HOLANDIJA

Holandska policija saopstila je veceras da je uhapsila muskarca osumnjicenog za umijesanost u napad nozem u kojem su u petak povrijedene tri osobe u Hagu.

“Muskarac od 35 godina uhapsen je u centru Haga”, navela je policija na Tviteru i dodala da ta osoba ciji identitet nije objelodanjen, nema stalno prebivaliste.

Tri osobe su u petak uvece povrijedene u napadu nozem koji se dogodio u glavnoj trgovackoj ulici u Hagu.

Napad se dogodio u prometnoj ulici gdje su gradani masovno bili u kupovini zbog popusta na takozvani “Crni petak”.

26 RANJENIH

Iracki zvanicnici saopstili su danas da su u Iraku ubijena dva demonstranta, a najmanje 26 je ranjeno u nemirima, nakon sto je premijer Abdel Abdul-Mahdi najavio da namerava da podnese ostavku.

U saopstenju se navodi da je sazvana vanredna sednica Parlamenta na kojoj ce se raspravljati o ostavci Abdul-Mahdija i njegovog osoblja.

Parlament mora da odobri ostavku Abdula-Mahdija da bi bila validna.

Zvanicnici su saopstili da su snage bezbednosti ubile dvojicu demonstranata, a 15 ranili, u gradu Najaf na jugu Iraka, dok je u Bagdadu ranjeno najmanje 11 osoba.

Policija je pucala i bacala suzavac na demonstrante kako bi ih rasterala.

U NJEMACKOJ

Nezaposlenost u Njemackoj pala je na najnizi nivo od ujedinjenja bivsih zemalja Istocne i Zapadne Njemacke 1990, objavila je u petak njemacka Savezna agencija za zaposljavanje (BA).

Ukupno je u zemlji u novembru bilo nezaposleno 2,18 miliona ljudi, uz stopu nezaposlenosti od 4,8 odsto, prenosi SEEbiz.

U novembru je 24 hiljade ljudi manje bilo nezaposleno u odnosu na prethodni mjesec, a sest hiljada njih manje u odnosu na isti period prosle godine, pokazuju podaci.

Uz 736 hiljada radnih mjesta koja su registrovana na Zavodu za zaposljavanje, potraznja za radnom snagom ostaje visoka. Ipak, to je 71 hiljadu radnih mjesta manja potraznja nego sto je bila u istom periodu prosle godine.

POLICIJA IDENTIFIKOVALA

Britanska policija identifikovala je napadaca koji je u petak nozem ubio dvoje ljudi na Londonskom mostu kao 28-godisnjeg Usmana Kana, koji je 2012. godine bio optuzen za terorizam, a prosle godine pusten na uslovnu slobodu.

Kan je poznat vlastima, s obzirom na to da je vec optuzena za krivicno djelo terorizam.

“On je uslovno pusten iz zatvora u decembru prosle godine, a kljucna stavka u istrazi je da ustanovimo kako je izveo ovaj napad”, rekao je sef antiteroristicke policijske sluzbe Nil Bazu.

Londonski Tajms prenio je da je Kan bio pusten na uslovnu slobodu posto je pristao da nosi elektronsku napravu za pracenje zatvorenika.

Britanski premijer Boris Dzonson izjavio je da je potrebno poostriti sudske presude za zlocine povezane s terorizmom.

“Greska je dopustiti ozbiljnim i nasilnim kriminalcima da rano izadu iz zatvora i veoma je bitno da se od toga odviknemo i da poostrimo odgovarajuce presude za opasne kriminalce, pogotovo za teroriste”, rekao je Dzonson.

Londonski most bio je popriste jos jednog teroristickog napada, kada su tokom predizborne kampanje 2017. godine tri militanta kombijem uletjela u grupu pesaka, a zatim napali ljude u blizini mosta.

U napadu je ubijeno osam, a povrijedeno najmanje 48 ljudi.

NA 20 GODINA ZATVORA

Vojni sud u Surinamu osudio je predsjednika Desija Butersea za ubistvo i izrekao mu kaznu od 20 godina zatvora.

