U FRANCUSKOJ

Francuski visoki komesar za reformu penzija Žan-Pol Delvoa, nazvan još i “Gospodin penzije” podnio je danas ostavku predsjedniku Emanuelu Makronu, koji je rekao da je “sa žaljenjem” prihvatio, saopštilo je danas francusko predsjedništvo.

Delvoa je bio optužen za sukob interesa zato što je propustio da prijavi položaje koja je akumulirao u vladi.

Ostavka Delvoa, koji je imenovan u septembru 2017. da pripremi reformu penzija, događa se u jeku socijalnog protesta protiv plana predsjednika Makrona.

Francuski štrajk u javnom saobraćaju zbog planirane reforme penzija ušao je danas u 12. dan, a vlada i sindikati uzajamno se optužuju za moguću paralizu zemlje za predstojeće novogodišnje i božićne praznike.

Vlasti su danas zabilježile rekordne zastoje na putevima, gdje su kolone vozila zahvatile 630 kilometara ujutro u regionu Pariza. U Parizu danas rade samo dvije metro linije, koje koriste automatizovane vozove bez vozača, dok je ostalih 14 linija ili zatvoreno ili djelimično saobraća.

Većina prigradskih i nacionalnih vozova su zaustavljeni, a međunarodne željezničke linije, takođe su poremećene.

Kamiondžije su pokrenule odvojen protest jutros organizujući blokade puteva širom Francuske i tražeći bolje plate i uslove rada.

Sjutra će biti odlučujući dan. Svi sindikati pozivaju na štrajk i demonstracije, željezničari, nastavnici, državni službenici, advokati i tužioci, ljekari i bolničari pozvani su na proteste koji će biti važan pokazatelj za vladu, prije nastavka pregovora.

Makron je rekao da hoće da vlada nastavi da radi na penzionim izmjenama koje uključuju podizanje starosne granice za odlazak u penziju na 64 godine što bi donosilo dodatne poene i ukidanje specijalnih privilegija za neke zaposlene.

UKLANJAJU PREPREKE

Veliki pobjednik parlamentarnih izbora u Velikoj Britaniji premijer Boris Džonson danas priprema svoj tim s namjerom da već ove nedjelje počne da uklanja prepreke za Bregzit.

Vođa Torijevaca, osnažen dobijenom većinom koja nije viđena od Margaret Tačer, danas treba da objavi svoju rekonstruisanu vladu, vjerovatno na margini drugih radnji zato što je njegov prioritet da pokrene korake da se omogući izlazak Velike Britanije iz EU 31. januara.

On treba da razgovara i sa 109 novoizabranih konzervativnih poslanika, od ukupno 365 poslaničkih mjesta osvojenih na upravo održanim izborima, i da od njih zatraži da se bace na posao i ostvare Bregzit za koji je glasalo 52 odsto Britanaca na referendumu u junu 2016. ali čija realizacija je otad u zastoju.

“Premijer je bio vrlo jasan, treba da odgovorimo na povjerenje vlade i ostvarimo Bregzit. Zato će prvi zakon o kome će novi poslanici glasati biti sporazum o povlačenju Velike Britanije iz EU”, rekao je vladin izvor.

Premijer želi prije Božića, i čak možda već ove nedjelje, da postavi pred poslanike dokument koji je usaglašen sa Briselom sredinom oktobra, a predviđa meki razlaz poslije 47 godina.

Veća rekonstrukcija vlade bi mogla da se dogodi poslije 31. januara, kada Bregzit bude osiguran.

Prije nego što se okrene Bregzitu novoizabrani Donji dom Britanskog parlamenta treba prije svega da se sastane u utorak i da izabere predsjednika, a izuzev nekog iznenađenja očekuje se da će na to mjesto biti ponovo izabran Lindzi Hojl, laburista, koji je izabran mjesec dana prije prijevremenih parlamentarnih izbora.

Hojl će imati zadatak da vodi ponekad vrlo žustre rasprave o Bregzitu, kao što je radio njegov prethodnik Džon Berkou.

Zatim će svaki od 650 poslanika izraziti privrženost kruni, proces koji treba da traje nekoliko dana.

