CTU

Crnogorsko turističko udruženje (CTU) predložilo je da Ministarstvo turizma donese zakonsku regulativu po kojoj će turističke agencije moći da zadrže avans koji su uplatili klijenti za putovanja zakazana od 1. marta do kraja do 30. oktobar.

CTU je ukazao resornom ministarstvu i Vladi da poslovanje turističkih agencija ne predstavlja prosto prikupljanje ljudi kako bi se popunilo određeno vozno sredstvo ili određeni smještajni kapaciteti, već je riječ o kompleksnom načinu poslovanja koji zavisi od precizne pripreme i dinamike rada, kvaliteta dobavljača, i kvaliteta radne snage koja se angažuje u skladu sa programom putovanja.

“Sve to je potrebno ako želimo da gost napusti našu destinaciju zadovoljan, čak i da opet posjeti našu prelijepu zemlju”, naveli su iz CTU-a.

Oni smatraju da je slika o poslovanju turističkih agencija pogrešna, i da se naše poslovanje dobrim djelom posmatra kroz prizmu pojedinih agencija koje rade na način da su koncentrisane na kvantitet, a ne na kvalitet usluge koju pružaju.

“Da bi jedan višednevni program bio spreman, turistička agencija mora da angažuje svoje ljudske i finansijske resurse mjesecima unaprijed”, naveli su iz CTU-a.

Vlada je, kako su kazali, kategorisala turističke agencije kao privredne subjekte koji se zbog pandemije nisu morali zatvoriti, već čije je poslovanje ugroženo.

Tu, smatraju, postoji elementarno nerazumijevanje poslovanja turističkih agencija po tom pitanju.

Iz tog udruženja su predložili da Ministarstvo turizma donese zakonsku regulativu po kojoj će turističke agencije moći da zadrže avans uplaćen od strane klijenata za putovanja koja su bila zakazana od 1. marta do kraja do 30. oktobra, a koje su otkazali zbog globalne pandemije

Gostima bi se, kako su pojasnili, izdao turistički vaučer koji bi im bio garant da mogu da izaberu novi datum dolaska u Crnu Goru za isti ili neki drugi program.

Ukoliko gosti ne bi iskoristili vaučer u periodu od 18 mjeseci, turistička agencija bi bila dužna da uplaćeni depozit vrati gostima.

“To bi svakako bilo značajno turističkoj agenciji zbog likvidnosti, a povećalo bi šansu da se klijenti koji su otkazali putovanje ipak u skorije vrijeme vrate u Crnu Goru. Period od 18 mjeseci može biti dovoljan da agencija opstane i da se oporavi”, navodi se u saopštenju.

Iz tog turističkog udruženja su predložili da se poslovanje turističkih agencija tretira kao zatvoreni biznisi, pri čemu će se uzeti u obzir i sezonalnost našeg poslovanja, imajući u vidu to da smo već ostali bez predsezone.

“Stoga bi za svakog zaposlenog u turističkim agencijama morale važiti mjere pomoći koje važe za zaposlene iz kategorije najugroženijih kompanija za tri mjeseca, a nakon tri mjeseca uraditi reviziju stanja i sagledati dalju potrebu za pružanjem seta mjera pomoći”, dodaje su u saopštenju.

Prema njihovim riječima, alternativa tome bi mogla biti set mjera koji će važiti za cijelu sezonu po uzoru na zemlje regiona prije svega Hrvatsku.

Takođe predlažu da se sa Ministarstvom saobraćaja napravi dogovor da se primjena Zakona o saobraćaju koji je skoro donesen odloži za još jednu godinu i da se početak njegove primjene prenese na 2022. godinu.

“Sve turističke agencije i limo kompanije, koje su poslovale prije ove godine su imale mogućnost da se prilagode na poslovanje do iduće sezone”, kazali sui z CTU-a.

Kako su naveli, poznato je da će prilagođavanje iziskivati velika finansijska ulaganja koja je veoma teško steći u trenutnoj situaciji, a i kasnije jer se prvenstveno moraju usmjeriti na pronalaženje rješenja za finansrianje likvidnosti kompanije do početka naredne sezone.

Iz tog turističkog udruženja su rekli da postoji problem i cjenovne politike i konkurentnosti, jer već sada dobijaju zahtjeve od partnera da će cijene usluga i paketa morati biti niže jer će i platežna moć putnika oslabiti sa krizom.

