NASILJE U PORODICI

Za adekvatnu zaštitu žrtava nasilja u porodici neophodno je, pored izricanja zaštitne mjere udaljenja iz stana, da se izda i zabrana približavanja ili po potrebi zabrana uznemiravanja i uhođenja, kako bi se onemogućilo ponovno uspostavljanje kontakta počinioca i žrtve i preveniralo nasilje.

To je saopšteno na okruglom stolu “Zaštitne mjere i mjere bezbjednosti u skladu sa Zakonom o zaštiti od nasilja u porodici”, koji je organizovao SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja iz Podgorice u okviru projekta “Efikasan pristup pravdi i pravnoj zaštiti za osobe sa iskustvom nasilja u porodici”, a koji je finansijski podržalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.

Direktorica SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, Biljana Zeković, saopštila je da su u okviru projekta, pored analize statističkih podataka, realizovani i intervjui sa službenicima policije, sudijama za prekršaje, zaposlenima u centrima za socijalni rad, kao i sa žrtvama nasilja.

“Na osnovu toga, prepoznato je da, na nivou policijskih službi, zdravstevnih ustanova i sudova za prekršaje, komunikacija u smislu razmjene informacija, obavještavanja i sl. nije razvijena u potrebnoj mjeri”, navela je Zeković.

Ona je pojasnila da je ta organizacija obradila podatke vezane za krivična djela, za djela u prekršaju, kao i zaštitne mjere za period 2017. i 2018. godine, što je sastavni dio monitoring studije izrađene u okviru projekta.

“Sudovi za prekršaje u toku 2017. godine imali ukupno u radu 1.790 predmeta iz oblasti Zakona o zaštiti nasilja u porodici, dok je 2018. taj broj bio veći i iznosio je 1.972”, navela je Zeković.

Ona je pojasnila da Zakon zaštite od nasilja u porodici propisuje zaštitne mjere udaljenja iz stana, zabranu približavanja, zabranu uznemiravanja i uhođenja, koje sprovodi Uprava policije, kao i obavezno liječenje od zavisnosti i obavezni psihosocijalni tretman, koje se, kako je navela, sprovode u zdravstvenim ustanovama.

“Tokom 2017. godine izrečene su 302 zaštitne mjere, dok su u toku 2018. izrečene 408 zaštitne mjere. Zaštitna mjera udaljenja iz stana u 2017. izrečena je u 31 predmetu, dok je u 2018. godini izrečena u 65 predmeta. Svakako je došlo do povećanja, što je pozitivno”, kazala je Zeković.

Ona je navela da je zaštitna mjera zabrana uznemiravanja i uhođenja, mjera koja se najčešće izriče.

“Na osnovu našeg dugogodišnjeg praćenja statističkih podataka, zaključili smo da je ta mjera do 2017. godine bila izdata u više od 70 odsto predmeta. Tokom 2017. godine je izrečena u skoro 50 odsto predmeta, dok u 2018. dolazi do pada i mjera zabrana uznemiravanja i uhođenja je izdata u 37,7 odsto predmeta. Primjećujemo da, kako se smanjuje broj ove mjere, tako se povećava broj druge dvije zaštitne mjere koje su prioritetne za žrtve nasilja u porodici”, kazala je Zeković.

Ona je navela da, za adekvatnu zaštitu žrtve nasilja u porodici, nije dovoljno izdavanje samo jedne zaštitne mjere

“Nije dovoljno izdati mjeru udaljenje iz stana, ukoliko se ne izda i mjera zabrane približavanja. Ukoliko se samo jedna mjera izda, onda se obesmišljava zaštita žrtve”, ocijenila je Zeković.

Govoreći o zaštitinim mjerama koje se sprovode u zdravstvenim ustanovama, ona je kazala da je obavezno psihijatrijsko liječenje i liječenje od zavisnosti mjera koja se najčešće izriče.

Zeković je rekla da se zaštitna mjera obavezni psihosocijalni tretmat nasilnika rijetko izriče jer je, kako je ocijenila, teško sprovesti.

“Pravilo je da se na nivou Centara za mentalno zdravlje formiraju timovi koji će se time baviti, a u Crnoj Gori trenutno postoji trenutno pet takvih timova. Zabrinjavajuće je što ne postoji jasan pravilnik šta su dužnosti zaposlenih u zdravstvenim ustanovama i program psihosocijalnog tretmana nasilnika. Čim ne postoji program, imamo kadar koji nije obučen za rad sa nasilnikom”, pojasnila je Zeković.