Džonson bi u četvrtak mogao da predstavi svoj program tokom tradicionalnog govora koji čita kraljica Elizabeta Druga. Posljednji takozvani kraljičin govor, u kome vlada predstavlja svoj program, bio je jedva prije dva mejseca i obzirom da se približava Božić uobičajena ceremonija će ovog puta biti skraćena.

Džonson treba da ponovi prioritet koji ponavlja od dolaska na vlast u julu, i neumorno tokom predizborne kampanje – da se realizuje Bregzit.

Takođe će kao se očekuje najaviti mjere za poboljšanje nacionalne zdravstvene službe kao što je obećao.

Premijer je međutim isključio da će ponuditi Škotskoj drugi referendum o nezavisnosti koji traži škotska premijerka Nikola Stardžon, osnažena dobrim izbornim rezultatima njene stranke SNP koja je za nezavisnost.

Stardžon jerekla juče da Džonsonovo odbijanje ne znači kraj te stvari i naglasila da Škotska koja je 2016. glasala 62 odsto da ostane u EU “ne može da bude zatvorena u Velikoj Britaniji mimo svoje volje”.

Kada Bregzit bude sproveden politički 31. januara, London i Brisel će zatim početi pregovore da dođu do trgovinskog sporazuma koji će definisati njihove odnose poslije prelaznog perioda predvidđnog do kraja 2020.

Džonson kaže da će postići taj sporazum bez odlaganja rokova. On nije, međutim, objasnio kakav oblik odnosa, blizak ili udaljen želi da ima sa 27 zemalja članica EU. Više evropskih zvaničnika već su upozorili da će sigurno biti potrebne godine za usaglašavanje takvog dogovora.

U PARISKOM REGIONU

U Pariskom regionu Il d Frans od ranog jutra formirale su se kolone automobila i kamiona i u međuvremenu su dostigle 600 kilometara.

Štrajk protiv reforme penzionog sistema u Francuskoj ulazi u 12. dan, a po svemu sudeći, ne nazire mu se skori kraj.

Saobraćaj, pored problema izazvanih štrajkom, dodatno otežava i kiša.

Ovaj štrajk, koji je brzo poprimio nacionalne razmjere, počeo je prije više od 10 dana.

Reforma penzionog sistema, na kojoj insistira francuski predsjednik Emanuel Makron, neke kategorije Francuza lišava privilegija koje su do sada imali.

Premijer Eduar Filip je prije nekoliko dana predstavio reformu i najavio da će se predlog zakona naći pred poslanicima u februaru naredne godine, piše Sputnjik.

SVJETSKA BANKA PRIKUPILA

Svjetska banka prikupila je rekordnih 82 milijarde dolara za podršku najsiromašnijim svjetskim zemljama.

Novac će pomoći zemljama i da se izbore sa “izazovima klimatskih promjena”, izjavio je predsjednik Svjetske banke Dejvid Malpas.

Sredstva koja dolaze iz 52 zemlje i iz obveznica na finansijskim tržištima idu u Međunarodnu organizaciju za razvoj.

Ova organizacija će da koristi taj novac za finansiranje beskamatnih ili niskokamatnih zajmova za razvojne projekte u najsiromašnijim zemljama svijeta.

Očekuje se da će 74 zemlje imati koristi od toga, a 53 milijarde dolara otići će samo u Afriku, piše portal Seebiz.

Ukupno je prikupljeno sedam milijardi dolara više nego prije tri godine, što je najveća suma koja je ikada dospjela u Međunarodnu organizaciju za razvoj, rekao je Malpas.

U međuvremenu, etiopska vlada saopštila je u petak da je obećala devet milijardi dolara u programima razvojne pomoći za ambiciozne ekonomske reforme.

Svjetska banka prethodno je izdvojila tri milijarde dolara, a Međunarodni monetarni fond 2,9 milijardi dolara.

DRUGI DAN

Pripadnici libanskih bezbjednosnih snaga su sinoć u Bejrutu, drugi dan zaredom rastjerali suzavcem, gumenim mecima i vodenim topovima stotine demonstranata.