“Ako se novi zakon krene primjenjivati kako je planirano, skočiće i cijene usluga prevoza, a samim tim doći će i do rasta cijena izleta i paket aranžmana, a ne do smanjenja kako nam partneri zahtijevaju”, smatraju u tom udruženju.
Oni instiraju da resorno ministarstvo pojača mjere inspekcijskog nadzora prema osobama koje obavljaju poslove turističkih vodiča bez licence izdate od strane našeg ministarstva.

Oni su naveli da su spremni kao Crnogorsko turističko udruženje i kao sektor turističkih agencija, da daju maksimalan doprinos u pokretanju kampanje za animiranje prvenstveno domaćeg i regionalnog tržišta za boravak gostiju u Crnoj Gori.

Iskustvo iz kampanje „Svi na more – svi na odmore“ iz 2010. godine daje dobar primjer potencijala te ideje.

Kampanja bi, kako su pojasnili podrazumijevala ponudu koja bi gostima na osnovu elektronskog vaučera omogućila korištenja velikog broja benifita, prvenstveno u vidu popusta u hotelima, privatnom smještaju, restoranima, izletničkom programu, rent-a car uslugama, prevozu i slično.

Iz CTU-a su kazali da je porojekat razvoja i promocije turizma, koji sprovodi Savjet za regionalnu saradnju a finansira Evropska unija, sproveo je istraživanje turističkih agencija i turoperatora sa Zapadnog Balkana.

Kako su naveli, preliminarni rezultati pokazuju da je 42 odsto turističkih agencija i turoperatora već počelo sa rezanjem troškova i otpustilo dio radnika, njih oko 20 odsto njih već prestalo sa radom, dok 41 odsto ima dovoljno resursa da održava normalan rad tokom samo tri mjeseca.

“S obzirom da bi se sami teško mogli izboriti sa ovakvim okolnostima, 72 odsto agencija i operatora u sektoru turizma u regionu očekuje podršku svojih vlada kako bi nastavili sa radom jednom kada se okonča blokada uzrokovana širenjem virusa COVID 19”, zaključuje se u saopštenju.

U INSTITUTU U IGALU I “CARINE IBEROSTARU”

Dolasci gostiju u Institut “Simo Milošević” i hotelsku grupu “Carine Iberostar”, koji su bili planirani za jun, još nijesu otkazani, zbog čega se hotelijeri nadaju njihovoj realizaciji.

U Institutu su zadovoljni, jer su dolasci pacijenata iz Norveške i Holandije samo prolongirani zbog epidemije koronavirusa. Umjesto od aprila “norveški program” će se realizovati od septembra, a Holanđani bi, ako to prilike dozvole, trebalo da stignu u junu, prenosi Boka News.

Prije dvije godine sklopljen je novi četvorogodišnji državni ugovor za dolazak oko hiljadu Norvežana godišnje na liječenje i rehabilitaciju, dok se holandski program realizuje u saradnji sa agencijom Fortuna, specijalizovanom za zdravstveni turizam.

Vlasnik “Carina” Čedo Popović smatra da bi bilo dragocjeno da u julu, avgustu i septembru njihovi hoteli imaju goste, jer bi na taj način pokrili dio troškova.

On je naveo da je prošle godine u tri njihova hotela na hercegnovskoj rivijeri ostvareno 200 hiljada noćenja, dok su za ovu planirali 300 hiljada.

U hotelskoj grupaciji “Casa del Mare”, u okviru koje radi šest objekata i dva apartmanska naselja, uglavnom borave individualni gosti.

Direktor te hotelske grupe Nikola Milić, kazao je da su polovinom marta obavijestili sve koji su imali rezervacije za ljetovanje, da njihove vaučere mogu iskoristiti kasnije, na čemu su gosti bili zahvalni.

Hungest hotel San Resort i hotel Lazure neće nakon zimske pauze otvoriti vrata za turiste u aprilu. Njihovi predstavnici su saopštili da je izvjesno da tokom maja i juna neće imati turiste, dok se za dalje ne zna.

Direktor marketinga Instituta Nikola Mračević, rekao je da su oni spremni da prime prije svega domaće goste, pacijente – korisnike fondova zdravstva i penzijsko invalidskog osiguranja (PIO), sindikata i ostale goste iz Crne Gore, jer misli da će oni, s obzirom na situaciju i zatvorene granice, prvi početi da dolaze, a poslije njih i stranci.