Ona je kazala da se posljednjih godina bilježi loša praksa, kada je u pitanju mjera obaveznog liječenja u zdravstvenoj ustanovi.

“Zbog nedostatka kapaciteta na nivou zdravstvenih ustanova, posebno u Kotoru, sve manje sudija se odlučuje za izdavanje mjere obaveznog liječenja u zdravstvenoj ustanovi. Sudije treba da izriču ove mjere, ako procjenjuju da treba da budu sprovedene, jer će jedino na taj način Ministarstvo zdravlja riješiti problem deficita kapaciteta”, smatra Zeković.

Ona je poručila da je važno da žrtve budu informisane o mogućnostima izricanja zaštitnih mjera, kao i da ih mogu same tražiti.

Koordinator linije rada za oblast nasilja porodici i maloljetničku delikvenciju u Centru bezbjednosti u Nikšiću, Slavko Milić, kazao je da mjere bezbjednosti nijesu u dovoljnoj mjeri iskorišćene.

“Nekada sudovi i drugi nadležni organi u krivičnom i prekršajnom postupku ne donose mjere zaštite u mjeri u kojoj u kojoj bismo mi, kao policijski službenici, smatrali da je neophodno. Jedna od ključnih stvari jeste ta što se mjere ne izvršavaju sada i uvijek, već se čeka pravosnažnost sudske presude, što u praksi može predstavljati jako veliki problem, da zaštitimo žrtvu u krivičnom postupku”, naveo je Milić.

On je ocijenio da su mjere zaštite koje sprovodi Uprava policije moćna sredstva, da se žrtve nasilja u porodici zaštite na adekvatan način, naročito kada je u pitanju mjera udaljenje iz stana.

“Međutim, kod druge dvije mjere često imamo raskorak, jer sudovi ne odlučuju uvijek da izreknu zaštitne mjere u dualitetu, već ih izriču kao posebne mjere. Mjera udaljenja iz stana, ukoliko nije izrečena zaštitna mjera zabrana približavanja ili zabrana uznemiravanja i uhođenja, nije najefikasnije rješenje, jer učinioci nađu mogućnost da uspostave kontakt sa žrtvom”, pojasnio je Milić.

Sutkinja u Višem sudu za prekršaje, Maja Živaljević, kazala je da je pojava nasilja u porodici rasprostranjena pojava, koja zahtijeva međusektorsku saradnju vladinog i nevladinog sektora.

“Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, kao jednu od vrsta prekršajno-pravnih sankcija, predviđa izricanje zaštitnih mjera čija je svrha da se, njihovom primjenom, spriječi nasilje u porodici, osigura nužna zaštita zdravlja i sigurnosti osobe izložene nasilju, te otklone okolnosti koje pogađaju ili podsticajno djeluju na činjenje novog prekršaja”, rekla je Živaljević.

Ona je kazala da međunarodni standardi i najbolja praksa u oblasti borbe protiv nasilja u porodici, podstiču države da omoguće žrtvama da podnesu zahtjev za izricanje zaštitne mjere.

“Neke države dopuštaju da takve zahtjeve podnose treća lica, ali naš zakon propisuje da zahtjev za izricanje zaštitne mjere može podnijeti žrtva, njen zastupnik, policija, tužilaštvo ili druga ustanova socijalne i dječije zaštite. Uprkos ovom širokom krugu lica ovlašćenih, zahtjev za izricanje zaštitne mjere najčešće podnosi policija”, navela je Živaljević.

Ona je poručila da je neophodno praćenje izvršenja zaštitnih mjera, kako bi se osiguralo da se učinilac pridržava istih, a eventualno nepridržavanje sankcionisalo.

“Takođe, zaštitne mjere bi trebalo da budu lako dostupne, a zahtjevi za njihovo izricanje brzo riješeni što se promoviše i u međunarodnim standardima o zaštiti žrtve. Praksa naglašava da se određene mjere, kao što su udaljenje iz stana ili drugog stambenog prostora i zabrana približavanja žrtvi nasilja, mogu izricati po hitnom postupku, bez saslušanja, kada postoji neposredna opasnost od nasilja”, istakla je Živaljević.

