VODA IRANA

Vrhovni voda Irana, ajatolah Ali Hamnei, podrzao je danas odluku vlade te zemlje da povisi cijenu benzina za 50 odsto i nazvao demonstrante “razbojnicima” koje su strani neprijatelji gurnuli u nasilje.

On je u televizijskom obracanju rekao, povodom protesta, da je nekoliko osoba ubijeno, a da je nekoliko mjesta unisteno.

Njegov komentar je uslijedio nakon sto su vlasti ukinule internet sirom Irana kako bi se ugusili protesti u nekoliko gradova.

Hamnei je imenovao osobe koje su povezane s pokojnim sahom Rezom Pahlavijem zbacenim prije 40 godina, kao i sa grupom izgnanika Mudzahedin-e-Halk, prenosi AP.

“Banke ne pale ljudi, vec razbojnici”, rekao je Hamnei.

Govoreci o povecanju cijene benzina, koji je u Iranu i dalje najjeftiniji na svijetu i koji s novim poskupljenjem kosta 13 centi po litru, odnosno 50 centi po galonu, on je kazao da ga podrzava.

Ucesnicima protesta porucio je da budu svjesni sta sa sobom nose nasilne demonstracije.

“Takve ilegalne akcije nece rijesiti nijedan problem. Nedostatak bezbjednosti najveca je steta za svaku zemlju i drustvo. To je ono sto se trazi”, rekao je Hamnei.

Ucesnici protesta ostavili su automobile na autoputevima, a tokom protesta u gradovima ucesnici su izazivali pozare, a zabiljezeno je i nekoliko oruzanih sukoba.

PROTESTI ZUTIH PRSLUKA

Pripadnici francuskog pokreta “Zuti prsluci” ponovo su protestovali danas, na godisnjicu nastanka svog pokreta za ekonomsku pravdu, i dan poslije sukoba u Parizu s policijom u kojima je uhapseno 260 demonstranta.

Desetine demonstranata okupile su se danas nakratko ispred pariskog trznog centra Galri Lafajet, gdje su kritikovali potrosacku kulturu.

Ministar unutrasnjih poslova Francuske Kristof Kastaner osudio je jucerasnje nasilje i naveo da je policija u Parizu uhapsila 173 osobe.

Vlasti su saopstile da je juce sirom Francuske protestovalo oko 28.000 ljudi, od kojih je u Parizu bilo 4.700, dok aktivisti navode da je na ulicama bilo 44.000 ljudi.

Kastaner je francuskoj Cnjuz televiziji kazao da je tokom protesta uhapseno 264 osoba, od cega 173 u Parizu, kao i da je medu ucesnicima bilo i oko 300 pripadnika radikalnih grupa koji su ogovorni za nerede.

Protesti Zutih prsluka poceli su prije godinu dana zbog povecanja cijena benzina, medutim, od tada njihov broj opada, a lista zahtjeva koje su postavili zuti prsluci sada ukljucuje ne samo drustveno-ekonomske, vec i politicke zalbe protiv vlasti.

Stotine hiljada ljudi blokirale su 17. novembra 2018. puteve sirom zemlje, protestujuci zbog najavljenog povecanja poreza na gorivo. Protesti koji su nastavljeni narednih mjeseci postali su izraz nezavodoljstva gradana politikama predsjednika Emanuela Makrona, za koje tvrde da idu u prilog bogatima i velikim kompanijama.

HONG KONG

Policija Hong Konga zaprijetila je da ce odgovoriti bojevom municijom ukoliko ucesnici protesta budu koristili smrtonosno oruzje i cinili druga nasilna djela.

Policja je u saopstenju pozvala demonstrante da prestanu da napadaju policajce smrtonosnim oruzjem i dodala da ce u suprotnom odgovoriti silom, uz upotrebu bojeve municije.

Ranije danas jedan policajac pogoden je strijelom kada je policija upotrijebila suzavac i vodene topove u pokusaju da rastjera demonstrante koji su okupirali kampus univerziteta.

Na fotografijama, objavljenim na Fejsbuk stranici policije, vidi se da je strijela pogodila policajca u potkoljenicu, nakon cega je on prebacen u bolnicu.