Institut je pored novonastale situacije zadržao sve radnike, kao i grupacija Carine. I u hoteskoj grupi Casa del Mare nijesu otpuštali stalno zaposlene, a zadržali su i sezonce koji su početkom marta došli s uvjerenjem da će predsezona početi.

TOKOM SEZONE

Hotelijeri u Boki se nadaju kakvoj takvoj turističkoj sezoni, ali i pomoći države u prevazilaženju velike krize u koju je zapala ova grana privrede zbog pandemije. Otkazivanje već ugovorenih aranžmana nije dovelo do otpuštanja radnika u objektima grupacije “Casa del Mare”, dok u hotelima “Carine Iberostar”, neplaniranu pauzu koriste za opravke i detaljnu pripremu za goste, koliko god bilo neizvjesno kada će oni doći.

STOTINU OTKAZANIH UPLOVLJAVANJA

Svi ugovori su bili potpisani i sve pripreme obavljene, ali se onda desio korona virus i cijeli posao je stao, a svi dolasci kruzera koje je ugovorila naša agencija do 1. juna za kotorsku luku su otkazani, kaže Tripo Božinović iz agencije Boka waves, za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Samo posredstvom te agencije, za ovu sezonu je bilo ugovoreno oko stotinu uplovljavanja kruzera svjetskih kompanija kao što su Royal Caribbean, Viking i Azamara, koje su postavile kotorsku luku na mapi nezaobilaznih destinacija na istočnoj obali Jadrana.

No, zbog prevencije širenja epidemije korona virusa, u crnogorske luke je od sredine marta zabranjeno uplovljavanje brodova, kao što je to slučaj i sa mnogim drugim lukama širom svijeta, što je kruzing kompanije i njihove posrednike bacilo u gubitke.

Koliko je izgubljeno?

Božinović to opisuje podatkom da su samo za dva mjeseca pandemije, tri američka operatera kruzera izgubila više od 42 milijarde dolara, odnosno polovinu svoje tržišne vrijednosti.

U Luci Kotor procjenjuju da će samo zbog otkazanog početka kruzing sezone imati oko petinu manji prihod od planiranog.

Zaustavljeni kruzeri će drastično uticati i na domaći turistički prihod, pitanje je samo kolika će ta šteta biti, kaže za RSE profesor Ilija Moric sa Fakulteta za turizam i hotelijerstvo u Kotoru.

“Prošle godine je Kotor posjetilo oko 650,000 putnika sa kruzera, pa ako je prema statistici njihova prosječna potrošnja 40-50 eura, onda se taj promet procjenjuje na ukupno 25-30 miliona eura; neke procjene idu i do 50 miliona sabirajući indirektan prihod”, kaže Moric, i dodaje da se svi koji su u lancu kruzing turizma moraju pripremiti na drastičan pad prometa i prihoda, od ugostitelja i prevoznika, do onih koji nude izletničke i agencijske usluge.

Moric dodaje da će tako prvi put u poslednjoj deceniji, tokom koje je zahvaljujući dolasku kruzera bilježen konstantan godišnji rast turističkih posjeta i prihoda u Kotoru, ta statistika biti u minusu.

Ima li nade za predstojeću sezonu?

Prema podacima MONSTAT-a (Uprava za statistiku Crne Gore), prošle godine je u crnogorske luke uplovilo 490 kruzera, što je 15 posto više nego godinu prije, dok je broj putnika bio veći za skoro trećinu.

Prije izbijanja pandemije, u Luci Kotor su planirali dalje povećanje i brodova i putnika kružnih putovanja, pa je bilo ugovoreno da do kraja godine ugoste 540 kruzera, od toga samo u aprilu 27.

Sagovornici RSE kažu da će kruzeri ponovo zaploviti kada se zaustavi pandemija, a ako to bude relativno skoro, može se očekivati da Kotor već krajem ljeta dočeka neke od velikih putničkih brodova. No, kako je riječ o tržištu koje zavisi od drugih međusobno povezanih industrija, Tripo Božinović očekuje da će oporavak ovog segmenta turističke privrede teći sporo.

“Iako već imamo veliko interesovanje za narednu godinu i luku Kotor, to neće zavisiti samo od situacije u Crnoj Gori. Na primjer, Venecija je polazna tačka za 90% kruzera, tu putnici doleću iz raznih destinacija svijeta i tu se ukrcavaju. Znači, da bi se pokrenuli kruzeri, treba da se normalizuje međunarodni aviosaobraćaj, da se odblokiraju svjetske luke, a ukinu neka ograničenja koja su države donijele kao prevenciju širenja pandemije”, kaže Božinović.