NAKON BLOKADE

Normalizovan je saobraćaj na Bulevaru Svetog Petra Cetinjskog, preko mosta Blaža Jovanovića, nakon višesatne blokade usljed protesta građana zbog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, javila je ekipa sa terena Jutarnjeg program TVCG.

Podsjećamo, policija je juče blokirala nekoliko gradskih saobraćajnica, a među njima je i glavni podgorički bulevar od stare zgrade Vlade Crne Gore prema parlamentu.

Bulevar je bio u blokadi do ranih jutarnjih sati.

PODACI ZA 2019.

U Crnoj Gori prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju zaraznih bolesti Instituta za javno zdravlje u 2019. godini do 18. decembra registrovano je ukupno 385 slučajeva šuge, što je za 14.2 odsto manje nego prethodne godine.

Od toga, kazali su Dnevnim novinama iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore, najviše oboljelih bilo je u Podgorici 98, zatim Bijelom Polju 67, te u Nikšiću 37.

Najmanje oboljelih bilo je na Žabljaku i u Plužinama po jedan, dok u Šavniku nije bilo oboljelih. Najveći broj oboljelih po mjesecima bio je u novembru 68, januaru 51 i oktobru 42, dok je u jednom mjesecu najviše oboljelih bilo u Podgorici u januaru 20.

“Šuga je zarazno oboljenje kože koje je rasprostranjeno u čitavom svijetu. Ženka parazita koji izaziva šugu (šugarac), se nastanjuje u površinskom sloju kože bušeći hodnike u kojima polaže jaja. Prenosi se dužim direktnim kontaktom sa kožom oboljelog ili korišćenjem iste posteljine, odjeće ili donjeg rublja sa oboljelom osobom”, kazali su iz Instituta.

Najčešća tegoba je, dodaju, svrab koji je najintenzivniji noću.

“Promjene na koži mogu se pojaviti bilo gdje na tijelu, ali se obično nalaze na rukama, ručnim zglobovima, laktovima, grudima, pazušnim jamama, u predjelu pojasa i prepona. Osobe koje nikada ranije nisu imale šugu obično osjete tegobe četiri do šest nedjelja posle kontakta sa oboljelim. Osobe koje su već imale šugu mogu primijetiti promjene na koži ranije, najčešće za nekoliko dana do nedjelju dana”, pojasnili su iz Instituta.

Može se pojaviti bilo kada u toku godine, ali je, ističu, nešto češće obolijevanje u hladnijim mjesecima.

“Održavanje lične higijene i izbjegavanje kontakta sa oboljelima je od presudnog značaja u smislu prevencije”, naglašavaju iz Instituta.

Osoba može prenijeti šugu, upozoravaju, od momenta kada se zarazi do završetka liječenja.

“Ukućani i osobe u bliskom kontaktu sa oboljelim treba takođe da se obrate ljekaru koji će ih uputiti kako da spriječe
nastanak oboljenja, odnosno da se preduzmu mjere profilaktičkog liječenja lica koja su bila u kontaktu sa infestiranim (uključujući članove porodice i seksualne partnere)”, kazali su iz Instituta.

Odjeću, posteljinu i rublje koji su korišćeni nekoliko dana prije početka liječenja, dodaju, treba otkuvati ili hemijski očistiti.

“Odjeća ili druge stvari koje se ne mogu oprati treba skloniti u zatvorenu plastičnu kesu nedjelju dana. Obavezno je isključivanje infestiranih iz škole ili sa posla u toku liječenja i jedan dan po završetku liječenja”, savjetovali su iz Instituta i naglasili da se lijek, najčešće u obliku kreme, propisan od ljekara, nanosi na kožu, ostavlja da djeluje nekoliko sati, a zatim spira, odnosno postupa se po uputstvu ljekara.

SAVJET RTCG

Savjet Radio i Televizije Crne Gore (RTCG) preporučio je generalnom direktoru Božidaru Šundiću da sankcioniše odgovorne osobe u Televiziji i Portalu zbog, kako je ocijenila Komisija za predstavke i prigovore slušalaca i gledalaca, kršenja programskih principa i standarda prilikom izvještavanja o incidentu sa novinarom Dana Vladimirom Otaševićem.

Podsjećamo, Portal RTCG i TVCG objavili su snimak sa nadzorne kamere šoping mola Delta siti koji, kako se kasnije ispostavilo, nije prikazao cijeli incident.

Komisija je ocijenila da je došlo do kršenja programskih principa i standarda, jer je snimak objavljen bez provjere.

