RAZLICITI STAVOVI NIJESU NOVOST

NATO svaki dan dokazuje da je agilan i da daje rezultate, kazao je generalni sekretar Alijanse, Jens Stoltenberg.

“Djela govore glasnije od rijeci,” kazao je Stoltenebrg na dogadjaju NATO Engages.

On je pojasnio da razliciti stavovi medu zemljama clanicama nijesu novost, navodeci vise primjera, medu kojima je i intervencija u Iraku.

Na pitanju o stavu o Kini, generalni sekretar je kazao da ta zemlja do skoro nije bila na agendi NATO.

“Sada smo prepoznali da uspon Kine ima bezbjednosne implikacine po drzave clanice”, kazao je on.

Stoltenberg je rekao da je najbolji put u odnosu sa Rusijom put dijaloga i odvracanja.

“Cak i tokom najgorih dana u Hladnom ratu, mogli smo da saradujemo sa Rusijom. Moramo imati ravnotezu izmedu ta dva pristupa,” kazao je on.

Stoltenberg i lideri drzava clanica veceras ce prisustvovati prijemu kod kraljice Elizabete, a sjutra imati sastanak.

“ALIJANSA POTREBNA FANCUSKOJ”

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da su nedavni komentari francuskog predsjednika Emanuela Makrona da NATO dozivljava “mozdanu smrt” vrlo uvredljivi za ostalih 28 clanica vojnog saveza.

Tramp je nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom u Londonu Makronove komentare nazvao “vrlo gadnim”.

Makron je u intervjuu Ekonomistu objavljenom proslog mjeseca rekao da taj savez dozivljava “mozdanu smrt”, sugerisuci da ta alijansa zastarijeva.

“Nikome NATO ne treba vise nego Francuskoj”, rekao je Tramp.

Tramp je vise puta kritikovao clanice NATO, zaleci se da je vrlo malo nacija na putu da ispuni cilj da ulozi u odbranu najmanje dva odsto BDP-a do 2024. godine.

Predsjednici SAD i Francuske trebalo bi danas da se sastanu na marginama samita NATO.

Dvodnevni samit NATO povodom 70 godina od osnivanja tog vojno-politickog saveza poceo je danas u Velikoj Britaniji, uz prijem ucesnika kod britanske kraljice Elizabete Druge.

SVEDSKA AKADEMIJA

Zbog razlicitih “skandala” koje potresaju Nobelov komitet za knjizevnost, dva spoljna clana napustila su to tijelo Svedske akademije, pise Rojters.

Spoljna clanica Komiteta i svedska knjizevnica i knjizevna kriticarka Gun-Brit Sundstrom, kao razlog za podnosenje ostavke navodi dodjelu Nobelove nagrade austrijskom piscu Peteru Handkeu, prenosi Rojters.

Sundstromova je u saopstenju navela da se iz obrazlozenja odluke o dodjeli nagrade Handkeu moze zakljuciti da je literatura iznad politike, istakavsi da ona ne dijeli taj stav.

Ta odluka Nobelovog komiteta izazvala je mnogo bure u medunarodnoj javnosti, narocito na tlu zemalja bivse Jugoslavije.

Handke je trpio kritike zbog stavova o nekadasnjem predsjedniku Srbije i SRJ Slobodanu Milosevicu i zbog toga sto je prisustvovao njegovoj sahrani 2006. godine.

Sa druge strane, drugi spoljni clan Nobelovog komiteta, pisac Kristofer Leandor, naglasio je da njegova odluka nema veze sa Handkeom.

Kako podsjeca Rojters, akademija stara 233 godine morala je da uvede nekoliko novih mjera poslije seks skandala u koji je umijesan suprug bivse clanice Komiteta zbog cega je odlozeno odlucivanje o dobitniku nagrade za 2018. godinu.

Spoljni clanovi dodati su kako bi pomogli Nobelovom komitetu da izabere kandidate o kojima bi odlucivali.