Neizvjesnot domaćeg kruzing turizma dijeli i globalna kruzing industrija. Prema podacima CLIA (Međunarodne asocijacije kruzing kompanija), za ovu godinu je bilo planirano da njene članice prevezu preko 32 miliona putnika, na tržištu koje godišnje “okrene” oko 150 milijardi dolara.

AKCIJA KC BAR I DRUŠTVA MASLINARA

Kulturni centar Bar i Društvo maslinara iz tog grada sklopili su Dogovor o kontinuiranom održavanju Stare masline na Mirovici, u okviru kojeg je obavljeno i orezivanje, zaštita i prihranjivanje ovog drveta, koje je i simbol grada Bara.

Ovaj spomenik prirode je zakonom zaštićen 1963. godine, procijenjena starost mu je 2.245 godina, a Opština Bar je kompleks Stare masline ranije dala na upravljanje Kulturnom centru.

Prvi potez u saradnji Kulturnog centra i Društva maslinara Bar, najveće i najaktivnije maslinarske organizacije u Crnoj Gori, bio je rezidba Stare masline, koja je bila neophodna za održavanje njene vitalnosti.

“Rezidba Stare masline je izvršena sa posebnom pažnjom i poštovanjem drveta koje za sve Barane ima izuzetnu vrijednost, a čast da je obave pripala je članovima Društva sekretaru Dinu Mujiću, Ibrahimu Durakoviću, Osmanu Peraziću i Zaimu Ivačkoviću koji su vodili računa o svakoj grančici, kako o njenom biološkom značaju, tako i o estetici, te ukupnom izgledu krošnje”, ističu u saopštenju Kulturnog centra Bar.

Članovi Društva su u Baru i šire prepoznati kao izuzetni stručnjaci, a za poslove rezidbe su posebno obučeni i posjeduju sertifikate o završenim obukama koje su realizovali stručnjaci iz regiona, uključujući i položeni ispit za korišćenje hemijskih sredstava za zaštitu bilja.

Svaka “rana” od izrezane grane je premazana kalemarskim voskom, kako bi se stablo maksimalno zaštitilo, a nakon rezidbe, zaprašivanjem masline izvršeni su prihrana preko lista i zaštita hemijskim preparatima.

Od većih odrezanih grana, nakon sušenja biće izrađeni posebni suveniri koji će biti pokloni u izuzetnim prilikama, jer drvo masline koja je starija od dvije hiljade godina ima neprocjenjivu vrijednost. Rezidbu Stare masline i sve druge aktivnosti u primjeni agrotehničkih mjera organizovao je predsjednik Društva maslinara Bar Ćazim Alković, ujedno i menadžer Opštine Bar, koji je istakao da su barskim maslinarima rezidba i briga o Staroj maslini posebna čast, i iz poštovanja prema ovom drvetu rezidba je izvršena volonterski.

Kako ističu u Kulturnom centru, s obzirom da su na snazi mjere zaštite od koronavirusa, maslinari su se tokom rezidbe pridržavali svih mjera, a posebno su držali međusobnu socijalnu distancu.

AGENCIJE I TUROPERATORI

Skoro polovina turističkih agencija i turoperatora u regionu počelo da reže troškove i otpušta radnike, kao posljedica epidemije virusom korona. Sektor turizam je u velikoj krizi i većina turističkih poslenika očekuje pomoć od svojih vlada, a samo ujedinjeni i zajedničkim idejama u regionu mogu se prevazići problemi, poručuje generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju Majlinda Bregu.

“Jedno od pet rezervisanih turističkih putovanja na Zapadni Balkan, planiranih za ovu godinu, je otkazano, a turizam doprinosi BDP-u regiona sa 10,2 odsto, dok je 11,4 odsto svih zaposlenih upravo u sektoru turizma i putovanja, što znači da će pad zaposlenosti u ovom sektoru uskoro postati činjenica”, poručila je generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu povodom Međunarodnog dana spomenika i spomeničkih cjelina koji obilježava sektor turizma.

Projekat razvoja i promocije turizma, koji sprovodi Savjet za regionalnu saradnju, a finansira Evropska unija, sproveo je istraživanje turističkih agencija i turoperatora sa Zapadnog Balkana, koje će uskoro biti dostupno. Preliminarni rezultati pokazuju da je 42 odsto turističkih agencija i turoperatora već počelo sa rezanjem troškova i otpustilo dio radnika. Oko 20 odsto njih je već prestalo sa radom, dok 41 odsto ima dovoljno resursa da održava normalan rad tokom samo tri mjeseca.

