U AUSTRALIJI

U Australiji na 60 kilometara sjeverno od Sidneja bukti veliki pozar koji ne moze da se ugasi, saopstili su iz vatrogasne sluzbe.

Kako prenosi BBS, vatra je zahvatila 300 hiljada hektara zemljista koje je udaljeno samo sat od najnaseljenijeg grada u Australiji.

Vlasti su izdale preporuku gradanima da napuste ugrozeno podrucje.

Vatra je do sada zahvatila podrucja Kvinslenda, Viktorije, Juzne i Zapadne Australije i Tasmanije.

Od oktobra, u pozarima sirom Australije stradalo je sest ljudi i unisteno vise od 700 domova.

BBC pise kako bi Sidnej mogao biti obavijen dimom jos sedmicama.

Stanovnicima koji ne mogu obraniti svoju imovinu od vatre poruceno je da odmah napuste svoje domove.

Trenutno je aktivno vise od 95 pozara, a na terenu su oko 2,2 hiljade vatrogasaca.

Vatreni front je dug 60 kilometara, dodao je Rob Rogers.

Australijskim vatrogascima u pomoc stizu kolege iz Kanade i SAD-a, a zabrinutost raste zbog utorka kad bi temperature oko Sidneja mogle narasti i iznad 40 stepeni Celzijusa.

BIJELA KUCA POTVRDILA

Bijela kuca je prosle noci potvrdila da nece ucestvovati na sjednici o pripremi formalne optuznice za smjenjivanje predsjednika Donalda Trampa.

Bijela kuca se o tome izjasnila na isteku roka koji joj je odredio Odbor Predstavnickog doma Kongresa SAD za pravosude.

Bijela kuca je taj proces u Predstavnickom domu americkog Kongresa nazvala “saradom”.

“Kao sto znate, vasa istraga o pokretanju optuznice je potpuno neosnovana”, napisao je advokat Bijele kuce Pet Sipoloni u pismu poslaniku Demokrata Dzeriju Nedleru, predsjedavajucem Odbora donjeg domu americkog Kongresa za pravosude.

Bijela kuca koja je do sada odbila da saraduje u istrazi Demokrata o opozivu predsjednika imala je rok do petka uvece da se izjasni da li ce ucestvovati, preko advokata, na sjednici o pisanju zvanicnog predloga Odbora za pravosude za njegov opoziv.

U dva pasusa pisma o tome se izricito ne kaze da Bijela kuca odbija da ucestvuje, ali, po jednom visokom zvanicniku administracije, to jeste znacenje tog teksta, navodi agencija AP.

U pismu advokat Bijele kuce optuzuje Demokrate da “trace vrijeme Amerike” s “tom saradom” i navodi da bi usvajanje zvanicnog predloga za opoziv predsjednika Trampa bilo ravno “nesmotrenoj zloupotrebi vlasti” za sta kriticari optuzuju Trampa.

Sipoloni je u pismu citirao Trampovu Tviter poruku poslatu ranije ove nedjelje: “Ako hocete da me opozovete, uradite to sada, brzo, da mozemo da imamo fer sudenje u Senatu i da nasa zemlja moze da se vrati radu”.

Odluka je donijeta dan posto je predsjednica Predstavnickog doma Nensi Pelosi objavila da je zatrazila od predsjedavajucih odbora koji vode istragu o Trampovim odnosima sa Ukrajinom da pocnu pisanje optuznice zbog “zloupotrebe polozaja”, jer on “ponovo pokusava da kompromituje izbore u sopstvenu korist”.

Glasanje o opozivu bi moglo da u Predstavnickom domu bude prije bozicnog raspusta, te bi, ako tekst tu prode, na redu pocetkom iduce godine bio Senat, gdje vecinu imaju Trampovi Republikanci.

NEREDI U ATINI

Sirom Atine prosle noci je doslo do niza “vandalskih napada” na cijoj su meti bile prodavnice, ekspoziture banaka i zgrade drzavnih sluzbi.

Policija je saopstila da je do jutros prijavljena steta na 13 prodavnica i pet bankomata, kao i na ulazima u tri zgrade u kojima su jedna opstinska poreska i jedna urbanisticka sluzba, i kancelarije Vodovoda, pise atinski list “Katimerini”.