Leandor je naveo da daje ostavku na clanstvo u Komitetu, jer, kako je naveo, “nema ni vremena i strpljenja da ceka da se to tijelo reformise”.

U KOLUMBIJI

Dominikanac Sesar Emilio Peralta, koji je dobio nadimak “kralj kokaina” jer je navodno odgovoran za slanje tona te droge sa Kariba u SAD i Evropu, uhapsen je u Kolumbiji, saopstile su danas vlasti Dominikanske Republike.

Peralta (44) je uhapsen u ponedjeljak ujutru u Kartaheni, na sjeveru Kolumbije, rekao je na konferenciji za novinare dominikanski drzavni tuzilac.

Krijumcarska mreza koju je vodio Peralta je, prema podacima americkog Federalnog istraznog biroa (FBI), bila aktivna u Venecueli, Portoriku i Kolumbiji.

Tuzilac je rekao da je mreza raskrinkana poslije oko 60 policijskih akcija tokom kojih je uhapseno 18 osoba.

FBI je bio ponudio 100.000 dolara za informacije o Peralti koji se, kako navode americke vlasti, sumnjici za transport “tona kokaina ka SAD, Portoriku i Evropi”.

PUTIN POTPISAO ZAKON

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakon po kojem ce pametni telefoni, racunari i pametni televizori morati da imaju unaprijed instalirane ruske aplikacije.

Zakon stupa na snagu 1. januara, a donijet je sa ciljem da se podstakne razvoj ruskih IT firmi. Ruska vlada ce napraviti spisak ruskih aplikacija koje ce morati da budu instalirane na uredajima, prenosi Tass.

Istim zakonskim setom obuhvaceni su i pojedini novinari i korisnici interneta kao “strani agenti”. Radi se o tome da ce rusko ministarstvo pravde od sada moci da oznaci kao “strane agente” pojedince koji rade za medije klasifikovane kao “strani agenti”.

Devet nevladinih organizacija, medu kojima “Amnesti internesenel” i Reporteri bez granica, izrazilo je zabrinutost da bi se na meti zakona mogli naci ne samo novinari vec i svaki bloger ili korisnik interneta koji ima finansijsku korist od doticnih medija.

U novom zakonu, nevladine organizacije vide dodatnu opasnost od cenzure i prijetnju slobodi izrazavanja. “To ce postati mocno orude za gusenje opozicionih glasova”, navele su nevladine organizacije u saopstenju proslog mjeseca.

Ruski zakon od 2012. omogucava vlastima da udruzenja koja novac primaju iz inostranstva i imaju “politicku aktivnost” oznace kao “strane agente”. To je 2017. prosireno i na medije koji rade u Rusiji.

Taj zakon pod prijetnjom velikih kazni i zabrane rada traze od “stranih agenata” stroge administrativne mjere kao i pominjanje statusa “stranog agenta” u svim izdanjima ili izvjestajima.

NOVA EK

Za novu Evropsku komisiju strateski je prioritet da Zapadni Balkan bude sto blize EU, saopsteno je na prvoj konferenciji za novinare nove pres sluzbe Evropske komisije.

Portparokal komesara za prosirenje Olivera Verheljija, Ana Pizonero, istakla je da Komisija jos nije dobila prijedlog za raspravu o dokumentu Francuske o reformi Unije, ali da ce, cim rasprava bude inicirana, dati misljenje.

Prvog radnog dana novi pres tim EK odgovarao je na brojna novinarska pitanja. Od situacije na Malti, Bregzita, preko odnosa Turske i Kipra, a neizostavno, i o Zapadnom Balkanu. Nova portparolka EK koja u portfelju ima i temu prosirenja, Ana Pizonero, naglasila je da je jedan od zadataka tima Ursule fon der Lajen postizanje sirokog konsenzusa o pocinjanju pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

“Za komisiju je strateski prioritet da Zapadni Balkan bude sto blize EU. Takode je prioritet da se otpocnu pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Mislim da te dvije zemlje to zaluzuju i nadamo se da ce dobiti datum pocetka pregovora sto prije”, navela je Ana Pizonero, portparolka EK za susjedsku politiku i prosirenje.