Kako se ističe u saopštenju RCC, s obzirom da bi se sami teško mogli izboriti sa ovakvim okolnostima, 72 odsto agencija i operatora u sektoru turizma u regionu očekuje podršku svojih vlada, kako bi nastavili sa radom jednom kada se okonča blokada uzrokovana širenjem virusa KOVID-19.

Uticaj pandemije virusa korona je ogroman u svijetu, a Svjetska turistička organizacija procjenjuje da bi međunarodni dolasci širom svijeta mogli opasti za 20, pa čak i 30 odsto u 2020. godini, što znači da bi sektor mogao “izgubiti” oko sedam godina svog rasta, s obzirom da na evropskom nivou mjesečno gubi jednu milijardu.

“Šta će vlasti uraditi da umanje negativan uticaj krize, podrže turizam i privuku posjetioce u naš region? Da li će finansijska pomoć biti dovoljna? Koliko poreske olakšice mogu ublažiti teškoće? Šta mi možemo uraditi da im olakšamo? Regionu je potrebno više turista. Šta je sa sistemom viznih olakšica ili bezviznim režimom putovanja unutar Zapadnog Balkana? Možemo li početi od nas samih? Možemo apelovati da se sada svi ujedinimo u jedinstven front kako bi ograničili nezapamćene gubitke prihoda od turizma. Hajde da počnemo sa reklamiranjem i promocijom novih ideja za spas sektora”, zaključuje Bregu.

AGENCIJE I TUROPERATORI

Skoro polovina turističkih agencija i turoperatora u regionu počelo da reže troškove i otpušta radnike, kao posljedica epidemije virusom korona. Sektor turizam je u velikoj krizi i većina turističkih poslenika očekuje pomoć od svojih vlada, a samo ujedinjeni i zajedničkim idejama u regionu mogu se prevazići problemi, poručuje generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju Majlinda Bregu.

“Jedno od pet rezervisanih turističkih putovanja na Zapadni Balkan, planiranih za ovu godinu, je otkazano, a turizam doprinosi BDP-u regiona sa 10,2 odsto, dok je 11,4 odsto svih zaposlenih upravo u sektoru turizma i putovanja, što znači da će pad zaposlenosti u ovom sektoru uskoro postati činjenica”, poručila je generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC) Majlinda Bregu povodom Međunarodnog dana spomenika i spomeničkih cjelina koji obilježava sektor turizma.

Projekat razvoja i promocije turizma, koji sprovodi Savjet za regionalnu saradnju, a finansira Evropska unija, sproveo je istraživanje turističkih agencija i turoperatora sa Zapadnog Balkana, koje će uskoro biti dostupno. Preliminarni rezultati pokazuju da je 42 odsto turističkih agencija i turoperatora već počelo sa rezanjem troškova i otpustilo dio radnika. Oko 20 odsto njih je već prestalo sa radom, dok 41 odsto ima dovoljno resursa da održava normalan rad tokom samo tri mjeseca.

Kako se ističe u saopštenju RCC, s obzirom da bi se sami teško mogli izboriti sa ovakvim okolnostima, 72 odsto agencija i operatora u sektoru turizma u regionu očekuje podršku svojih vlada, kako bi nastavili sa radom jednom kada se okonča blokada uzrokovana širenjem virusa KOVID-19.

Uticaj pandemije virusa korona je ogroman u svijetu, a Svjetska turistička organizacija procjenjuje da bi međunarodni dolasci širom svijeta mogli opasti za 20, pa čak i 30 odsto u 2020. godini, što znači da bi sektor mogao “izgubiti” oko sedam godina svog rasta, s obzirom da na evropskom nivou mjesečno gubi jednu milijardu.

“Šta će vlasti uraditi da umanje negativan uticaj krize, podrže turizam i privuku posjetioce u naš region? Da li će finansijska pomoć biti dovoljna? Koliko poreske olakšice mogu ublažiti teškoće? Šta mi možemo uraditi da im olakšamo? Regionu je potrebno više turista. Šta je sa sistemom viznih olakšica ili bezviznim režimom putovanja unutar Zapadnog Balkana? Možemo li početi od nas samih? Možemo apelovati da se sada svi ujedinimo u jedinstven front kako bi ograničili nezapamćene gubitke prihoda od turizma. Hajde da počnemo sa reklamiranjem i promocijom novih ideja za spas sektora”, zaključuje Bregu.