“Nije kontaktirana druga strana i stekao se utisak da Otašević nije govorio istinu i da je incident bio blaži nego što jeste”, kazao je predsjednik Komisije i član Savjeta RTCG Milan Radović.

On je istakao da nije bilo konzistentnosti prilikom izvještavanja, jer informacija o incidentu iz dnevnih novina nije objavljena jer, kako se objašnjava u odgovorima Savjetu, nije mogla biti provjerena, a snimak je objavljen bez provjere.

Direktor TVCG Slavko Đurđić je naglasio da je Javni servis objavio sve informacije o tom događaju.

“Nijesmo zataškali niti pokušali da zataškamo. Objavili smo reagovanje Otaševića i snimak sa druge nadzorne kamere”, kazao je Đurđić.

On je pojasnio da je snimak dobio od novinara TVCG Marka Terzića, koji je naveo da je snimak od kredibilnog izvora koji je ranije davao tačne i provjerene informacije.

Naveo je da su kolege iz produkcije i web mastera utvrdile da nema ništa sporno sa snimkom, odnosno da nema vidljive montaže.

Ključan detalj je, kako je rekao, to što u krivičnoj prijavi Otašević naveo da se čovjek iz obezbjeđenja Zorana Bećirovića vratio i smireno mu rekao:

“Praviš mi veliki problem ja sam u obezbjeđenju ovog čovjeka”, te da nije bilo ni riječi o udaranju, koje se vidi na snimku sa druge kamere.

“Imali smo razlog da vjerujemo da imamo kompletnu informaciju. Otišao sam do Portala da pogledaju i kazao im da je moj utisak da je to relevantno i da treba objaviti. Pošto smo kasnije objavili reakciju Otaševića i drugi snimak koji je vidio njegov urednik, tražili smo izjavu od Otaševića, ali je on odbio”, kazao je Đurđić.

Članica Savjeta Bojana Jokić ocijenila je da se odgovori Savjetu o izvještavanju u vezi incidenta nijesu bavili suštinom prigovora novinara Dana.

“Kad ste provjerili video materijal, mogli ste provjeriti početnu informaciju, ne samo dva uticajna štampana medija, nego i kupiti neki treći”, kazala je Jokić.

Radović smatra da je trebalo priznati da je greška napravljena. “Tako se gradi kredibilitet”, poručio je on.

Rukovodilac Portala RTCG Ilija Šuković odbacio je bilo kakvu insinuaciju da je nešto namjerno sakriveno.

“Garantovano nam je za kredibilitet snimka. Vjerujemo kolegama. Vjerujem Slavku Đurđiću i novinaru Terziću sa kojim odlično sarađujemo. Ne govorim da bi pobjegao od odgovornosti, nego da je to bila procjena bez ikakve zle namjere”, kazao je Šuković.

Član savjeta Pavle Radovanović kazao je da treba napraviti razliku između namjere i realnosti.

“Nijesam vidio razlog zašto ne dati informaciju da se nešto desilo. Što se tiče snimka, on jeste mogao da dovede u zabludu, ali suština je da nije bilo dobro”, kazao je Radovanović.

Predsjednik Savjeta Ivan Jovetić kazao da nijesu sumnjali da je bilo namjere da se nešto zataška.

“Ono što je nama bilo sporno je nekonzistentnost”, ponovio je Jovetić.

“Sporno je što smo objavili telefonski snimak snimka. Da li je neko ko je dostavio novinaru to uradio slučajno, ili namjerno, ne ulazimo u to, nego pričamo o konzistentnosti”, naglasio je Jovetić.

Kazao je da su u Savjetu očekivali reakciju, koja je važna da se takve stvari ne bi ponavljale.

SAVJET RTCG

Savjet nacionalnog Javnog servisa usvojio je Programsko-produkcioni plan Portala, Radija i TVCG za narednu godinu.

Usvojen je i Finansijski plan Javnog servisa za 2020. Planirani prihodi su 19 miliona i 65 hiljada eura, dok su rashodi 30 hiljada manji. Oko 90 odsto novca stiže iz budžeta, dok je oko milion iz komercijalnih prihoda.

Plan je, kako su naglasili iz finansijske službe, uravnotežen i realno je očekivati pozitivan rezultat i u narednoj godini.