Novinare je zanimalo i da li je u toku debata o reformi koju je predlozila Francuska, i da li ce Komisija ozbiljno razmotriti taj prijedlog.

“Dobili smo francuski predlog, i zemlje clanice ce o njemu raspravljati. Za sada nismo dobili inicijativu za raspravu, ali kada predlog bude na stolu dacemo i nase sugestije”, navela je Pizonero.

Nakon petogodisnje pauze, pred novinarima je ponovo i Piter Stano, koji je zaduzen za saopstavanje stavova o vanjskim odnosima.

Potvrdio je da ce medu prvim sluzbenim putovanjima evropskog komesara za vanjsku politiku Zozepa Borela biti Pristina, te da ce odnosi Beograda i Pristine biti visoko na njegovoj agendi.

“Komesar ce uskoro posjetiti i Kosovo i Srbiju. To je jedan od njegovih prioriteta”, saopstio je Peter Stano, portparol EK.

Bivsa portparolka EK za vanjsku politiku i bezbjednost Maja Kocijancic, preuzela je duznost kao clan kabineta i savjetnika za komunikacije komesara Olivera Verheljija.

Ivan Mijanovic, TVCG

EPIDEMIJA NA SAMOI

U epidemiji malih boginja na Samoi umrlo je 50 djece, a vlasti zure da vakcinisu cjelokupno stanovnistvo.

Vlada te drzave u Juznompacifiku saopstila je danas da je jos petoro djece umrlo u protekla 24 sata i da se epidemija siri.

Ukupno je na Samoi 53 ljudi umrlo od ove bolesti od kraja oktobra, ukljucujuci jednog odraslog i dva tinejdzera stara preko 14 godina. Vecina umrlih su bebe ili mala djeca, ukljucujuci 23 bebe mlade od godinu dana i 25 djece stare izmedu jedne i cetiri godine.

Samoa je proglasila hitno stanje proslog mjeseca i izdala naredenje da se vakcinise svih 200.000 ljudi koji zivi na ostrvu. Prema navodima vlasti oko 33.000 ljudi vakcinisano je prije proslog mjeseca, a od tada je vakcinisano jos 58.000 ljudi.

“OPASNOST OD CENZURE”

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je danas kontroverzni zakon kojim se omogucava proglasavanje novinara i korisnika interneta “stranim agentima”, a koji su osudile nevladine organizacije za zastitu ljudskih prava.

Zakon je krajem novembra usvojen u parlamentu i na snagu stupa odmah.

Ministarstvo pravde ce od sada moci da oznaci kao “strane agente” pojedince rade za medije klasifikovane kao “strani agenti”.

Devet nevladinih organizacija, medu kojima Amnesti internesnel i Reporteri bez granica, izrazilo je zabrinutost da bi se na meti zakona mogli naci ne samo novinari vec i svaki bloger ili korisnik interneta koji ima finansijsku korist od doticnih medija.

U novom zakonu, nevladine organizacije vide dodatnu opasnost od cenzure i prijetnju slobodi izrazavanja.

“To ce postati mocno orude za gusenje opozicionih glasova”, navele su nevladine organizacije u saopstenju proslog mjeseca.

Ruski zakon od 2012. omogucava vlastima da udruzenja koja novac primaju iz inostranstva i imaju “politicku aktivnost” oznace kao “strane agente”. To je 2017. prosireno i na medije koji rade u Rusiji.

Taj zakon pod prijetnjom velikih kazni i zabrane rada traze od “stranih agenata” stroge administrativne mjere kao i pominjanje statusa “stranog agenta” u svim izdanjima ili izvjestajima.

