DAVIDOVIĆ

Prihodi od turizma u prošloj godini će, prema očekivanjima, biti znatno iznad 1,1 milijardu eura, saopštio je državni sekretar u Ministarstvu održivog razvoja, Damir Davidović i dodao da će biti evidentirano oko 14,5 miliona noćenja.

On je Pobjedi kazao da su u pitanju rekordni turistički rezultati.

“Uvjeren sam da ćemo do kraja godine prevazići 2,6 miliona evidentiranih turista, 400 hiljada više nego 2018. Prihodi su već u prvih devet mjeseci premašili milijardu eura i veći su od prihoda ostvarenih tokom cijele prošle godine”, rekao je Davidović.

On je naveo da očekuje da do kraja godine ukupan prihod bude znatno iznad 1,1 milijardu eura.

“Imali smo mnogo jaču predsezonu i postsezonu. U špicu sezone imamo dva ekstrema – jul kad je javnost percipirala propast sezone, a ispostavilo se da smo imali par procenata turista više i 0,25 odsto rast broja noćenja. U ostalim mjesecima imali smo prosječan rast broja noćenja 20 odsto”, kazao je Davidović.

On je dodao da je avgust iznenadio, jer je bilo 600 hiljada noćenja više.

U aprilu i maju bilo je 25 odsto više turista i rast od 250 hiljada do 300 hiljada noćenja.

“Preliminarni podaci o prihodima za prvih devet mjeseci pokazuju prihod od stranih turista od preko 1,01 milijardi, što je 15 miliona više nego u cijeloj 2018. godini. Očekivano je da prihod bude značajno više od 1,1 milijarde”, kazao je Davidović i naveo da preliminarni podaci lokalnih turističkih organizacija pokazuju u prosjeku 30 odsto rast u broju gostiju.

On je ocijenio da je značajno što su podstakli dvocifren rast turista u pred i postsezoni sa gotovo svih tržišta Evrope. Sa njemačkog tržišta je u jednom trenutku bilo 114 odsto više turista i sigurno je da se ide ka još jednoj rekordnoj godini.

“U posljednje tri godine, zaključno sa ovogodišnjim rezultatima, imali smo 800 hiljada turista više”, rekao je Davidnović.

Otvoreno je 46 novih hotela samo ove godine, a u posljednje tri godine 100 i to 16 sa pet zvjezdica, 60 sa četiri ostalo je sa tri zvjezdice.

“Napravili smo retropspektivu od 2010. i zaključno sa ovom godinom prihodi su veći 80 odsto, odnosno za pola milijarde, a u odnosu na 2016. imamo 250 miliona EUR više. Mislim da će sjever Crne Gore za nekih četiri do pet godina otvaranjem auto-puta i novih hotela i žičara potpuno drugačije izgledati i stvoriti brojne nove mogućnosti u turizmu”, kazao je Davidović, koji tvrdi i da je u suzbijanja sive ekonomije napravljen ozbiljan pomak.

AKTIVNOSTI “ČISTOĆE”

Grupa radnika podgoričke “Čistoće” juče je sakupila 280 vreća otpada uz putni pravac prema Kolašinu.

Iz preduzeća je saopšteno da su ekipe zadužene za manuelno održavanje javnih površina angažovane na prostoru grada.

“Uz angažovanje mehanizacije na više lokacija su uklanjana nelegalno formirana odlagališta otpada, a pražnjenje kontejnera vrši se redovno, prema utvrđenoj dinamici”, navode iz “Čistoće”.

VOJINOVIĆ NAJAVILA

Na zahtjev Vlade prošle godine je dva puta zajednička savjetodavna misija UNESCO/IUCN posjetila Nacionalni park Durmitor s ciljem ocjene stepena njegove očuvanosti. Još se čeka izvještaj sa druge misije, ali je u prvoj potvrđeno da izuzetna univerzalna vrijednost dobra nije izgubljena i ukazano na potencijalne pritiske na ovaj nacionalni park.

Određeni broj pitanja očuvanosti Nacionalnog parka Durmitor, prema ocjeni misije UNESCO/IUCN tokom boravka u Crnoj Gorim uspješno su riješena tokom prošle godine. Kako je u intervjuu za Dnevne novine kazala generalna direktorica Direktorata za životnu sredinu Ministarstva održivog razvoja i turizma Ivana Vojinović, rezultati druge posjete ovog nadzornog tijela biće tek ozvaničeni.