Policija je navela i da tokom jucerasnjih demonstracija na 11. godisnjicu pogibije jednog djecaka tokom napada na policiju, “nije bilo neocekivanih problema”, posto su policijske snage bile spremne i “odmah su se suprotstavile grupama pojedinaca koji su pokusali da izvrse protivzakonita djela” gadajuci policajce “molotovljevim koktelima” i drugim predmetima.

U Atini je tako uhapseno 50 ljudi, a jedan policajac je povrijeden. U luckom i univerzitetskom gradu Patri, na Peloponezu, uhapseno je 19 osoba, a dva policajca su povrijedena. Osam osoba je uhapseno u Solunu.

RUSKI BLOGER OSUDEN

Moskovski sud izrekao je danas uslovnu kaznu od tri godine studentu blogeru optuzenom za podsticanje protesta koji su odrzani ljetos u Moskvi.

Dvadesetjednogodisnji Jegor Zukov uhapsen je u avgustu uz optuzbe da je upucivao ekstremisticke pozive preko svog Jutjub video bloga.

On je jedan od nekoliko desetina ljudi optuzenih za ulogu u ljetosnjim protestima u Moskvi.

Moskovski okruzni sud izrekao je Zukovu tri godine zatvora uslovno i zabranio mu da ureduje vebsajtove dvije godine.

On je prvo bio optuzen za ucestvovanje u nemirima, a kasnije za podsticanje na ekstremizam zbog sadrzaja nekih od njegovih videa u kojima je, izmedu ostalog, pozivao na “brutalnu borbu protiv sistema”.

“Krivica optuzenog je potvrdena”, rekla je sudija i navela njegovo osjecanje mrznje i neprijateljstva prema ustavnom poretku.

Uslovna zatvorska kazna iako je tuzilastvo trazilo cetiri godine zatvora, ipak je blaza nego sto se ocekivalo u tom vrlo medijski pracenom slucaju u Rusiji, prenosi Frans pres.

“Pretvorili su sudove u represivnu instituciju, treba da se borimo protiv toga”, rekao je Zukov po izasku iz suda ispred koga ga je cekalo nekoliko stotina pristalica.

Njegov advokat je rekao da se ovo ne smije smatrati pobjedom zato sto on nije kriv.

Niz protesta u Moskvi podstaknuti su odbijanjem vlasti da registruju desetak opozicionih i nezavisnih kandidata za septembarske gradske izbore. Protesti su privukli do 60.000 ljudi, u najvecem pokazivanju nezadovoljstva sa sedmogodisnjom vladavinom predsjednika Vladimira Putina.

RUSKI BLOGER OSUDEN

Moskovski sud izrekao je danas uslovnu kaznu od tri godine studentu blogeru optuzenom za podsticanje protesta koji su odrzani ljetos u Moskvi.

Dvadesetjednogodisnji Jegor Zukov uhapsen je u avgustu uz optuzbe da je upucivao ekstremisticke pozive preko svog Jutjub video bloga.

On je jedan od nekoliko desetina ljudi optuzenih za ulogu u ljetosnjim protestima u Moskvi.

Moskovski okruzni sud izrekao je Zukovu tri godine zatvora uslovno i zabranio mu da ureduje vebsajtove dvije godine.

On je prvo bio optuzen za ucestvovanje u nemirima, a kasnije za podsticanje na ekstremizam zbog sadrzaja nekih od njegovih videa u kojima je, izmedu ostalog, pozivao na “brutalnu borbu protiv sistema”.

“Krivica optuzenog je potvrdena”, rekla je sudija i navela njegovo osjecanje mrznje i neprijateljstva prema ustavnom poretku.

Uslovna zatvorska kazna iako je tuzilastvo trazilo cetiri godine zatvora, ipak je blaza nego sto se ocekivalo u tom vrlo medijski pracenom slucaju u Rusiji, prenosi Frans pres.

“Pretvorili su sudove u represivnu instituciju, treba da se borimo protiv toga”, rekao je Zukov po izasku iz suda ispred koga ga je cekalo nekoliko stotina pristalica.