Demonstranti su odbijali da se povuku, iako su kamioni s vodenim topovima u pokusaju da se priblize demonstrantima prelazili preko cigli koje su oni postaviil.

Ucesnici protesta poceli su da se povlace ka zgradi Politehnickog univerziteta tek kada je pocela da pada noc, strahujuci da ce se naci u zamci posto je policija koristila suzavac i priblizila im se sa suprotne strane.

Demonstranti su sa krova univerziteta u koji su se zatvorili gadali policiju strijelama i molotovljevim koktelima, prenosi Rojters.

Policija je upotrijebila suzavac i u drugim djelovima Hong Konga, a u nekim distriktima bilo je direktnih sukoba s demonstrantima.

TRG ZATVOREN

Trg Svetog Marka u Veneciji ponovo je danas poplavljen i zatvoren za javnost, posto je grad pogodila plima visoka 150 centimetara, sto je treci najvisi nivo ikad zabiljezen.

Sa cetiri plime iznad 140 centimetara od ponedjeljka, ova sedmica bila je najgora od pocetka mjerenja plime u Veneciji 1872. godine.

Gradonacelnik Luidi Brunjaro procjenjuje da je steta od poplava u gradu od utorka oko milijardu eura.

Gradski centar za predvidanje plime upozorio je da bi plima u gradu, koji se u utorak suocio sa najgorim poplavama u proteklih 50 godina, danas mogla da dostigne i 160 centimetara.

Hiljade dobrovoljaca pomaze gradanima u poplavljenom gradu.

Trg Svetog Marka ponovo je zatvoren, samo dan nakon sto je turistima i stanovnicima Venecije dozvoljeno da udu na njega.

Izgradena na nizu malih ostrva, Venecija je posebno osjetljiva na kombinaciju povisenog nivoa mora usljed klimatskih promena i vec ustanovljenog propadanja grada u blato.

Prema gradskoj sluzbi za pracenje plime, nivo mora oko Venecije je deset centimetara visi nego sto je bio prije 50 godina.

Vlasti u Firenci i Pizi prate vodostaj rijeke Arno, koji je brzo porastao tokom noci zbog obilnih padavina, prenosi Rojters.

RUCAK U VATIKANU

Poglavar Rimokatolicke crkve Franjo ugostio je danas oko 1.500 siromasnih ljudi i beskucnika na rucku u Vatikanu, u okviru obiljezavanja Svjetskog dana siromasnih.

Prije rucka, tokom mise na Trgu svetog Petra, papa je kritikovao nezainteresovanost drustva za siromasne, kao i “frenetican” ritam zivota i opsjednutost “momentalnim” postizanjem ciljeva, prenosi Frans pres.

“Mi uzurbano slijedimo svoj put, i ne brinemo sto se jaz povecava, sto pohlepa nekolicine otezava bijedu mnogih drugih”, rekao je Franjo.

On je kazao da svi koji su boljeg imovinskog stanja ne bi trebalo da se osjecaju nelagodno zbog siromasnih, vec da bi trebalo da im pomognu koliko god mogu.

Papa se potom pridruzio siromasnima i beskucnicima na rucku u velikoj vatkanskoj dvorani, povodom Svjetskog dana siromasnih koji je on ustanovio u novembru 2016. godine.

Na jelovniku su bile lazanje, piletina sa sosom od pecuraka i krompirom, slatkisi, voce i kafa.

Desetine volontera pomogle su u dovodenju siromasnih u Vatikan i sluzenju rucka.

Papa je zahvalio medicinskom timu koji pruza besplatnu zdravstvenu zastitu siromasnima u Vatikanu.

BJELORUSIJA

Opozicija u Bjelorusiji je osudila masovne zloupotrebe tokom danasnjih parlamentarnih izbora, a predsjednik Aleksandar Lukasenko nacelno izrazio zelju da se priblizi Evropskoj uniji.

Nazvan posljednjim diktatorom u Evropi, Lukasenko 25 godina neprikosnoveno vodi tu bivsu sovjetsku republiku.