“Činjenica da smo tokom 2019. godine u Biogradskoj gori pokrenuli proces upisa bukovih šuma na listu UNESCO takođe pokazuje veoma dobar status očuvanosti i odsustva degradacije ovog nacionalnog parka”, dodala je ona.

Uz podsjećanje da pet nacionalnih parkova čini čak 7,7 odsto teritorije Crne Gore, precizirala je da se na osnovu Zakona o nacionalnim parkovima u ovim zonama zabranjuje čak 46 aktivnosti za koje su propisane novčane kazne od 100 do 4.000 eura za stanovnike i od 1.000 do 40.000 eura za firme.

Uz ovaj, najstrožiji vid zaštite prirode, u našoj zemlji je više područja prepoznatih i zaštićenih na međunarodnom nivou.

“Na UNESCO listu Svjetske baštine kao prirodno dobro izuzetne prirodne vrijednosti upisan je Nacionalni park Durmitor i to još 1980. godine. Takođe, kanjon rijeke Tare je od 1977. svojim čitavim tokom, upisan na UNESCO listu od posebnog značaja za biosferu. Postoje i tri Ramsar područja: Nacionalni park Skadarsko jezero, florističko-faunistički rezervat Tivatska solila i ulcinjska solana. Konačno, Crna Gora je 2011. godine predložila listu od 32 područja-kandidata za ekološku mrežu Emerald”, precizirala je Vojinović i dodala da će uskoro biti napravljena revizija ovih predloga.

Takođe je kazala da su u toku ispitivanja za tri predložena područja morskih zaštićenih područja Platamuni, Katič i Stari Ulcinj.

Prema njenim riječima, kako je zaštita, unapređivanje i razvoj nacionalnih parkova koji čine 7,7 odsto teritorije Crne Gore djelatnost od javnog interesa, njeno finansiranje vrši se iz više izvora.

“Na prvom mjestu, to su subvencije koje se svake godine daju Javnom preduzeću za nacionalne parkove posredstvom Ministarstva održivog razvoja i turizma, potom sopstveni prihodi od naknada za korišćenje dobara nacionalnih parkova, kao i donacije, programi bilateralne podrške i drugo. U strukturi sopstvenih prihoda dominiraju oni od naknada za posjete i prateće usluge u parkovima, poput vodiča, posjeta posebnim mjestima, turizma, parkinga, kampovanja, sakupljanja šumskih plodova, snimanja na teritoriji parka, ribolova, raftinga. Prihoduje se i od davanja u zakup zemljišta u državnoj svojini radi postavljanja privremenih objekata, prema donesenom programu, kao i stalnih objekata za turističkougostiteljsku djelatnost”, kazala je Vojinović.

Najveći prihod, kako dodaje, trenutno ostvaruju nacionalni parkovi Durmitor i Skadarsko jezero.

“Kada je riječ o kapitalnim ulaganjima i ekonomskoj valorizaciji parkova, naročito zbog nacionalne i međunarodne zaštite nekih od njih, posljednjih godina intenzivno se radi na poboljšanju infrastrukture kako bi se privukli novi posjetioci. Takođe, na osnovu petogodišnjeg plana upravljanja, izrađuju se godišnji programi upravljanja i finansijski planovi za svaki nacionalni park. Konačno, ulaganje u nacionalne parkove šansa je i za razvoj opština i lokalnog stanovništva teritorija na kojima se oni nalaze kroz ekoturizam, organsku poljoprivredu, drvnu industriju i uslužne djelatnosti”, istakla je ona.

Vojinović je naglasila da je temeljni pravni dokument kojim se uređuju zaštita i očuvanje prirode Zakon o zaštiti prirode, kao i poseban Zakon o nacionalnim parkovima.

“Ovim propisima su, između ostalog, utvrđene granice, režimi i zone zaštite. N aročito je važno zoniranje kojim se precizno definišu teritorije pod strogom zaštitom i u kojoj su dozvoljene određene aktivnosti, kao što su ribolov, poljoprivreda, plovidba, građevinske i druge intervencije. Njegov cilj je zaštita najvažnijih prirodnih vrijednosti ublažavanjem antropogenih uticaja kroz fizičku zaštitu, ograničenja i kontrolu korišćenja čitavog područja”, dodala je ona.

Naglašava, da se svake godine izrađuje, pored ostalog, izvještaji o realizaciji godišnjih programa upravljanja.