Juče se prvo protestovalo mirno u glavnom gradu Libana zbog najoštrijih mjera protiv antivladinih protesta primenjenih prethodnog dana, ali je nasilje ponovo izbilo uoči današnjeg sastanka između predsjednika Libana Mišela Auna i predstavnika parlamentarnih blokova.

Očekuje se da će na tom sastanku premijer u ostavci Saad Hariri ponovo biti imenovan na tu funkciju.

Napetost je odraz dubokih podjela u zemlji koja se suočava sa najgorom ekonomskom krizom poslije više decenija.

Hariri je podnio ostavku 29. oktobra, nakon dvije nedjelje protesta širom zemlje na kojima su demonstranti optuživali cjelokupnu političku elitu za korupciju i loše upravljanje.

Oni su rekli da neće da prihvate Haririja za premijera i da zahtijevaju da vladu predvodi neko ko nije povezan sa postojećim stranakama.

Međutim, nakon čitavih nedjelja prepirki političke partije nijesu uspjele da predlože nezavisnog kandidata i većina ih insistira da dobije svoje mjesto u vladi.

Neki demonstranti su u nedjelju bacali boce sa vodom i petarde na bezbjednosne snage koje su čuvale parlament.

Nakon nekoliko sati demonstrante su odatle rastjerani suzavcem i palicama.

U jednom trenutku neko je podmetnuo požar u dva šatora koje su demonstranti postavili na Trgu mučenika, epicentru protesta u posljednja dva mjeseca.

TRAGAJU ZA NESTALIMA

Spasioci su danas izvukli dva tijela iz trospratnice srušene u snažnom zemljotresu koji je pogodio Filipine, dok je treće tijelo locirano ali još nije izvučeno, čime se broj mrtvih popeo na pet.

Ekipe spasilaca grozničavo tragaju za najmanje još sedam ljudi za koje se vjeruje da su zarobljeni pod ruševinama te zgrade u Padadu u filipinskoj provinciji Davao del Sur.

Vojska, policija, vatrogasci i volonteri, opremljeni detektorima za zvuk i kretanje locirali su treće tijelo u ruševinama ali nijesu mogli da ga izvuku, rekao je gradonačelnik Padada Pedro Kaminero.

On je rekao da se traga za još sedam ljudi.

Zemljotresu magnitude 6,9 pogodio je juče Padadu i obližnje ruralne gradove i provincije u oblasti Davao u kojoj su posljednjih mjeseci bila tri teška zemljotresa.

Jedna djevojčica je poginula kada se zid srušio na nju, a žena u 70-im godinama je umrla od srčanog udara za vrijeme potresa, rekli su zvaničnici.

Uznemireni rođaci čekali su u odvojenoj zoni dok su spasioci radili tokom noći na rasčišćavanju srušene zgrade u potrazio za njihovim bližnjim.

U zgradi koja je srušena nalazila se samoposluga, i nekoliko kupaca uspjelo je da izleti iz nje dok se zemlja tresla a neki su izvedeni sa povredama.

Prema navodima zvaničnika ukupno 84 ljudi je povrijeđeno u jučerašnjem zemljotresu.

Jedan veći grad i četiri manja blizu epicentra zemljotresa danas su i dalje bez struje, i škole su zatvorene u toj oblasti da bi inspekcije provjerile školske zgrade.

Oblast Davaoa pogođena je s najmanje tri snažna zemljotresa posljednjih mjeseci u kojima je nekoliko ljudi poginulo a destine je povrijeđeno, dok su teško oštećene kuće, državne zgrade, hoteli, tržni centri i bolnice.

SIRIJSKI PREDSJEDNIK OPTUŽUJE SAD

Sirijski predsjednik Bašar al Asad optužio je američkog predsjednika i SAD da prodaju naftu koju su ukrali iz Sirije.

Tramp je, podsjetimo, prije nekoliko mjeseci donio odluku da se američke trupe povuku iz Siriji, što je i učinjeno, ali je takođe saopštio da će dio trupa SAD ostati na tom području kako bi se osigurala naftna postrojenja.