Ni jedne izbore u Bjelorusiji do sada medunarodni posmatraci nijesu ocijenili kao slobodne i pravedne, pise agenija AFP, dok je OEBS najavio da ce svoju ocjenu izbora iznijeti vec sjutra.

Po zvanicnim podacima, cak vise od 45 odsto od 6,8 miliona glasaca je glasalo do podneva birajuci 110 buducih poslanika donjeg doma Parlamenta medu 500 kandidata.

Medutim, javlja Radio Slobodna Evropa, gradani u stvari imaju malo izbora posto je 200 stranackih kandidata, medu kojima i neki od opozicionih favorita za poslanike, iskljuceno sa izbora jer navodno nijesu ispunili administrativne zahtjeve.

Danas je vec je zabiljezeno 500 krsenja propisa. Stranke ukazuju da zvanicnici naduvavaju broj biraca na glasackim mjestima u odnosu na broj koji su prebrojali posmatraci.

Aktivisti za odbranu ljudskih prava koji prate odvijanje glasanja rekli su da su istjerani s glasackih mjesta, i da im je zabranjeno fotografisanje.

Radio “Slobodna Evropa” je prenio da je jedan nezavisni posmatrac snimio zenu koja je pokusala da hrpu glasackih listica nagura u glasacku kutiju na birackom mjestu u Brestu, na granici s Poljskom. Na tu prijavu je Lidzia Jarmosina, predsjednica Centralna izborne komisije, odgovorila zahtjevom da se tom posmatracu oduzme akreditacija.

Jarmosina koja je vec 23 godine na celu Centralne izborne komisije, odbacila je kao neistinite izvjestaje o tome da je studentima univerziteta bilo receno ili da glasaju, ili ce “imati problema”, ukljucujuci iseljevanje iz studentskih domova.

Aleksej Janukevic, potpredsednik opozicione stranke “Bjeloruski narodni front”, rekao je za Frans pres da su vlasti izabrale “poznati scenario falsifikovanja”.

“Ako drustvo ne voli kako predsjednik organizuje glasanje, mogu da biraju novog iduce godine”, rekao je Aleksandar Lukasenko danas.

Potvrdio je da ce se kandidovati na predsjednickim izborima 2020. kada ce sezdesetpetogodisnji Lukasenko koji vodi Belorusiju bez prekida od 1994. godine, zavrsiti svoj peti uzastopni mandat.

On je rekao da ga naravno interesuje kako ce Zapad gledati na izbore, ali da “nema obicaj da se sjekira zbog toga”.

Lukasenko je nedavno ponovo pokusao priblizavanje EU koja otvoreno osuduje njegovu zemlju zbog krsenja ljudskih prava i gusenja opozicije i medija. On je ove nedjelje posjetio Austriju, prvu zemlju EU u posljednje tri godine, i branio se od optuzbi da narusava demokratske slobode pozivajuci na jacanje politickih i ekonomskih veza.

Portparolka EU Maja Kocijancic rekla je da Evropa prati pazljivo izbore u Bjelorusiji i da zeli da budu pravedni i transparentni, uz postovanje medunarodnih standarda.

Medjutim, po nedavnom izvjestaju Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), sami biraci ne ocekuju prave konkurentne izbore, na koje je OEBS poslao 400 posmatraca.

IZBORI U BJELORUSIJI

U Bjelorusiji danas glasaju na parlamentarnim izborima koje ce pazljivo pratiti Zapad, a predsjednik Aleksandar Lukasenko je saopstio da planira da se kandiduje za predsjednika na izborima koji ce biti odrzani 2020. godine.

Lukasenko (65), tom istocnoevropskom zemljom vlada zeljeznom rukom cetvrt vijeka, ali poceo je dopustati dijelu opozicije da ojaca veze sa Zapadom, dok su odnosi s Moskvom i dalje naruseni.

Obracajuci se novinarima, on je danas rekao da ce ucestvovati na izborima, a da ce narod donijeti odluku o tome ko ce biti naredni predsjednik, prenosi TAS S. Dodao je da ce se izbori najvjerovatnije odrzati na leto iduce godine.

