samo iskustvo koje ima, pa se takav rad završi sa smrtnim ishodom, iz čega možemo zaključiti da samo zajedničkim djelovanjem možemo obezbijediti sigurno radno mjesto”, poručeno je iz ovog Vladinog resora.

Govoreći o trenutnom stanju u Crnoj Gori, predstavnici Ministarstva su istakli da postoji problem oko vođenja evidencija o povredama na radu, zbog rada na crno, kada zaposleni nije prijavljen kod poslodavca.

“Pa ukoliko se dogodi povreda na radu, poslodavac je ne prijavljuje, što samim tim onemogućuje uvid u realno stanje kada govorimo o povredama na radu”, rekli su predstavnici Ministarstva.

Oni su naveli da podaci Uprave za inspekcijske poslove pokazuju da je u odnosu na 2008. godinu broj povreda na radu smanjen za 60 odsto.

“Možemo slobodno reći da se iz godine u godinu stanje u Crnoj Gori poboljšava, što i jeste cilj svih nas, a svakako ćemo nastaviti sa aktivnostima koji će za cilj imati povećanje navedenog broja u procentima”, poručuju iz Ministarstva.

Iz tog Vladinog resora su govoreći o građevinskom sektoru napomenuli da je Zakon o zaštiti i zdravlju na radu u toku prošle godine pretrpio određene promjene, u kojem su prenešene relevantne Direktive EU upravo iz djelatnosti građevinskog sektora.

Predstavnici Ministarstva su podsjetili da je jedna od ključnih novina podizanje odgovornosti i obaveze poslodavca uvođenjem koordinatora za zaštitu i zdravlje na radu u fazi pripreme projekta i koordinatora za zaštitu i zdravlje na radu u fazi izvođenja radova, kada radove izvode dva ili više investitora.

Ovim novinama, zaštita i zdravlje na radu kada je građevinski sektor u pitanju, podiže zaštitu na jedan veći nivo što obezbjeđuje sigurnije radne uslove za sve zaposlene tvrde predstavnici Ministarstva. Oni dodaju da je zakonska regulativa iz oblasti zaštite i zdravlja na radu zaokružena, donešene su izmjene i dopune Zakona o zaštiti i zdravlju na radu, kao i veliki broj podzakonskih akata koji su usklađivani sa relevantnim Direktivama EU.

“Ono što nama ostaje sada na zadatku je upravo primjena i implementacija kako zakona tako i velikog broja podzakonskih akata, a to će ujedno predstavljati i veliki izazov. Problem predstavlja to što poslodavci misle da je ulaganje u zaštitu i zdravlje na radu trošak, a ne investicija, ne shvatajući da je ulaganjem u zaštitu svoga zaposlenog poslodavac u suštitni na dugoročnom dobitku”, istakli su iz Ministarstva rada i socijalnog staranja.

Iz kineske kompanije CRBC, koja je glavni izvođač radova na priorotetnoj dionici auto-puta Bar-Boljare, od Smokovca do Mateševa, saopšteno je da je kolektivno osiguranje u toj kompaniji riješeno u skladu su Ugovorom o projektovanju i izgradnji auto-puta Bar-Boljare i Zakonom o zaštiti i zdravlju na radu.

“U skladu sa navedenim, kompanija CRBC ima polisu kolektivnog osiguranja zaposlenih od povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom. Svi zaposleni, uključujući i građevinske radnike, su osigurani od posljedica nesrećnog slučaja, u skladu sa Zakonom o zaštiti i zdravlju na radu i zavisno od nivoa rizika za svako pojedinačno radno mjesto”, saopšteno je iz CRBC.

Predstavnici te kompanije su precizirali da nema razlike u osiguranju između radnika iz Kine i Crne Gore koji su angažovani u tom preduzeću.

“Svi zaposleni su osigurani istom polisom”, kazali su iz CRBC-a.

Prema njihovim riječima zaštita na radu je jedan od njihovih prioriteta.

“Kompanija CRBC sprovodi integrisani sistem zaštite na radu, u skladu sa Zakonom o zaštiti i zdravlju na radu i ostalim relevantnim crnogorskim propisima”, rekli su predstavnici CRBC-a.

Oni su dodali da CRBC trenutno u Crnoj Gori (ne računajući zaposlene kod podizvođača) ima 1.633 radnika, od čega su 1.348 kineska radnika, a lokalnih je 285.

Predstavnici Bemaksa istakli su da veliku pažnju posvećuju zaštiti na radu. Oni su podsjetili da su najveća građevinska kompanija u Crnoj Gori i da izvode radove na složenim inženjerskim objektima, misleći prije svega na radove na prioritetnoj dionici auto-puta Bar – Boljare, od Smokovca do Mateševa.

“Poštuju se svi važeći propisi i standardi i radovi na gradilištu mogu da otpočnu tek kada se steknu bezbjedni uslovi rada. Kako Bemaks sarađuje sa državnim, kao i sa stranim investitorima svakim ugovorom su definisane obavezne mjere zaštite na radu”, kazali su iz Bemaksa.

Predstavnici te građevinske firme dodali su da pored toga Bemaks ima stroža interna pravila koja se poštuju na gradilištima.

“Na svakom gradilištu za tu potrebu imamo posebno obučeno i ovlašćeno osoblje koje se samo bavi zaštitom na radu i stara se da se svi propisi i pravila poštuju”, istakli su iz Bemaksa.

Ta kompanija ima više od 250 stalno zaposlenih (ne uključujući radnike firmi koje Bemaks angažuje kao svoje podizvođače), a trenutno Bemaks izvodi radove na više od 40 gradilišta.