Osuden je zbog egzekucije 15 politickih protivnika 1982, nakon drzavnog udara.

Sud jos nije nalozio Buterseovo hapsenje, a opozicione partije pozvale su predsjednika, koji je trenutno u zvanicnoj poseti Kini, da podnese ostavku, prenosi Rojters.

Sud je presudio da je Buterse nadledao operaciju u kojoj su vojnici pod njegovom komandom oteli 16 glavnih kriticara vlade, medu kojima advokate, novinare i univerzitetske profesore i ubili njih 15 u tvrdavi u glavnom gradu Paramaribu.

Jedan od otetih, lider sindikata, prezivio je i kasnije svjedocio protiv Butersea.

Buterse, koji je sve vrijeme negirao optuzbe, ima pravo zalbe.

Potpredsjednik Buterseove Nacionalne demokratske partije Ramon Abrams izjavio je da ce predsjednik otkazati posjetu Kubi i da se njegov povratak u Surinam ocekuje u subotu ili nedjelju.

Buterse je vodio juznoamericku zemlju 1980–tih godina kao predsjednik vojne vlade, a vlast ponovo preuzeo 2010. i zatim obezbijedio drugi mandat na izborima prije pet godina.

TOKOM JUCERASNJEG DANA

Cijene nafte pale su u petak prema 63 dolara u prigusenoj trgovini na medunarodnim trzistima uoci Dana zahvalnosti u Sjedinjenim Americkim Drzavama (SAD), buduci da trgovci ne ocekuju znacajnije ogranicenje snabdijevanja na sastanku vodecih proizvodaca u Becu.

Na londonskom je trzistu cijena barela pala 39 centi u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 63,48 USD. Na americkom trzistu barelom se trgovalo po gotovo nepromijenjenoj cijeni, od 58,07 USD, prenosi SEEbiz.

Trgovina je slabasna uoci Dana zahvalnosti u SAD-u te se paznja polako preusmjerava na iducu sedmicu kada ce se u Becu sastati clanice Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i grupa nezavisnih proizvodaca, ukljucujuci Rusiju, kako bi razmotrile proizvodnu strategiju za predstojeci period.

Ocekuje se da ce proizvodaci za nekoliko mjeseci produziti vazeci sporazum o ogranicenju snabdijevanja za 1,2 miliona barela dnevno, ali ne i dogovoriti znacajnije smanjenje proizvodnje.

Naftna trzista koci i jaci dolar, koji poskupljuje naftu za imaoce drugih valuta. Dodatni pritisak stvara i upozorenje Kine SAD-u da ce odgovoriti “odlucnim protivmjerama” na sluzbeno iskazivanje podrske antivladinim demonstrantima u Hong Kongu.

Odvojeno je OPEC objavio da je cijena barela referentne korpe nafte njegovih clanica u cetvrtak iznosila 63,94 USD, sto znaci da je pala 46 centi u odnosu na prethodni dan trgovanja.

PUTIN OCIJENIO

Ruska vojna policija na podrucju tursko-sirijske granice ima podrsku Kurda, jer je svima jasno da tamosnja ruska vojna misija treba da obezbijedi zastitu, izjavio je predsjednik Rusije Vladimir Putin na sastanku Savjeta za odnose sa nacionalnostima Rusije.

Prema njegovom misljenju, bar neka pozitivna dostignuca koja su materijalizovana na granici izmedu Sirije i Turske oslanjaju se na podrsku Kurda i njihove interese, prenio je TAS S.

“Ljudi to razumiju. Oni pokazuju ljubazan pristup prema nama, cak i ljubav”, rekao je Putin.

U svim zajednicama ruska vojna policija koja patrolira tursko-sirijskom granicom vidi vrlo ljubazan stav kurdskog stanovnistva, jer ljudi tamo vide i shvataju da je ruska vojska tu da ih zastiti, istako je ruski predsjednik i dodao da je to cinjenica.