U septembru, SAD i Bjelorusija objavili su da ce obnoviti odnose u ekonomiji, prvi put od 2008.

Vasington je takode slao signale da bi mogao smanjiti sankcije Minsku, zavisno od toga kako ce proteci parlamentarni izbori, te predsjednicki izbori 2020.

Sankcije SAD-a i EU-a nametnute Bjelorusiji zbog njenog tretmana politickih suparnika uglavnom su ukinute 2016. nakon pustanja na slobodu politickih zatvorenika i drugih reformi, ali odnosi s Rusijom, tradicionalnim saveznikom, naruseni su nakon sto je Minsk odbio da prizna rusku aneksiju ukrajinskog Krimskog poluostrva 2014.

Moskva je ukinula subvencije Bjelorusiji od 9,5 miliona, koje su dugo drzale zemlju u ruskoj orbiti.

Lukasenko je smatrao da Rusija pokusava da nametne gvozdenu ruku na njegovu zemlju, radi spajanja s mnogo vecim susjedom, te je optuzio Moskvu da pada u “histerije” zbog njegovih nastojanja balansira odnose izmedu Istoka i Zapada.

Na zadnjim parlamentarnim izborima 2016. Lukasenko je dopustio dvojici opozicionih kandidata da osvoje mjesta u 110-clanom parlamentu prvi put u dvije decenije, premda je obojici bilo zabranjeno da ucestvuju u izborima sada.

Oko 300 opozicionih kandidata ucestvuje na izborima, premda nekim drugima nije bilo dopusteno da se registruju.

Bjelorusija je pala u recesiju 2015. i 2016, a ove godine vlada procjenjuje da ce rusko rezanje subvencija bjeloruski budzet stajati 600 miliona dolara. Ocekuje se da ce ovogodisnji ekonomski rast biti oko jedan odsto.

Zbog slabe ekonomije neki su izborni kandidati odani Lukasenku govorili o tome da je potrebnije sprovesti reforme nego odrzavati stabilnost.

UKRAJINA-RUSIJA

Proces povratka ukrajinskih brodova koji su zaplijenjeni 25. novembra prosle godine u Kerckom zalivu, u zavrsnoj je fazi.

To je danas rekao saradnik ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog, Andrej Jermak.

“Proces povratka dva mala oklopna broda i jednog tegljaca je u finalnoj fazi”, izjavio je Jermak za ukrajinske medije, prenosi Tass.

Ruski mediji prenijeli su ranije da Rusija planira da vrati zaplijenjene brodove prije odrzavanja samita Normandijske cetvorke o krizi u Ukrajini.

SRI LANKA

Gotabaja Radzapaksa proglasio je danas pobjedu na predsjednickim izborima u Sri Lanki.

“Dobili smo izmedu 53 i 54 odsto glasova”, rekla je portparolka njegove stranke za Frans pres.

Prvi zvanicni rezultati potvrdili su da je 70-godisnji Gotabaja Radzapaksa na putu da osvoji vecinu glasova.

Njegova pobjeda znacila bi povratak na vlast klana Radzapaksa.

Oko 15,99 miliona glasaca biralo je predsjednika medu 35 kandidata, ukljucujuci samo jednu zenu.

PODRSKA DZONSONU

Britanski premijer Boris Dzonson rekao je da su mu svi kandidati Konzervativne partije na predstojecim izborima obecali da ce podrzati njegov sporazum o Bregzitu.

“Svih 635 kandidata, svi do jednog, obecali su mi da ce, ako budu bili izabrani, glasati u parlamentu za usvajanje mog sporazuma o Bregzitu tako da mozemo da okoncamo period neizvjesnosti i konacno napustimo Evropsku uniju”, rekao je Dzonson u intervjuu za “Telegraf”.

Dzonson je naveo da narodu nudi pakt.

“Ukoliko budete glasali za konzervativce, mozete biti 100 odsto sigurni da ce vecinski konzervativna vlada odblokirati parlament i sprovesti Bregzit”, kazao je Dzonson, prenio je Rojters.

Izbori u Britaniji bice odrzani 12. decembra.