TAUŠANOVIĆ PORUČIO

Ljetnja turistička sezona na Žabljaku biće izrazito loša, jer su zbog pandemije koronavirusa otkazane sve rezervacije do 1. jula, a novih za ostale mjesece nema, saopštio je predsjednik Turističkog udruženja tog grada, Živko Taušanović.

Taušanović je kazao agenciji Mina-business, da će crnogorski turistički poslenici pretrpljeti ogromne gubitke, jer je većina njih i kreditno zadužena, a prošlogodišnji profit je uložen u renoviranje, adaptaciju i proširenje kapaciteta.

“Veoma negativan trend će se odraziti i na ostale privredne grane koje su povezane sa turističkom privredom, što znači da će preko 90 odsto privrede Crne Gore negativno poslovati”, kazao je Taušanović.

On je na pitanje kolike gubitke mogu očekivati hotelijeri, ugostitelji i izdavaoci privatnog smještaja na Žabljaku, odgovorio da poslije neuspješne, odnosno propale zimske turističke sezone, dolazi još gora predsezona i veoma neizvjesna ljetnja turistička sezona.

“O gubicima je rano govoriti, jer smo gubitke zimske sezone uvijek nadoknađivali prihodom iz ljetnje. Kada se završi ljetnja turistička sezona i kada sumiramo rezultate, tada možemo govoriti o gubicima”, naveo je Taušanović.

On je saopštio i da država mora napraviti kvalitetan paket pomoći turističkoj privredi Žabljaka.

“Mi do sad nikada nijesmo imali nijedan vid pomoći, poslije niza neuspješnih zimskih turističkih sezona, ali sada je druga situacija i nadamo se da nas neće zaboraviti ovog puta. Koje mjere pomoći će država obezbijedi samo je stvar njihovog partnerskog odnosa prema nama, a nadam se da će i nas uključiti u dijalog oko pomoći, što bi bilo fer”, zaključio je Taušanović.

CZIP SAOPŠTIO

Ministarstvo odbrane će obustaviti aktivnost daljeg pošumljavanja na području Sinjajevine, dok je Ministarstvo održivog razvoja i turizma ponudilo pomoć za zajedničke aktivnosti, koje će doprinijeti zaštiti postojećeg ekosistema pašnjaka i livada na tom području, piše na sajtu CZIP-a.

Ta odluka je uslijedila nakon što je CZIP uputio dopis Ministarstvu održivog razvoja i turizma da još jednom razmotri opravdanost akcije pošumljavanja na Sinjajevini.

Na osnovu Zakona o zaštiti prirode, sve djelatnosti, radnje i aktivnosti u prirodi planiraju se na način da se izbjegne ili na najmanju mjeru svede ugrožavanje i oštećenje prirode. S tim u vezi, Ministarstvo održivog razvoja je kazalo da je preduzelo korake kako bi se zaustavilo dalje pošumljavanje ovog područja, što je potvrđeno i od strane Ministarstva odbrane.

Ministarstvo odbrane je 26. novembara 2019. na Sinjajevini organizovalo akciju pošumljavanja 3.000 sadnica smrče i bora na lokaciji Savina voda – gdje je planirano i formiranja vježbovno-strelišnog poligona.

Krajem decembra samo uputili nadležnom Ministarstvu održivog razvoja i turizma i Agenciji za zaštitu prirode i životne sredine, Inicijativu za preduzimanje potrebnih mjera kako bi se spriječilo realizovanje plana o sadnji ukupno 100.000 sadnica na predmetnoj lokaciji.

Akcija koja je organizovna u saradnji sa Upravom za šume nije bila predviđena planom pošumljavanja niti je opravdana sa ekološkog aspekta. Pošumljavanje je potrebno sprovoditi na prioritetnim lokacijama poput onih koje su opožarene ili devastirane prekomjernom sječom, navodi se na sajtu.

PERKO I PERKA

Iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica saopštio je da se najpoznatiji par ptica vratio u gnijezdo u Polimskoj ulici u Beranama.

Perko i Perka će tamo ostati do kraja avgusta, kada će se vratiti na jug.

Podsjetimo, Centar za zaštitu i proučavanje ptica je uz podršku kompanija MTEL i Heidelbergcement postavio kameru blizu gnijezda sa ciljem praćenja ove harizmatične vrste.

Dešavanja na gnijezdu možete pratiti na OVOM LINKU.