“Dosadašnji izvještaji pokazuju da nema degradacije ni u jednom od nacionalnih parkova. Uz to, nadzornici odnosno rendžerske službe čitave godine vrše nadzor aktivnosti i djelatnosti u nacionalnim parkovima i prva su linija kontrole i uočavanja nedozvoljenih radnji. Dodatno, inspekcijski nadzor vrše i pripadnici Uprave za inspekcijske poslove. Važno je istaći da je Zakon o nacionalnim parkovima prepoznao čak 46 eksplicitnih zabrana u nacionalnim parkovima, uključujući: krčenje i čista sječa šuma, unošenje alohtonih biljaka, životinja i riba, sakupljanje rijetkih, endemičnih i prorijeđenih biljaka, hvatanje, ubijanje i uznemiravanje ugroženih životinja, istrebljivanje autohtonih vrsta. Za to su propisane novčane kazne od 100 do 4.000 eura za stanovnike i od 1.000 do 40.000 eura za firme”, podsjetila je Vojinović.

MILIJARDU EURA PRIHODA

Turistička 2019. ostaće upamćena kao godina odličnih finansijskih i fizičkih pokazatelja. Ostvareno je preko milijardu eura prihoda, a Crna Gora je ugostila više od 2,7 miliona turista.

Prilog: Svetlana Popović – Vujotić, TVCG

Udvostručen je broj gostiju sa najznačajnijih emitivnih tržišta Evrope, naročito iz Njemačke, Austrije i Velike Britanije.

Intenzivirane su aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije, pa je od boravišne takse prihodovano 20% više.

TURISTIČKA NOVA U NIKŠIĆU

Turistička privreda proteklu godinu ocjenjuje kao uspješnu, budući da preliminarni podaci govore da je u 2019. Crnu Goru posjetio rekordan broj gostiju, poručeno je sa Turističke Nove godine, manifestacije koja se nakon nepune dvije decenije održavanja na primorju, ove godine održava u Nikšiću u hotelu Onogošt.

Kako je istakao domaćin i predsjednik Odbora Udruzenja turizma u PKCG Ranko Jovović, za prvih devet mjeseci 2019. godine je ostvareno 2,4 miliona dolazaka, što je za 18,3 odsto više u odnosu na isti period 2018. godine. Takođe, ostvareno je 13,3 miliona noćenja ili 11,3 odsto više u odnosu na isti period prethodne godine a ostvareno je i 1,16 milijardi eura prihoda.

“Vjerujem da će nas ovi pokazatelji dodatno stimulisati da u ovoj godini budemo još uspješniji, te da će sektor turizma i dalje napredovati u kvalitativnom i kvantitativnom. Rezultati koje smo postigli i doprinos koji sektor turizma ima na budžetske prihode, kao i učešće turizma u BDP-u nam daju za pravo da budemo još glasniji prilikom iznošenja barijera sa kojima se susrećemo u poslovanju i zahtjevima prema nadležnima da daju dodatan doprinos razvoju visokokvalitetnog turizma”, kazao je Jovović za agenciju Infobiro Montenegro.

Kako je dalje dodao, nadležno Ministarstvo održivog razvoja i turizma (MORT), kao i ostali organi i institucije su u prethodnom periodu uradili mnogo stvari kako bi se otkolonili problemi sa kojima se turistički poslenici svakodnevno susrijeću u poslovanju. On očekuje da se taj trend nastavi jer, kako je dalje naveo, samo zajedničkim radom i zalaganjem možemo postići uspjeh i ostvariti postavljene ciljeve.

“Imajući u vidu značaj koji turizam ima na nasu ekonomiju, mišljenja smo da resor turizma zasluzuje da bude posebno ministarstvo, te da bi takav način organizacije imao pozitivan efekat na dalji razvoj ovog strateskog sektora. Uspjeh sektora turizma se reflektuje i na ostale privredne grane i mi u PKCG želimo da damo snažan doprinos razvoju ostalih sektora, a prije svega poljoprivrede odnosno proizvodnje hrane. Pored toga, svakodnevno smo u Komori i van nje posvećeni i brojim drugo aktivnostima koje imaju za cilj da promovišu domaće proizvođače”, naveo je Jovović.

Manifestaciju organizuje NVO Crnogorsko turističko udruženje, inače jedino NVO udruženje koje okuplja 80 odsto turističke privrede.