Generalni direktor Bozidar Šundić istakao je da je 720 hiljada eura planirano za sudske sporove, 580 hiljada za spoljne, honorarne saradnike. Šundić je naglasio da naša kuća nema brojna zanimanja koja su neophodna da bi program išao.

Predsjednik Savjeta Ivan Jovetić ocijenio je da je finansijski plan dobar i da smatra kako uvijek treba povećati budžet za edukaciju kadrova.

Urednik Portala Ilija Šuković najavio je da najmlađi medij u Javnom servisu nastoji da plasira što više dnevnih tekstova, video priča…

Rad u narednoj godini će, kako kaže, najviše zavisiti od aktuelnih dešavanja.

“Izborna je godina pa će najviše vijesti biti iz politike, biće zastupljeno i dosta sporta – OI, EP u fudbalu i rukometu i drugo”, naveo je Šuković.

Direktor TVCG Slavko Đurđić naglasio je da će taj plan biti proba za produkcione kvalitete kuće.

“Moj utisak je da emisija imamo dovoljno, ali da je problematican njihov kvalitet. U tehničko – tehnološkom smislu od 27. novembra ništa nije isto, obuka kadra će biti tokom cijele godine, povećanje emisija znaci i potreba za kvalitetnim kadrom za njihovu realizaciju”, kazao je Đurđić.

Jovetić je pohvalio otvaranje dopisništva TVCG u Briselu i ocijenio da dopisnika ne treba koristiti samo za Dnevnik, već i za različite programske sadržaje.

Član Savjeta Milan Radović smatra da, u Programsko – produkcionom planu TVCG, nema dovoljno programa za djecu, kulturno-obrazovnih, za manjine i OSI…

“Sramota me da u prajm tajmu imamo emisiju poput “Žive istine”. Javni servis treba da ima svoju emisiju, “Živa istina” je pristrasna, takođe zbog cijene – 19.700, a mislim da je mnogo više. Trebamo da stvaramo naš kadar koji bi vodio ovaj tip emisije”, rekao je Radović.

Da je “Živa istina” pristrasna smatra i članica Savjeta Biljana Jokić, dok Ilija Despotović navodi da je ta emisija ipak potrebna Javnom servisu.

Despotović je kazao da RTCG treba da pravi ozbiljan program, jer je naredna godina izborna, a ujedno i predpopisna i da treba da se pravi serijal o svim poslijeratnim popisima, ali bez politizacije.

Generalni direktor Božidar Šundić naglasio je da ne smije da se miješa u program, kao što se to u nekim medijima navodi.

“Moramo razdvojiti uređivačku od menadžerske politike, RTCG trenutno proizvodi 43 emisije. “Živa istina” ima veliku gledanost u Crnoj Gori. Po posljednjim istraživanjima TVCG ima trend rasta. Dnevnik 2, Živa istina, jutarnji program su u vrhu. Portal dnevno posjeti oko 30 hiljada ljudi. Možemo još bolje, još uvijek smo u tranziciji, ali zaokruzićemo tu priču. Parlamentarni kanal – TVCG je završila sve, na redu je Skupština. Njega treba uvrstiti i rasteretiti Prvi i Drugi program”, naglasio je Šundić.

Član Savjeta Goran Sekulović smatra da RTCG mora da vodi računa o integritetu, svojoj ulozi u društvu i da ne smije da ističe, kako je rekao, zapaljivu retoriku koja udara u antifašitičke temelje na kojima počiva Crna Gora.

POSJETA KOŠARKAŠA

Košarkaši Budućnost Voli, stručni štab i uprava kluba posjetili su djecu u Institutu za bolesti djece. “Plavi” su mališanima koji se trenutno nalaze u bolnici uručili novogodišnje paketiće.

KK Budućnost Voli je na svojoj zvaničnoj Facebook stranici objavio fotografije  posjete košarkaša. 

Klub je prije nekoliko dana obilježio jubulej – 70 godina postojanja.

Predstavljena je monografiju kluba, od stadiona malih sportova, terena ispred Gimnazije, Njegoševe 1 do sjaja renovirane Morače u kojoj odjekuje himna Evrolige.

Predsjednik KK Budućnost Voli Dragan Bokan tom prilikom je kazao da je bilo lijepih i manje lijepih detalja, uspona i padova, ali da je decenijama nepromjenjiva emocija koja je sve povezivala.

