40,9 STEPENI CELZIJUSA

U Australiji je u utorak 17. decembra izmjerena prosječna maksimalna temperatura od 40,9 stepeni Celzijusa i to je bio najtopliji dan od početka mjerenja, saopštila je australijska meteorološka služba.

Prethodni toplotni rekord bio je u januaru 2013. godine kada je prosječna temperatura bila 40,3 stepena Celzijusa, navela je danas ta služba.

Očekuje se da će novi rekord biti uskoro nadmašen zbog širenja vrućeg talasa koji bi mogao dramatično da pojača šumske požare u zemlji.

“Preliminarni podaci pokazuju da je juče bio najtopliji dan ikad zabilježen, sa temperaturama koje su prevazilazile 45 stepeni Celzijusa u unutrašnjosti zemlje i vrlo rasprostranjenom masom vrućeg vazduha”, rekla je meteorolog Dijana Idi i dodala da će ta vrućina danas još da se pojača.

Rekordne temperature izmjerene su ove nedjelje u državi Zapadnoj Australiji gdje se vatrogasci bore protv požara koji su opustošili hiljade hektara.

Toplotni talas se kreće ka centru zemlje u pravcu istoka, gdje su požari već odnijeli desetine hiljada hektara vegetacije i uništili više od 700 kuća.

Zbog požara su mnogi Australijanci izašli na demonstracije kako bi osudili pasivnost konzervativne vlade u borbi protiv klimatskog zagrijevanja.

Vlasti su za danas upozorile stanovnike istočne obale na novu prijetnju, vjetar sa naletima od 100 kilometara na čas što može dodatno da rasplamsa požare koji bjesne i izmiču kontroli.

“Vatrogasci, hitne službe i lokalno stanovništvo biće suočeni narednih dana sa novom prijetnjom”, rekao je jedan zvaničnik vatrogasaca u ruralnim zonama Novog Južnog Velsa.

U toj australijskoj državi očekuje se da će temperatura u četvrtak dostići 45 stepeni Celzijusa.

Najmanje tri miliona hektara opustošeno je u požarima u cijeloj zemlji i šest osoba je izgubilo život u stotinama požara posljednjih meseci, uključujući i mega požar koji gori sjeverno od Sidneja.

Vlasti su ukazale na vanredno stanje za javno zdravlje u Sidneju, najvećem gradu u zemlji zbog toksičnog dima koji se širi gradom već nedjeljama.

Požari su uobičajeni kako se približava australijsko ljeto ali su se ove godine pojavili rano i izuzetno su jaki. Naučnici procjenjuju da klimatsko zagrijevanje doprinosi i stvara uslove koji podstiču požare.

VLADA RIJEŠENA

Francuski premijer Eduar Filip ponovio je danas da je vlada “u potpunosti riješena” da sprovede reformu penzija uprkos štrajku saobraćaja od 5. decembra i protesta građana i sindikata.

“Riješenost moja, vlade i velike većine je potpuna”, rekao je Filip u parlamentu braneći reformu univerzalnog sistema isplata penzija umjesto dosadašnja 42 režima.

U Francuskoj se danas održavaju protesti na poziv svih sindikata koji su ujedinjeni u stavu protiv najavljene reforme.

To je treći protest od početka decembra. Na prvom okupljanju 5. decembra bilo je više od 800.000 ljudi širom Francuske. Na sljedećem, 11. decembra bilo je oko 339.000, ali danas izlaze predstavnici svih sindikata, čak i oni koji su do sada podržavali reforme, koje je obećao predsjednik Emanuel Makron u predizbornoj kampanji.

Paralelno s protestima, već 13. dana uzastopno traje štrajk željeznice u cijeloj Francuskoj, a u Parizu ne radi većina linija metroa.

VRHOVNI SUD

Poljska može da napusti EU zbog plana vladajućih nacionalista koji bi dozvolio da sudije budu otpuštene, ako dovode u pitanje legitimitet vladinih pravosudnih reformi. To je saopštio Vrhovni sud te zemlje.

U saopštenju se navodi da su “Suprotnosti između poljskog i evropskog zakonodavstva vjerovatno će dovesti do intervencije institucija EU u vezi sa kršenjem ugovora u okviru Unije i na duži rok to će dovesti do toga da Poljska napusti EU”, ističe Vrhovni sud, prenosi Rojters.

U saopštenju se navodi i da je predloženi zakon očigledno sastavljen tako da se predsjedniku Andžeju Dudi, savezniku PiS, dozvoli da postavi novog predsjednika Vrhovnog suda prije predsjedničkih izbora u maju sljedeće godine.

EU je optuživala PiS za politizaciju pravosuđa od kada je 2015. godine ta stranka došla na vlast. Ta partija, međutim, tvrdi da su reforme neophodne kako bi pravosudni sistem bio efikasniji.

EU je juče saopštila da će istražiti da li nacrt zakona narušava nezavisnost pravosuđa u Poljskoj.

ZARADILI OD EKSPLOATACIJE?