Asad je, u svom najnovijem obraćanju, optužio SAD da prodaju naftu koju su ukrali iz njegove zemlje, kao i da je prodaju Turskoj.

S druge strane, SAD i Turska su, iako saveznici kada je riječ o pitanju Sirije, ljuti protivnici kada je riječ o namjerama Turske da se dodatno naoruža kupovinom ruskog naoružanja.

TURSKA IZRIČITA

Turska će nastaviti da kupuje sisteme S-400 od Rusije, koji su od vitalnog značaja, bez obzira na posljedice, rekao je šef turske diplomatije Mevlut Čavušolu.

“Bez obzira na posljedice Turska neće otkazati sporazum potpisan sa Rusijom o kupovini raketnih sistema S-400”, rekao je Čavušolu na konferenciji u Dohi.

On je dodao da je Turskoj potreban protivvazdušni sistem odbrane.

“Pokušali smo da ga nabavimo od SAD i drugih, ali bez uspjeha. Ovo je odbrambeni sistem koji je za nas od vitalnog značaja”, rekao je turski šef diplomatije.

AMERIČKI DIPLOMATA PORUČIO

Visoki američki diplomata rekao je danas da Vašington neće prihvatiti rok kraj godine koji je dala Sjeverna Koreja da naprave ustupke oko prekinutih nuklearnih pregovora i pozvao je Pjong Jang da se odmah vrati za pregovarački sto.

“Po ovom pitanju želim da budem potpuno jasan, SAD imaju cilj, a ne rok”, rekao je novinarima u Seulu specijalni američki predstavnik za Sjevernu Koreju Stiven Bigan.

Sjeverna Koreja dala je rok do kraja godine da SAD predloži novi sporazum o denuklearizaciji koji bi uključio i značajno ublažavanje sankcija. Pjong Jang je naveo da bi SAD mogle da očekuju “božićni poklon” ako ne ispune taj rok.

Bigan je rekao da su izjave Pjong Janga “neprijateljske, negativne i toliko nepotrebne”.

On je rekao da je SAD potpuno svjestan da je vrlo moguće da Sjeverna Koreja izvede veću provokaciju u predstojećim danima i dodao da bi u najmanju ruku takva akcija bila neproduktivna za postizanje trajnog mira na Korejskom poluostrvu.

Bigan koji se nalazi u Seulu radi razgovora sa južnokorejskim zvaničnicima pozvao je Sjevernu Koreju da sjedne za pregovarački sto.

“Da se obratim direktno našim pandanima u Sjevernoj Koreji, vrijeme je da radimo naš posao. Hajde da to završimo. Mi smo ovde i vi znate kako da nas kontaktirate”, rekao je on.

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da neće ukinuti sankcije dok Sjeverna Koreja potpuno ne odustane od svog nuklearnog programa.

Sjeverna Koreja je uzvratila da ukoliko SAD ne naprave prihvatljivu ponudu, ona će naći “novi put”.

Nije jasno da li će Sjeverna Koreja da se obrati američkim zvaničnicima u nastojanju da riješi sve veće razlike o tome kako da se postigne denuklearizacija.

Visoki sjevernokorejski zvaničnici nedavno su rekli da je pitanje denuklearizacije već skinuto sa dnevog reda pregovora i prijetili su da će ukinuti samonamentuti moratorijum na probe nuklearnih raketa i raketa dugog dometa.

Posljednjih mjeseci Sjeverna Koreja je sprovela niz proba raketa kratkog dometa i drugog oružja.

Zabrinutost da se sprema veća provokacija Sjeverne Koreje porasla je kada je Pjong Jang saopštio u subotu da je izveo “važnu probu” koja će ojačati njenu nuklearnu moć odvraćanja.

Stručnjaci smatraju da bi Sjeverna Koreja mogla da lansira raketu sa satelitom ili interkontinentalnu balističku raketu ako SAD ne ispune rok koji im je dat, do kraja godine.

Proba interkontinentalne balističke rakete bi vjerovatno potpuno poremetila diplomatske napore zato što predsjednik SAD Tramp smatra da je sjevernokorejski moratorijum na probe oružja spoljnopolitičko dostignuće.