POLICIJA KAMENOVANA

Više puteva na sjeveru Crne Gore, kao i magistralni put u Zelenici i kružni tok u Budvi, blokirani su u znak protesta zbog najavljenog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti. U Nikšiću je takođe održan protest, a kolona građana stigla je do tunela Budoš koji će, prema najavama, blokirati večeras.

U koloni je oko 1.500 ljudi.

Policija je uklonila blokade na četiri lokacije, prilikom čega je privedeno više osoba, nezvanično je saopšteno Portalu RTCG.

Policija je odblokirala put u Zeti, gdje je došlo napada kamenicama na policajce, a uklonili su blokade i na Nikšićkom putu, Zlatici i na Stologlavu-Spuž. Nezvanično nam je saopšteno da je “pauk” vozilo uklonilo automobile koji su bili u blokadi.

Građani su prvo blokirali i kružni tok u Nikšiću, odakle su krenuli u šetnju ka Budošu.

Građani od 11 sati drže u blokadi magistralni put Berane-Bijelo Polje. Antena M javlja da su vjernici SPC iz Pljevalja blokirali i most na Đurđevića Tari, kao i da je na lice mjesta stigla policija. 

Okupljeni u mjestu Rakonje gdje počinje bjelopoljska zaobilaznica, kako nam je saopšteno, propuštaju samo vozila hitne pomoći. Takođe su blokirane i Ribarevine, na putu ka Beranama. 

Jedan od učesnika blokade Goran Spanjević je poručio da zakon treba da se razmatra godinu dana u Skupštini, pa tek onda da se donese, a ne preko jedne noći.

On je istakao da “brane svoju vjeru i crkvu, kao i da pozdravljaju sve u policiji, protiv koje nemaju ništa”.

Kilometarske kolone automobila formirale su se iz četiri pravca. Čelnici Centra bezbjednosti iz Berana razgovaraju sa građanima kako bi oni uklonili blokadu.

Iz OKC-a policije rečeno nam je da nemaju informacije o blokadama puteva na sjeveru. 

Radio Jadran prenosi da je u Zelenici, na ulazu u Herceg Novi, osim građana prisutna i policija. Među okupljenima na ulazu u Luku Zelenika su i predsjednik i potpredsjednik Opštine, Stevan Katić i Miloš Konjević.

Katić je kazao da je Kućanska parohija organizator molebana i blokade u Zelenici.

“Odazvali smo se na poziv paroha oca Dragana Pešikana, koji je pozvao na moleban u Zeleniku. Došli smo da damo podršku, kao i do sada, protiv usvajanja zakona o slobodi vjeroispovjesti. Na njima je kao organizatorima da daju informacije o daljim aktivnostima”, kazao je Katić.

Učesnici blokade kažu da neće odustati dok ne dobiju dalje instrukcije iz Podgorice, odnosno mitropolita Amfilohija, prenosi Radio Jadran. 

Na blokadi kružnog toka u Budvi je i gradonačelnik Marko Carević. 

Savjet za kontrolu rada policije osudio je kamenovanje policajaca.

Oni su pozvali građane na “mirno izražavanje svojih uvjerenja uz uvažavanje službenika policije koji isključivo primjenjuju zakon”.

Policija pokušava da identifikuje osobe koje su kamenovale službenike UP.

Mediji prenose i da je blokiran put Plužine-Nikšić, kod manastira Piva, kao i kružni tok u gradu.

PROTEST ZBOG ZAKONA

Više puteva na sjeveru Crne Gore, kao i magistralni put u Zelenici i kružni tok u Budvi, blokirani su u znak protesta zbog najavljenog usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Nekoliko stotina građana od 11 sati drži u blokadi magistralni put Berane-Bijelo Polje. Antena M javlja da su vjernici SPC iz Pljevalja blokirali i most na Đurđevića Tari, kao i da je na lice mjesta stigla policija. 

Okupljeni u mjestu Rakonje gdje počinje bjelopoljska zaobilaznica, kako nam je saopšteno, propuštaju samo vozila hitne pomoći. Takođe su blokirane i Ribarevine, na putu ka Beranama.

Jedan od učesnika blokade Goran Spanjević je poručio da zakon treba da se razmatra godinu dana u Skupštini, pa tek onda da se donese, a ne preko jedne noći.

On je istakao da “brane svoju vjeru i crkvu, kao i da pozdravljaju sve u policiji, protiv koje nemaju ništa”.

Kilometarske kolone automobila formirale su se iz četiri pravca. Čelnici Centra bezbjednosti iz Berana razgovaraju sa građanima kako bi oni uklonili blokadu.