Upravo je turizam, kako je istakao predsjednik NVO Crnogorsko turističko udruženje i suvlasnik hotelske grupe Montenegrostars Žarko Radulović , strateški krucijalna grana za razvoj sveukupne privrede Crne Gore.

“Turizam je jako osjetljiva grana, te ga stoga moramo dobro paziti. Moramo biti jako pametni i jako obazrivi, i slati odavde lijepe poruke, jer ih imamo”, upozorio je Radulović.

Upitan šta se može učiniti da se pomogne turističkim poslenicima, Radulović je odgovorio: “Ono što možemo da uradimo jeste da sačuvamo mir prije svega. Od Vlade Crne Gore tražimo samo da nam ne podižu poreze, jer smo mi cijene za ovu godinu formirali prošle godine, i svako povećanje je direktno naš trošak”.

Državni sekretar u MORT-u Damir Davidović je za Infobiro potvrdio da je godina za nama u Crnoj Gori bila rekordna – Prema njegovim riječima, Crna Gora danas predstavlja zrelu turističku destinaciju.

“Međutim, ono što nam ostaje kao jednom turistučkom tržištu koje je potpuno svjesno svojih potencijala, jeste da radimo na standarizaciji ponuda. U svakom privrednom društvu, svaka usluga koja se pruža, bilo da se radi o hotelu, turističkoj agenciji, vodiču ili bilo kojoj turističkoj djelatnosti, svako mora da vodi računa da ponuda bude standarizovana i moramo početi da garantujemo kvalitet”, dodao je on.

Crna Gora, kako je istakao Davidović, ima apsolutno sve – prirodne, investicione i tursitčke ljepote.

“I može da bude uspješna, ona štaviše svake godine ide ka tome. Ipak, upravo sada kada ostvarujemo tako snažne rezultate, mislim da treba da svi zajedno zbijemo redove, i Turističke organizacije, i institucije i svi zaposleni koji rade u toj oblasti. Da vidimo gdje su nam izazovi, koje su nam komparativne oblasti, i da zajedno radimo na maksimizaciji onoga što možemo, te da vidimo koji je naš potencijal u turizmu”, poručio je Davidović.

Pored rekordnih poboljšanja u domenu prihoda od turizma, boravišnih taksi i sveukupnog povećanja broja gostiju, kako je istakla direktorica Nacionalne turističke organizacije (NTO) Željka Radak Kukavičić, ono što je okarakterisalo 2019. godinu jeste značajan rast prometa u periodu predsezone i postsezone, te povećanje broja gostiju sa tržišta Zapadne i Sjeverne Evrope, kao i sa dalekih tržišta.

“U 2019. godini u Crnoj Gori je otvoren rekordan broj hotela, bili smo povezani sa velikim brojem evropskih destinacija. Nadalje, 2020. godina takođe je krenula sa dobrim rezultatima. Tokom novogodišnjih praznika Crnu Goru posjetilo je preko 60.000 turista, rezultati koje smo evidentirali u petak takođe pokazuju značajne stope rasta u odnosu na isti period prošle godine”, navela je direktorica NTO.

Kada su posrijedi projekcije za narednu sezonu, optimistični su i u Javnom preduzeću za upravljanje morskim dobrom.

“Projekcije za narednu godinu su izuzetno dobre, Morsko dobro kao jedna od važnih segmenata turističke ponude Crne Gore, sa preko 400 uređenih kupališta, nastoji da zajedno sa zakupcima tih lokaliteta podigne kvalitet turističke ponude, kao i da to bude jedan standarizovan resurs, gdje će gosti provoditi jedan značajan dio svog godišnjeg odmora.U 2020. godini očekujemo dalji progres u djelu kvaliteta i standarda onih ponuda koje možemo očekivati na crnogorskoj ponudi. Trudićemo se da u narednom periodu budemo sastavni dio ovog lijepog mozaika što radi Turistička privreda Crne Gore”, rekao je direktor JP “Morsko dobro” Predrag Jelušić.

Činjenica da se Turistička Nova godina održava upravo u Nikšiću, od ogromnog je značaja za razvoj turizma u gradu pod Trebjesom.