Epl, Gugl, Tesla i Majkrosoft su među kompanijama od kojih se tužbom potražuje kompenzacija zbog smrti i povreda na radu djece rudara u Demokratskoj republici Kongo.

Grupa Advokati za međunarodno pravo, u ime 14 porodica iz Konga, optužuje kompanije da su znale da kobalt koji koriste u svojim proizvodima kopaju djeca, piše BBC.

U tužbi, koja je podnijeta u SAD, navodi se da su tehnološke kompanije bile “u potpunosti svjesne” da je kobalt koji koriste posljedica dječjeg rada.

Kompanije, navodno, nijesu sprovele pravila o uređenom lancu nabavke, pa su zaradile od eksploatacije.

Četrnaest porodica iz Konga žele da kompanije plate kompenzaciju za prisilni rad, duševnu bol i loše sproveden nadzor.

U odgovoru datom Telegrafu, iz kompanije Majkrosoft su izjavili da su posvećeni odgovornoj nabavci minerala i da će sprovesti istragu kako bi saznali da li je došlo do neke zloupotrebe.

Ostale kompanije za BBC nijesu željele da komentariše tužbu.

Kongo, inače, proizvodi 60 odsto svjetskih zaliha kobalta.

NOVI ZAKONI

Papa Franjo ukinuo je vatikanske propise o tajnosti koji su regulisali slučajeve seksualnog zlostavljanja, objavio je danas Vatikan.

U novom dokumentu, papa je ukazom odredio da informacije u slučajevima zlostavljanja moraju da budu zaštićene od strane vođa crkve da “osiguraju bezbjednost, integritet i povjerljivost” ali je dodao da takozvana “pontifikalna tajna” više nije primjenjiva u slučajevima vezanim za optužbe i suđenja povezanim sa slučajevima seksualnog zlostavljanja.

Papa je takođe podigao sa 14 na 18 godina starosnu granicu ispod koje Vatikan smatra pornografske slike dječjom pornografijom.

Novi zakoni objavljeni su danas na 83. rođendan pape Franja koji pokušava da odgovori na globalnu eksploziju skandala o zlostavljanju, sopstvene greške i zahteve za veću transparentnost i odgovornost koji dolaze od žrtava, pravosudnih tijela i običnih katolika.

Nove norme predstavljaju najnoviji amandman na kanonski zakon katoličke crkve koji ukazuje na crkveno pravo za zločine protiv vjere, u ovom slučaju odnosi se na seksualno zlostavljanje maloljetnika i pripadnika osjetljivih grupa od strane sveštenika, biskupa ili kardinala.

Papa Benedikt XVI je odredio 2001. da ti slučajevi treba da se vode pod pontifikalnom tajnom, najvišim oblikom tajnosti u crkvi. Vatikan je dugo insistirao na tome da je takva povjerljivost potrebna da se zaštiti privatnost žrtve, ugled optuženog i integritet crkvenog procesa.

Međutim takva tajnost je takođe služila da skandal ostane skriven, da spriječi policiju da pristupi dokumentima i da se ućutkaju žrtve, mnoge od kojih su vjerovale da pontifikalna tajna onemogućava da odu u policiju i prijave sveštenike koji su ih zlostavljali.

Vatikan je bio pod sve većim pritiskom da izmijeni svoje procedure i sarađuje više sa policijom i pravosudnim organima.

OPRAVDANJE ERDOGANA

Turska je bila “prisiljena” da vojno interveniše u Siriji zbog nedovoljne međnarodne pomoći sirijskim izbjeglicama, izjavio je turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan.

“Pošto nismo dobili pomoć koju smo očekivali od međunarodne zajednice, bili smo primorani da se pobrinemo o sopstvenoj zaštiti”, rekao je Erdogan na Globalnom izbegličkom forumu koji se održava danas i sjutra u Ženevi.

On je rekao da je Turska pokrenula akciju s ciljem da protjera terorističke organizacije Islamske države i kurdske snage iz Jedinica za zaštitu naroda i Radničke partije Kurdistana iz određenih područja.

U oktobru smo pokrenuli operaciju na sjeveroistoku Sirije jer želimo da ova zona ostane bezbjedna da bi se “izbjeglice vratile u svoju domovinu”, dodao je Erdogan.

Moramo jednom za svagda da uklonimo terorističko prisustvo iz ovih oblasti, moramo da proglasimo zonu bezbjednosti, moramo svi zajedno da sprovedemo programe zbrinjavanja izbjeglica, rekao je Erdogan, ali je dodao da mu se čini da niko nije odlučan da u tome pomogne Turskoj.

POTENCIJALNA OPASNOST

Italijanska finansijska policija zaplijenila je više od sedam miliona božićnih ukrasa, predmeta i igračaka, tokom dvije operacije na jugu i na području Rima, saopštile su tamošnje vlasti.

U Rimu i Tivoliju zaplijenjeno je pet miliona ukrasa koje ne odgovaraju bezbjednosnim normama.

Ukrasi su zaplijenjeni kod dva kineska trgovca, navele su vlasti i dodale da su od prodaje mogli da zarade oko milion eura.