Iz OKC-a policije rečeno nam je da nemaju informacije o blokadama puteva na sjeveru. 

Radio Jadran prenosi da je u Zelenici, na ulazu u Herceg Novi, osim građana prisutna i policija. Među okupljenima na ulazu u Luku Zelenika su i predsjednik i potpredsjednik Opštine, Stevan Katić i Miloš Konjević.

Katić je kazao da je Kućanska parohija organizator molebana i blokade u Zelenici.

“Odazvali smo se na poziv paroha oca Dragana Pešikana, koji je pozvao na moleban u Zeleniku. Došli smo da damo podršku, kao i do sada, protiv usvajanja zakona o slobodi vjeroispovjesti. Na njima je kao organizatorima da daju informacije o daljim aktivnostima”, kazao je Katić.

Učesnici blokade kažu da neće odustati dok ne dobiju dalje instrukcije iz Podgorice, odnosno mitropolita Amfilohija, prenosi Radio Jadran. 

Na blokadi kružnog toka u Budvi je i gradonačelnik Marko Carević. 

POMOĆ GLAVNOG GRADA

Osam preduzetnica iz Podgorice dobile su danas vaučere – novčanu pomoć za dalji razvoj biznisa. Zamjenica gradonačelnika Podgorice, dr Slađana Vujačić, istakla je da uprava Glavnog grada podržava politiku rodne ravnopravnosti i da želi da napravi značajan korak i u tom pravcu.

“Ne možemo ga napraviti samo tako što ćemo podržavati tu politiku i govoriti o tome svakog dana, već konkretnim koracima kao ovim što se sada desilo, možemo pomoći u pravcu ekonomskog osnaživanja žena. Tvrdim da bez ekonomski snažne žene nemamo rodno-ravnopravnu ženu u društvu” , istakla je Vujačić.

Ona je dodala da Grad vrijedno radi na različitim projektima vezanim za preduzetništvo, te da je u godini na izmaku nadležni Sekretarijat uložio gotovo 90.000 eura u unaprjeđenje ove oblasti.
Podsjetila je na nedavno završen konkurs za najuspješnije kreativne preduzetnike koji su od grada dobili podršku u daljem radu i najavila je da će ovakvih i sličnih projekata svakako biti i u narednoj godini.

“Drago mi je što nagrađene preduzetnice dolaze iz različitih oblasti biznisa, tako danas imamo start up, kao i postojeće biznise koji će biti dodatno unaprijeđeni. Vaši planovi i kreativne ideje ohrabruju da će biti novih zapošljavanja, tako da će se dijelom rasteretiti i pitanje nezaposlenosti u našem gradu”, zaključila je Vujačić.

Ona je posebno izrazila zahvalnost Ženskoj političkoj mreži na čiju inicijativu je i pokrenut projekat, Sekretarijatu za preduzetništvo, Birou za ekonomsku saradnju i podršku biznis zajednici kao i UNDP-ju koji je bio konsultant u ovom partnerskom projektu.  

Dobitnice novčane pomoći za dalji razvoj biznisa su : Marjana Čović za biznis plan: Održavanje poslovnih i stambenih prostora; Nataša Perunović za biznis plan: Proizvodnja domaćih sokova; Vinarija Ćetković; Milica Ćetković za biznis plan: Unapređenje postojeće opreme; Krstina Ikonić za biznis plan: “Anastasija”-radionica za izradu aksesoara za vjenčanje; Snežana Vidaković za biznis plan: Perla Cosmetics-ručno rađeni sapuni i kozmetika; Vidra Popović za biznis plan: Nabavka mašine za sušenje presovanje i pakovanje smokava; Estetik studio “Dana”-Dana Stojović za biznis plan: Mobilne frizerske i kozmetičke usluge; “Bark Park”-Svetlana Vavić za biznis plan: Pet zona manufaktura.

INTRAOPERATIVNA PRIMJENA CITOSTATIKA

U Centru za digestivnu hirurgiju Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) počela je intraoperativna primjena citostatika, koja predstavlja vrh svjetske hirurgije.

Direktor Kliničkog centra Jevto Eraković, je danas na konferenciji za novinare, kazao da je to poseban dan za KCCG i za crnogorsku hirurgiju.

„Urađena je jedna od najvećih hirurških intervencija koje se danas izvode u svijetu i poslije transplatacione medicine sigurno predstavlja vrh hirurgije“, rekao je Eraković.