“Svjesni smo da do sad, iako drugi po veličini grad u Crnoj Gori, Nikšić nije bio prepoznat kao značajna turistička destinacija. Ovo je jedan značajan preokret za sve nas koji se nalazimo u centralnom i sjevernom dijelu Crne Gore, jer to znači strategiju razvoja i drugih djelova naše države i normalno da će to ubuduće dati dobre rezultate i povećanje samog turističkog prometa”, poručio je direktor TO Nikšić Boris Muratović.

NOVOGODIŠNJI RAFTING

Neobično vrijeme za rafting, ali već je otvorena sezona splavarenja Tarom.

Grupa turista iz Grčke sputila se danas niz Taru i oduševljena je zimskim raftingom, uprkos niskoj temperaturi. Kažu da im je to je nezaboravno iskustvo.

Tokom splavarenja temperatura vazduha iznosila je -2 stepena, a sniježni ambijent doprinio je cjelokupnom utisku.

Predsjednik Udruženja raftera Veljko Ostojić, koji nam je poslao snimke, kaže da je ovo prvi put da se u januaru vozi brzacima suze Evrope i otvori sezona splavarenja.

Rijekom Tarom, od Brštanovice, ekipa iz kampa Grab spustila se 1. januara.

Kako im je bilo na novogodišnjem raftingu, koji im polako prelazi u tradiciju, objavili su na Jutjubu.

TURISTIČKA ORGANIZACIJA

U Herceg Novom trenutno boravi 12 odsto više turista u odnosu na isti period prošle godine, dok je posjeta Tivtu bolja čak 71 odsto.

Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), u tom gradu odmara 1,38 hiljada turista, od čega je 1,3 hiljade stranaca.

U domaćinstvima boravi skoro 1,2 hiljade gostiju, a u hotelima njih 179.

U auto-kampovima i hostelima nema prijavljenih turista.

Prema podacima TO Tivat, u tom gradu u svim vidovima smještaja odmara 1,05 hiljada gostiju, od čega je hiljadu stranih.

U privatnom smještaju boravi 699 turista, a u hotelima njih 353.

OBORENI REKORDI

Bogat novogodišnji program, sa nizom zabavnih, kulturnih i umjetničkih sadržaja, koji se organizovao u šest gradova, Podgorici, Baru, Budvi, Tivtu, Kotoru i Herceg Novom privukao je preko 60.000 posjetilaca tokom novogodišnje noći, većinom iz zemalja regiona, ali i jedan broj posjetilaca iz Rusije,Francuske, Velike Britanije i drugih evropskih zemalja, saopšteno je iz Nacionalne turističke organizacije.

Crna Gora se, ocjenjuju iz NTO-a i ove godine pozicionirala kao najpopularnija destinacija u regionu za doček Nove godine, zahvaljujući spektakularnim višednevnim dočecima na gradskim trgovima, atraktivnoj ponudi hotela i zimskih turističkih centara.

Budva koja, kako kažu, nosi epitet regionalno najbolje zabave za “najluđu noć”, i ove godine zabilježila je najveću posjećenost od oko 30.000 posjetilaca tokom novogodišnje noći i par hiljada više za doček 1.januara, prema procjenama Turističke organizacije Budve.

“Dobru posjećenost zabilježili su i ostali primorski gradovi i glavni grad, koji su pored muzičkih koncerata vodećih izvođača domaće i regionalne muzičke scene, pripremili i dodatne sadržaje kao što su novogodišnji bazari, klizališta, animacija i predstave za najmlađe”, navodi se u saopštenju.

Zimska bajka u Tivtu započela je još 25.novembra, a posjetioci su osim u klizalištu uživali i u raznovrsnim tematskim sadržajima, božićnim bazarima, koncertima, dječijim predstavama i brojnim drugim aktivnostima. Spektakularan trdonevni program priređen na rivi Pine u Tivtu, a prema procjenama lokalne turističke organizacije okupio je oko 40.000 posjetilaca.

“U Kotoru su 2020. godinu posjetioci dočekali uz legende rok muzike, a u okviru tradicionalne manifestacije ‘Od Božića do Božića’ organizovane su gastronomske manifestacije, muzički koncerti, ali i Nova godina za najmlađe posjetioce. Procjene lokalne turističke organizacije Kotora su da je tokom 31. decembra i 1. januara na trgovima bilo oko 9.000 posjetilaca”, navode iz NTO-a.