Na sjednici, kopredsjedavajuci savjeta savezne nacionalne i kulturne autonomije ruskih Kurda Farkat Patijev, pozalio se da su strucnjaci na jednom od federalnih televizijskih kanala vrijedali kurdski narod i suprotstavljale razlicite etnicke grupe jedne protiv drugih.

“Oni nijesu zvanicnici, ne predstavljaju vlast”, rekao je Putin.

Putin je podsjetio da je Rusija dom mnogih Kurda i da je uvijek imao vrlo ljubazne i prijateljske odnose sa ovim narodom.

VATIKAN

Hriscani su danas slavili jer je mala drvena relikvija za koju se vjeruje da je bila dio Isusovih jasli vracena u Svetu zemlju nakon sto je prije skoro 1.400 godina poslata u Rim papi na poklon.

Relikvija velicine palca pokazana je danas vjernicima u Crkvi Notr Dam u Jerusalimu na dan slavlja i molitve.

Sjutra ce biti poslata u Crkvu Svete Katarine kraj Crkve rodenja u Vitlejemu na Zapadnoj obali, gdje se po hriscanskoj tradiciji rodio Isus.

Dio drvenih jasli za koje se vjeruje da je bile Isusove poslao je Sveti Sofronije, jerusalimski patrijarh, papi Teodoru Prvom 640-tih godina u vrijeme muslimanskog osvajanja Svetog grada.

Jiska Harani, izraelski strucnjak za hriscanstvo, rekla je da su mnoge relikvije odnijete iz Svete zemlje u Srednjem vijeku kada su Rim i drugi gradovi postajali centar hriscanskog zivota i hodocasnistva.

Ona je ocijenila da je vracanje tako vaznog predmeta “definitivno izraz zajednistva Vatikana i Svete zemlje”.

Drvene jasle su date papi Teodoru Prvom na poklon jer je on bio iz Svete zemlje i da se ojacaju veze sa crkvom.

Posto su isuvise osjetljive da bi se premjestale, papa Franja je odlucio da vrati mali dio.

Oko 50 vjernika prisustvovalo je danas specijalnoj misi kada je relikvija predstavljena.

Mali djelic drveta je ukrasen srebrom i stavljen pored oltara, a vjernici su prilazili da ga vide, a neki su kleknuli i ljubili vitrinu u kojoj je izlozen.

JACANJE POTENCIJALA

Ruska Crnomorska flota bice ojacana sa 16 brodova koji bi trebalo da stupe na duznost do kraja 2020. godine, kaze vice admiral ruske mornarice Igor Osipov.

Kako je rekao, ove godine vec je na duznost stupilo pet brodova, izmedu ostalog i patrolno plovilo “Dmitrij Rogacov”, minolovac “Ivan Antonov”, kao i tri desantna broda.

Osipov je precizirao da ce medu novim brodovima, koji su planirani za narednu godinu, na duznost stupiti i tegljaci, spasilacka plovila, kao i plutajuca dizalica.

O tome da je Rusija uvecala borbeni potencijal Crnomorske flote nedavno je potvrdio i komandant ukrajinske mornarice, admiral Igor Voroncenko, koji je rekao da je to realizovano mahom nakon sto su na brodovima postavljene rakete “kalibar”, prenosi “Sputnjik”.

Pored toga, Voroncenko je ukazao i na to da je Rusija ojacala protivbrodsku odbranu, povecala broj razmjestenih protivvazdusnih sistema i uvecala avijacioni park novim lovcima i bombarderima.

IZ JELISEJA SAOPSTILI

Ambasador Turske u Francuskoj bice pozvan na razgovor kako bi objasnio izjavu turskog predsjednika Redzepa Tajipa Erdogana.

Iz Jelisejske plate saopstili su da je Erdogan ocijenio da je njegov francuski kolega Emanuel Makron “u stanju mozdane smrti”, prenosi B92.

“To nije izjava, to je vrijedanje. Ambasador ce biti pozvan u Ministarstvo inostranih poslova kako bi to objasnio”, naveo je Makronov ured.