On se zahvalio doktoru Ranku Lazoviću koji je uradio intervenciju i koji je vođa tima u kojem su bili anesteziolog Ognjenka Šarenac, hirurg Janko Žujović i radiolog Vladimir Krgović.

„Lazović je da bi primijenio ovu procedure u KCCG bio na edukaciji, najprije kod profesora Dragutina Kecmanovića, iz Kliničkog centra Srbije, potom u Njemačkoj, gdje je učio od Pola Šugerbejker, a treći put ponovo u timu Kecmanovića i Šugerbejkera u Beogradu“, rekao je Eraković.

Trenutno,kako je istakao, jedina dva doktora koji na ovim prostorima imaju licencu su Lazović u KCCG i Kecman u Srbiji.

Lazovića je naveo da KCCG ima svu potrebnu opremu za izvođenje tog zahvata, a u planu je obuka još jednog medicinskog tima iz Crne Gore.

„Veliko je zadovoljstvo što možemo ovu kalendarsku godinu da završimo na ovaj način ovo je jedan veliki podstrek za kompletnu crnogorsku medicine, jedna snažna poruka da jedan hirurg sa svojim timom može da napravi sjajan iskorak u medicine i hirurgiji“, kazao je Lazović.

On je rekao da su planirali i dogovorili da će oformiti još jedan tim.

„Ovo će predstavljati jedan veliki iskorak ne samo za crnogorske pacijente nego i za pacijentem. Naravno za pacijente i osiguranike iz Crne Gore ta operacije će biti potpuno besplatna“, naveo je Lazović.

Lazović, koji je uradio operaciju koja predstavlja najveći hirurški poduhvat u državi, a koji u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) košta oko pola miliona dolara (USD), operisao je pacijentkinju sa odmaklom fazom karcinoma jajnika, koja je već operisana u Beogradu i primila hemioterapiju.

„Procedura je moguća kod pacijenata, kojima je rečeno da se više ništa ne može uraditi, ali i kod oboljelih koje ranije nijesu operisane već su samo primile hemioterapiju. Kada nekoga kome je ostalo još tri ili šest mjeseci života podvrgnete ovakvoj intervenciji, to dovoljno ilustruje složenost, opravdanost i ozbiljnost metode“, rekao je Lazović.

On je pojasnio da je ovo najsloženija hirurška intervencija u trbuhu i karlici, koja se obično radi kod žena životne dobi od 35 do 40 godina.

Metoda je, prema njegovim riječima najbolje rezultate daje kod kancera jajnika i debelog crijeva.

„Petogodišnje preživljavanje ovakvih pacijenata je preko 20 odsto, a postoje studije koje govore da je petogodišnje preživljavanje i više od 40 i 60 odsto. Pacijenti idealni za ovu proceduru oni kod kojih je kancer indeks, koji pokazuje raširenost procesa u trbuhu i karlici, a koji bi trebalo da iznosi do 21“, kazao je Lazović.

Operacija, kako je dodao, ima dvije etape, jedna je otvorena hirurgija gdje se uklanjaju sve površine zahvaćene metastazom i to se zove citoreduktivna procedura.

„Kada završimo taj proces koji traje satima, trbuh mora biti potpuno suv i ispira se fiziološkim rastvorom da se metastaze potpuno uklone. Onda se postavlja pet drenova, od kojih je jedan dovodni, dok četiri služe za cirkulaciju citostatika. U dva litra fiziološkog rastvora rastvara se doza citostatika zavisno od tjelesne mase, starosti, postoji tačna formula“ kazao je Lazović.

On je pojasnio da se rastvor sa citostatikom, na temperaturi od 42 stepena preko pumpe uvodi u trbuh, u kojem uvijek mora biti 500 mililitara rastvora.

„Rastvor kruži i ispira sve 60 minuta. Za to vrijeme, anesteziolog svakih 10 minuta određuje nivo leukocita i vodi računa o količini izlučene mokraće i parametrima bubrežne funkcije, a poslije 60 minuta bolesnik se skida sa pumpe, drenovi se kače na kese i bolesnik prelazi u jedinicu intenzivnog liječenja“, rekao je Lazović.

Operisana pacijentkinja, Refija Muzurović iz Bijelog Polja, kazala je danas da se dobro osjeća, zahvaljujući profesoru Lazoviću.