TRŽIŠTE REAGOVALO

Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prošle sedmice oslabio prema korpi valuta, najviše prema britanskoj funti, što je posljedica ishoda britanskih parlamentarnih izbora i dogovora Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine o prvoj fazi trgovinskog sporazuma.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošle sedmice 0,7 odsto, na otprilike 97,2 bodova.

Pritom je kurs eura prema dolaru porastao 0,5 odsto, na 1,112 dolara, prenosi Hina.

Međutim, američka valuta ojačala je u odnosu na japansku, 0,7 odsto, pa je njena cijena dostigla 109,35 jena (JPY).

Evropskim valutama podršku su prošle sedmice pružili rezultati britanskih parlamentarnih izbora koji su pokazali da je konzervativna stranka premijera Borisa Džonsona osvojila veću od očekivanja većinu u parlamentu.

Na izborima su konzervativci osvojili 365 mandata od ukupno 650 zastupnika u britanskom parlamentu, što je njihov najveći izborni uspjeh od 1987. godine i što će Džonsonu omogućiti da sprovede Bregzit 31. januara, kako je i obećao.

Zahvaljujući tome, britanska funta je snažno porasla i prema dolaru i prema euru, pa je njen kurs dostigao 1,35 dolara i 82,7 penija za euro.

Prema dolaru se kurs funte kreće oko najviših nivoa u 19 mjeseci, dok je prema euru dostigao najviši nivo od polovine 2016. godine.

„Tržište je reagovalo na veliku pobjedu konzervativaca koja Džonsonu daje mandat za uspješan završetak Bregzita. Ali, čista pobjeda mogla bi ga podstaći da zauzme krut stav u pregovorima sa Evropskom unijom (EU). Ukoliko se pojavi opet mogućnost Bregzita bez dogovora, to će ponovo uticati na funtu”, kazao je valutni analitičar u Scotiabank, Šon Osborn.

I dok je prema eVropskim valutama oslabio, dolar je ojačao u odnosu na japanski jen, zahvaljujući dogovoru između SAD-a i Kine o prvoj fazi trgovinskog sporazuma, što je podstaklo veću sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama.

U petak su predsjednik SAD-a Donald Tramp i kineski zvaničnici objavili da su dogovorili prvu fazu trgovinskog sporazuma.

Iz Kancelarije američkog trgovinskog predstavnika (USTR) saopšteno je da sporazum pokriva intelektualno vlasništvo, prenos tehnologije, poljoprivredu, finansijske usluge, valutu i stranu razmjenu.

Trgovinski predstavnik SAD-a, Robert Lighthizer, kazao je da je Peking pristao da kupi dodatnih 32 milijarde dolara američkih poljoprivrednih proizvoda u naredne dvije godine, što je otprilike 16 milijardi dolara više na godišnjem nivou u odnosu na bazu iz 2017. godine.

“Taj iznos bi se mogao povećati za još po pet milijardi dolara svake godine”, dodao je Lighthizer.

Vašington je pritiskao Peking da se obaveže na kupovinu poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 50 milijardi dolara u narednoj godini, čemu se Peking opirao.

Lighthizer je kazao da je to vrlo važan korak naprijed u uravnoteženju američko-kineskih trgovinskih odnosa i da sporazum uključuje niz strukturnih promjena.

S druge strane, Vašington je pristao da suspenduje carine na 160 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz koje je trebalo da stupe na snagu danas.

SAD će zadržati 25 odsto carina na kineski uvoz u vrijednosti 250 milijardi dolara, ali će prepoloviti carine na 7,5 odsto na uvoz vrijedan 120 milijardi dolara.

U srijedu su na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici čelnici Feda ostavili ključne kamatne stope nepromijenjene, u rasponu od 1,5 do 1,75 odsto, i poručili da se u narednoj godini očekuje nastavak umjerenog rasta ekonomije i niska stopa nezaposlenosti.

Fed je, takođe, poručio da će u odlučivanju o kamatnim stopama i dalje pratiti prigušene inflacione pritiske i razvoj situacije u svijetu.
Fed je od početka godine kamate smanjio u tri navrata po 0,25 postotnih bodova.