Rok grupa Neverne Bebe uvela je Herceg Novi u 2020.godinu, a prema procjenama lokalne turističke organizacije Herceg Novog tokom tri dana je u ovom gradu slavilo oko 15.000 posjetilaca

Praznična atmosfera u Podgorici počela je 6.decembra, svečanim početkom Podgoričkog prazničnog pazara koji pretenduje da postane tradicionalan način obilježavanja praznika u Glavnom gradu.

“Tokom trajanja manifestacije na Trgu nezavisnosti smjenjivali su se brojni crnogorski izvođači, a u najluđoj noći i reprizi dočeka Nove godine i regionalne zvijezde. Prema procjenama Turističke organizacije Podgorice, u završnici Podgoričkog prazničnog pazara uživalo je oko 10.000 posjetilaca”, saopšteno je iz NTO-a.

Barski novogodišnji program, podsjećaju, počeo je 30. decembra, a trg Vladimira i Kosare koji je okupio oko 19.000 posjetilaca tokom tri dana opet je bio mjesto dobrog raspoloženja i kvalitetne zabave za sve generacije, dok na klizalištu svakog dana ima u prosjeku oko 400 klizača.

“Hotelsko turistička privreda i ove godine tokom novogodišnjih praznika bilježi maksimalnu popunjenost kapaciteta kako na primorju tako i na sjeveru. Crnogorski zimski turistički centri, na prvom mjestu Žabljak i Kolašin su tradicionalno posebno atraktivni za doček Nove godine, te se u hotelima koji su pripremili program i ove godine tražilo mjesto više. Zimska sezona je otvorena sredinom decembra, a tokom ove sezone na skijalištima su planirani brojni koncerti, DJ žurke, takmičenja u zimskim sportovima za djecu i odrasle, maskenbali, grudvijade kao i zabavni programi za djecu”, kažu iz NTO-a.

S obzirom na dobru popunjenost kapaciteta, kako hotelskih, tako i privatnog smještaja u crnogorskim turističkim centrima tokom praznika, očekuje se da će se i na planu prihoda pozitivan trend iz 2019. koja je bila rekordna kada je u pitanju sektor turizma, nastaviti i u ovoj godini, poručili su iz NTO-a.

SAVIN KUK

Cijene ski pasova za Savin kuk su za ovogodišnju zimsku sezonu neznatno veće u odnosu na prethodnu, saopštili su iz preduzeća Skijališta Crne Gore.

Iz tog preduzeća su agenciji Mina-business kazali da je, za razliku od prethodne sezone, parking besplatan za sve posjetioce ski centra.

Jednodnevni ski pas za djecu do 14 godina košta osam eura, petodnevni 35 eura, a sezonski 120 eura.

„Sezonski ski pas za stanovnike Opštine Žabljak košta 80 eura, turistička vožnja žičarom pet eura, a turistička vožnja žičarom za grupu od 20 i više, četiri eura“, navodi se u cjenovniku.

Kada su u pitanju cijene za odrasle jednodnevni ski pas košta 13 eura, dvodnevni 22 eura, petodnevni 50 eura, šestodnevni 70 eura, sezonski 200 eura, sezonski za stanovnike Opštine Žabljak 150 eura.

Turistička vožnja žičarom košta osam eura, a za grupu od 20 i više osoba šest eura.

Iz Skijališta Crne Gore su naveli da se zvanični cjenovnik ski pasova za ski centar Kolašin 1600 za ovu zimsku sezonu razlikuje u odnosu na prošlogodišnji, jer je, prilikom formiranja cijene, između ostalog uzeta u obzir dodatna kilometraža koja je na raspolaganju skijašima.

„Takođe, prethodne sezone se naplaćivao parking, dok je za ovu sezonu besplatan za sve posjetioce ski centra Kolašin 1600“, rekli su iz Skijališta.

Jednodnevni ski pas za djecu do 14 godina košta deset eura, a za odrasle 15 eura, dvodnevni 17 eura odnosno 25 eura, trodnevni 26 eura, odnosno 40 eura, petodnevni 40 eura, odnosno 60 eura, šestodnevni 54 eura, odnosno 80 eura, sedmodnevni 60 eura, odnosno 90 eura, a sezonski ski pas 150 eura, odnosno 250 eura.

Vožnja žičarom za djecu do 14 godina košta četiri eura, a za odrasle sedam eura.

Vožnja žičarom za djecu i odrasle, kada je u pitanju grupa od 20 i više, košta tri eura, odnosno pet eura.