OPASNOST OD POPLAVA

Oko 200 hiljada ljudi evakuisano je iz priobalnih i planinskih oblasti Filipina zbog opasnosti od poplava i klizista posto se priblizava snazan tajfun koji ce veceras pogoditi tu drzavu.

U pitanju je tajfun Kamuri, dvadeseti koji ce Filipine pogoditi ove godine.

Meteorolozi prognoziraju da ce tajfun pracen snaznim vjetrom od 165 kilometara na sat pogoditi ostrvo Luzon.

Sva cetiri terminala u prijestonici Manili bice sutra zatvorena zbog predostroznosti od 11 do 23 sata po lokalnom vremenu.

U MEKSICKOM VILA UNIONU

Meksicka policija ubila je u nedjelju jos sedam pripadnika narko-kartela cime je broj mrtvih u sukobima ovoga vikenda porastao na 21, sto je dodatno raspirilo tenzije izmedu Meksika i SAD-a nakon sto je americki predsjednik Donald Tramp najavio da ce kartele proglasiti teroristickim organizacijama.

Vlasti sjeverne meksicke drzave Koahuile izvijestile su da su lokalne snage sigurnosti u gradicu blizu granice sa SAD-om ubile sedam naoruzanih pripadnika kartela, nakon sto je prethodno 14 ljudi poginulo u obracunima kad je konvoj naoruzanih kamiona upao u Vila Union i napao gradsku skupstinu.

U pucnjavi su poginula cetiri pripadnika policijskih snaga, a sest je ranjeno. Na video snimkama pucnjave, koji su objavljeni na drustvenim medijima, vide se zapaljena vozila i izresetana fasada gradske skupstine.

Tramp je protekle sedmice rekao da namjerava meksicke kartele proglasiti teroristickim grupama, kako bi im mogao nametnuti sankcije. Iako to SAD-u ne daje ovlascenja za vojne operacije u Meksiku, mnogi se Meksikanci boje da bi Amerikanci to mogli iskoristiti kao izgovor za jednostranu intervenciju.

Meksicki predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador reagovao je na Trampovu izjavu, porucivsi kako je njegova vlada posvecena borbi protiv organiziranog kriminala, te da nece dopustiti oruzanu inostranu intervenciju stotinu godina nakon zadnjeg osvajackog pohoda na njegovu zemlju.

Obracun u Vili Union dodatno je oneraspolozio meksicku javnost nakon niza nedavnih sigurnosnih propusta zbog kojih se postavlja sve vise pitanja o politici Lopeza Obradora.

Kritika u zemlji i inostranstvuu usredsredena je na masakr koji su 4. novembra napravili pripadnici kartela, ubivsi devetero zena i djece americko-meksickog podrijekla iz mormonskih zajednica na sjeveru Meksika, te na odluku vojske da pusti sina narko-lorda Zaokima “El Capo” Guzmana, kao odgovor na prijetnje njegove bande u gradu Kuliakanu.

Kriticari optuzuju Lopeza Obradora da previse popusta narko-kartelima, no on je u odgovoru branio postupak vojske u Kuliakanu rekavsi da je pustanjem Ovidija Guzmana sprijeceno nepotrebno krvoprolice.

Protestni pohod ujedinio je opozicione politicare s ozaloscenim clanovima obitelji LeBaron koji su izgubili svoje najmilije u pokolju zena i djece u drzavi Sonori.

“Nismo protiv predsjednika, nego protiv dosadasnje sigurnosne politike, jer ona nije djelotvorna”, rekao je rodak zrtava Julian LeBaron.

Iako je doslo do pada podrske njegovoj vladi, najnovije ankete javnog mnijenja pokazuju da je Lopez Obrigador i dalje popularan, a istrazivanje koje je objavio nedeljnik “El Financiero” pokazuje da ga podrzava 68 odsto ispitanika.