Njegov advokat je rekao da se ovo ne smije smatrati pobjedom zato sto on nije kriv.

Niz protesta u Moskvi podstaknuti su odbijanjem vlasti da registruju desetak opozicionih i nezavisnih kandidata za septembarske gradske izbore. Protesti su privukli do 60.000 ljudi, u najvecem pokazivanju nezadovoljstva sa sedmogodisnjom vladavinom predsjednika Vladimira Putina.

NOVI SMRTONOSNI NAPAD

Tri osobe su ubijene, ukljucujuci i navodnog napadaca, a najmanje sedam ostalih je ranjeno u petak u napadu koji se desio u pomorskoj vazduznoj bazi na Floridi, saopstile su vlasti, prenosi Rojters.

Ovo je drugi smrtonosni napad u americkoj vojnoj bazi u posljednjih sedam dana.

Serif okriga Esckmbia saopstio je da je u bazi doslo do situacije sa “aktivnim strijelcem” u petak, a da je par minuta nakon sto je primjecen napadac i ubijen.

Dvije osobe su poginule u napadu a najmanje sest osoba je povrijedeno i nalaze se u lokalnoj bolnici.

Portparol Bijele kuce saopstio je da je predsjednik Donald Tramp informisan o napadu te da prati situaciju.

U srijedu je marionac ustrijelio trojicu civila u istorijskoj bazi Perl Harbor na Havajima a potom izvrsio samoubistvo.

NOVI SMRTONOSNI NAPAD

Tri osobe su ubijene, ukljucujuci i navodnog napadaca, a najmanje sedam ostalih je ranjeno u petak u napadu koji se desio u pomorskoj vazduznoj bazi na Floridi, saopstile su vlasti, prenosi Rojters.

Ovo je drugi smrtonosni napad u americkoj vojnoj bazi u posljednjih sedam dana.

Serif okriga Esckmbia saopstio je da je u bazi doslo do situacije sa “aktivnim strijelcem” u petak, a da je par minuta nakon sto je primjecen napadac i ubijen.

Dvije osobe su poginule u napadu a najmanje sest osoba je povrijedeno i nalaze se u lokalnoj bolnici.

Portparol Bijele kuce saopstio je da je predsjednik Donald Tramp informisan o napadu te da prati situaciju.

U srijedu je marionac ustrijelio trojicu civila u istorijskoj bazi Perl Harbor na Havajima a potom izvrsio samoubistvo.

KANCELARKA U AUSVICU

Njemacka kancelarka Angela Merkel i poljski premijer Mateus Moravjecki polozili su danas cvijece uz Zid smrti u bivsem nacistickom logoru smrti Ausvic-Birkenau i odali postu zrtvama koncentracionog logora, najveceg koji je Hitlerova Njemacka podigla tokom Drugog svjetskog rata u okupiranoj Poljskoj.

Angela Merkel u Ausvic dolazi prvi put tokom svojih mandata i nakon Helmuta Smita i Helmuta Kola treci je njemacki kancelar koji obilazi logor koji je postao simbol monstruoznosti Holokausta.

Povod da Merkel oda postu milionima zrtava Holokausta i zrtava samog logora u kome je ubijeno, najvise u gasnim komorama preko 1,1 miliona ljudi, mahom Jevreja, ali i Sinti i Roma, Poljaka, sovjetskih vojnih zarobljenika i pripadnika drugih evropskih naroda, je 10. godisnjica osnivanja medunarodne Fondacije Ausvic Birkenau.

Ta fondacija od vlada i medunarodnih donatora prikuplja novac za renoviranje, konzervatorske radove i odrzavanje kompleksa logora.

Za obnovi i konzervaciju logora Njemacaka uplatila 120 miliona eura

Vec pri osnivanju fondacije ciji cilj je bio da prikupi 120 miliona eura, Njemacka je uplatila polovinu svote.

Sada je kancelarka Merkel najavila da ce Njemacka uplatiti jos 60 miliona eura, kako bi se zahvaljuci darovima iz 30 zemalja svijeta nasao novac za konzervatorske radove i izbjeglo da memorijalni kompleks vazan za cijelo covjecanstvo postane rusevina.