Ukrasne svjetleće žice sa oznakom CE ne odgovaraju propisima bezbjednosti i potencijalno su opasne jer mogu da uzrokuju kratki električni spoj ili požar.

U drugoj operaciji kod Barija zaplijenjena je božićna dekoracija u 22 radnje koje prodaju na veliko i malo.

U toj akciji je zaplijenjeno oko dva miliona svjjetlećih ukrasa, 10.000 igračaka i 110.000 drugih ukrasa.

Policija je takođe zaplijenila i oko 75 kilograma pirotehničkih sredstava u jednoj kineskoj radnji.

SUKOB SA POLICIJOM

Najmanje 19 osoba povrijeđeno je danas u Kijevu u sukobu između policije i demonstranata na protestu protiv nacrta zakona o odobravanju prodaje plodnog poloprivrednog zemljišta u Ukrajini.

Nekoliko hiljada ljudi, među kojima poljoprivrednici i nacionalistički aktivisti, okupilo se danas ispred parlamenta gdje je bio blokiran saobraćaj.

Policija je reagovala suzavcem pošto su neki demonstranti gađali pripadnike snaga bezbjednosti kamenicama i ciglama.

Oko 500 demonstranata sukobilo se sa policijom, naveo je načelnik policije u Kijevu Andrij Kričenko i dodao da je privedeno 26 osoba.

Među povrijeđenima ima najviše policijaca.

Demonstranti se protive usvajanju zakona o prodaji poljopridvrednog zemljišta. Ukrajina, koja je poznata po rodnom tlu za pšenicu, ima 32,5 miliona hektara plodne zemlje.

Ta zemlja za sada ne može da se daje ni u zakup ni da se prodaje.

Mnogi Ukrajinci ne žele prodaju ili davanje u zakup tog zeljišta jer smatraju da će od toga koristi imati ukrajinski tajkuni ili strane firme.

REPORTERI BEZ GRANICA

Prema podacima Reportera bez granica (RSF) gotovo pola od oko 400 novinara zatvorenih širom svijeta nalazi se u samo tri zemlje: Kini, Egiptu i Saudijskoj Arabiji. Od početka godine ubijeno 49 novinara širom svijeta.

Vlade u tim zemljama povećale su pritisak na ljude koji rade u medijima, rekao je danas portparol odbora RSF-a Majkl Rediske uoči objavljivanja njihovog godišnjeg izvještaja o medijskim slobodama u Berlinu.

Najviše novinara u zatvorima Kine

Prema RSF-u 120 novinara nalazi se samo u zatvorima u Kini. Više od 40 odsto njih su novinari amateri koji, uprkos pojačanoj cenzuri, nastoje da šire nezavisne informacije putem društvenih mreža.

Većina novinara zatvorenih 2019. pripadaju muslimanskoj ujgurskoj manjini.

Najmanje 49 novinara i drugih medijskih profesionalaca ubijeno je širom svijeta zbog svojeg rada od početka godine – više od polovine u Siriji, Meksiku, Afganistanu, Pakistanu i Somaliji.

Znatno manje medijskih djelatnika ubijeno je u oružanim sukobima nego prethodnih godina, objavio je RSF.

“Zemlja u kojoj nema rata, poput Meksika, jednako je opasna za novinare danas kao i ratom pogođena Sirija”, rekao je Rediske.

U istom razdoblju 2018. bilo je 86 žrtava. RSF je upoređivao razdoblja od početka godine do 1. decembra.

Sirija zemlja sa najviše ubijenih novinara

Zemlja u kojoj je najviše ubijenih novinara je Sirija, gdje je ubijeno 10 medijskih profesionalaca, a u Meksiku je ubijeno 10, Afganistanu pet, Pakistanu četiri i Somaliji tri.

RSF je rekao da je u zatvoru trenutno 389 medijskih profesionalaca, 12 odsto više nego prošlih godina.

KONSULTACIJE ODGOĐENE

Pristalice dvije glavne šiitske organizacije u Libanu – Hezbolaha i Amala, sukobile su se danas sa snagama bezbjednosti i palile vozila u Bejrutu, gnevne zbog video-snimka na internetu kojim se vrijeđaju šiiti.

Policija je koristila suzavac i vodene topove pokušavajući da ih rastjera. Bila je to treća noć nasilja zaredom.

Nasilje je izbilo nekoliko sati pošto je predsjednik Libana Mišel Aun odložio razgovore o imenovanju novog premijera i time produžio konfuziju usred sve teže ekonomske i finansijske krize.

Aun je odložio konsutacije sa liderima parlamentarnih blokova pošto jedini kandidat, premijer u ostavci Saad Hariri, nije dobio podršku najvećih hrišćanskih grupa.

Odlaganju je prethodilo nasilje tokom vikenda, kada su pripadnici bezbjednosnih snaga primenili najoštrije mjere protiv demonstrantaa od početka protesta širom Libana 17. oktobra: suzavcem, gumenim mjecima i vodenim topovima rastjerivali su stotine demonstranata u centru Bejruta.

Desetine ljudi su ranjene u najgorem nasilju od početka protesta protiv političke elite.