NTO

Crnu Goru će, prema očekivanjima Nacionalne turističke organizacije (NTO), za novogodišnje praznike posjetiti između 40 hiljada i 50 hiljada turista, većinom iz regiona, ali i drugih evropskih zemalja.

Portparolka NTO, Nina Vukčević, kazala je da je prošle godine zabilježeno oko 42 hiljade posjetilaca tokom novogodišnje noći, a očekivanja su da će ove godine tokom novogodišnjih praznika imati između 40 hiljada i 50 hiljada posjetilaca, većinom iz zemalja regiona, ali i jedan broj iz Rusije, Francuske, Velike Britanije, Turske, Italije i drugih evropskih zemalja.

“Hotelsko-turistička privreda i ove godine tokom novogodišnjih praznika očekuje maksimalnu popunjenost kapaciteta kako na primorju tako i na sjeveru. Na Žabljaku je bukirano preko 90 odsto smještajnih kapaciteta, dok se u Kolašinu bilježi rekordna popunjenost, kao i na primorju gdje se traži mjesto više”, rekla je Vukčević agenciji Mina-business.

Crna Gora će, kako je ocijenila, sasvim sigurno još jednom potvrditi epitet jedne od najpopularnijih destinacija u regionu za doček Nove godine, zahvaljujući bogatim višednevnim programima koji se na gradskim trgovima održavaju više od dvije decenije i aktraktivnoj ponudi hotela i zimskih turističkih centara.

“Lokalne turističke organizacije pripremile su i dodatne sadržaje, kao što su božićni bazari, klizališta, animacije i predstave za najmlađe koje upotpunjuju turističku ponudu”, navela je Vukčević.

Ona je podsjetila da su domaću ponudu predstavili u Sloveniji, Srbiji i Bosni i Hercegovini (BIH), ali i na domaćem tržištu, kako kroz cjelodnevne promotivne događaje, tako i kroz outdoor i online kampanju, a u susret zimskoj sezoni organizovali su i studijsku posjetu najznačajnijih medija iz Srbije.

“Zimsku sezonu karakteriše kasniji buking u odnosu na ljetnju upravo zbog toga što se turisti upravljaju prema vremenskim uslovima. Zato nastojimo da eventualni nedostatak snijega nadomjestimo i manifestacijama i raznovrsnim zabavnim sadržajima koji se organizuju širom Crne Gore”, objasnila je Vukčević.

Ona je, govoreći o turizmu na sjeveru, kazala da su aktivnosti usmjerili ka poboljšanju infrastrukture u svim segmentima.

“Naš plan pripreme ovogodišnje zimske turističke sezone odnosi se, prije svega, na unapređenje komunalne i lokalne infrastrukture, putne pravce i njihovu prohodnost, posebno prema zimskim turističkim centrima i skijalištima, poboljšanje snadbijevanja električnom energijom, kao i na organizovanje manifestacija kojima se obogaćuje turistička ponuda”, dodala je Vukčević.

Ove godine će u funkciji biti sedam skijališta, Kolašin 1600, Kolašin 1450, Javorovača i Savin Kuk na Žabljaku, Vučje u Nikšiću, Lokve u Beranama i Hajla u Rožajama, koji su cjenovno i ponudom konkuretni regionalnim ski centrima.

“U posljednjem periodu ski centri su ponudu obogatili dodatnim komplementarnim sadržajima. Riječ je o takozvanim soft ski sportovima, kao što su hodanje na krpljama, bordovanje uz pomoć zmaja, rafting Tarom, ture motornim sankama, planinarske ture, nordijsko i alpsko turno skijanje”, precizirala je Vukčević.

Kada su u pitanju skijališta, tokom ove sezone, planirani su brojni koncerti, DJ žurke, takmičenja u zimskim sportovima za djecu i odrasle, maskenbali i zabavni programi za djecu.

“U skijašku infrastrukturu će do 2022. godine biti uloženo 140 miliona EUR. Predviđena je izgradnja skijališta Kolašin 1600, Žarski, Cmiljača, Štedim i Hajla, te dodatna valorizacija durmitorskog”, kazala je Vukčević.

Ona je navela da očekuje da će značajan broj ski centara privući investitore kako bi se gradila neophodna hotelska infrastruktura.

“Vjerujemo da ćemo izgradnjom auto-puta, koji je trenutno i najznačajniji projekat, imati značajnije interesovanje velikih investitora”, zaključila je Vukčević.