Merkel i Moravjecki govore kao glavni gosti na obiljezavanju desetogodisnjice od osnivanja Fondacije, a zajedno ce kasnije poloziti vijence i zapaliti svijece pred glavnim Spomenikom zrtvama Holokausta ispred rusevina nekadasnjih gasnih komora.

Dok je kancelar Kol odabrao cutnju, jer covjek u Ausvicu ostaje nijem pred zlom koje covjek moze da nanese drugom, kancelar Smit je odabrao da govori, jer, kako je 1977. godine kazao, u Ausvicu je na mjestu cutnja, ali jedini ko ne smije tu da cuti jeste kancelar Njemacke.

KANCELARKA U AUSVICU

Njemacka kancelarka Angela Merkel i poljski premijer Mateus Moravjecki polozili su danas cvijece uz Zid smrti u bivsem nacistickom logoru smrti Ausvic-Birkenau i odali postu zrtvama koncentracionog logora, najveceg koji je Hitlerova Njemacka podigla tokom Drugog svjetskog rata u okupiranoj Poljskoj.

Angela Merkel u Ausvic dolazi prvi put tokom svojih mandata i nakon Helmuta Smita i Helmuta Kola treci je njemacki kancelar koji obilazi logor koji je postao simbol monstruoznosti Holokausta.

Povod da Merkel oda postu milionima zrtava Holokausta i zrtava samog logora u kome je ubijeno, najvise u gasnim komorama preko 1,1 miliona ljudi, mahom Jevreja, ali i Sinti i Roma, Poljaka, sovjetskih vojnih zarobljenika i pripadnika drugih evropskih naroda, je 10. godisnjica osnivanja medunarodne Fondacije Ausvic Birkenau.

Ta fondacija od vlada i medunarodnih donatora prikuplja novac za renoviranje, konzervatorske radove i odrzavanje kompleksa logora.

Za obnovi i konzervaciju logora Njemacaka uplatila 120 miliona eura

Vec pri osnivanju fondacije ciji cilj je bio da prikupi 120 miliona eura, Njemacka je uplatila polovinu svote.

Sada je kancelarka Merkel najavila da ce Njemacka uplatiti jos 60 miliona eura, kako bi se zahvaljuci darovima iz 30 zemalja svijeta nasao novac za konzervatorske radove i izbjeglo da memorijalni kompleks vazan za cijelo covjecanstvo postane rusevina.

Merkel i Moravjecki govore kao glavni gosti na obiljezavanju desetogodisnjice od osnivanja Fondacije, a zajedno ce kasnije poloziti vijence i zapaliti svijece pred glavnim Spomenikom zrtvama Holokausta ispred rusevina nekadasnjih gasnih komora.

Dok je kancelar Kol odabrao cutnju, jer covjek u Ausvicu ostaje nijem pred zlom koje covjek moze da nanese drugom, kancelar Smit je odabrao da govori, jer, kako je 1977. godine kazao, u Ausvicu je na mjestu cutnja, ali jedini ko ne smije tu da cuti jeste kancelar Njemacke.

ZBOG SPORAZUMA S TURSKOM

Grcka je odlucila da protjera libijskog ambasodora zbog sporazuma Libije i Turske o povlacenju pomorske granice izmedu dvije zemlje u blizini grckog ostrva Krit.

Kako prenosi Rojters, libijski ambasador Mohamed Junis Menfi ima 72 casa da napusti Grcku, rekao je grcki ministar spoljnih poslova Nikos Dendijas.

On je rekao da tursko-libijski sporazum predstavlja “grubo krsenje medunarodnog prava”, ali je dodao da potez Atine ne znaci da Grcka pogorsava diplomatske odnose s Libijom.

Turska i medunarodno priznata vlada Libije u Tripoliju potpisale su 27. novembra sporazum kojim definisu medusobnu granicu i dogovor o prosirenju bezbjednosne i vojne saradnje.

Grcka je ocijenila da je sporazum apsurdan posto ignorise postojanje Krita izmedu obala Turske i Libije.

Sporazum dodatno povecava tenzije u vec postojecem sporu Turske s Grckom, Kiprom i Egiptom oko prava na eksploataciju gasa i nafte u istocnom Mediteranu.