OSUDA MERKEL

Njemačka kancelarka Angela Merkel osudila je danas “ubistvo” Afroamerikanca Džrordža Flojda za vrijeme policijskog privođenja kao “rasizam” koji, kako je rekla, pogađa “vrlo polarizovano američko društvo”.

“Ubistvo Džordža Flojda je užasna stvar. Rasizam je užasna stvar. Američko društvo je vrlo polarizvano”, rekla je Merkel za javnu televiziju ZDF.

Merkel je rekla da “rasizam još postoji” i dodala da je “nažalost to takođe slučaj u Njemačkoj”. Ona je izrazila nadu da će demonstracije u SAD ostati mirne.

Četiri policajca koji su priveli Flojda u Mineapolisu su svi optuženi a njegova smrt je prekvalifikovana u ubistvo kao što su tražile sotitne hiljada Amerikanca koji protestuju nedjelju dana, javile su vlasti juče.

Upitana o američkom predsjedniku Donaldu Trampu Merkel, koja je na vlasti od 2005, je odgovorila da što se nje tiče njeni “politički zahtevi su uvijek bili da pokuša da okupi ljude i da ih pomiri”.

“Mislim da je politički stil (presjednika Trampa) vrlo kontroverzan. Ja radim sa svim izabranim predsjednicima iz cijelog svijeta, i naravno sa američkim predsejdnikom. Sve što mogu da uradim je da se nadam da ćemo moći da radimo zajedno”, rekla je Merkel, koja napušta mjesto kancelarke 2021.

POSLATI ZBOG PROTESTA

Gradonačelnica Vašingtona Mjurijel Bouser pozvala je danas na povlačenje vojnih jedinica iz američke prijestonice, koje su poslate iz drugih država zbog protesta protiv policijske brutalnosti i rasizma.

“Želimo da trupe napuste Vašington”, rekla je Bouser na konferenciji za novinare, prenosi Rojters.

Guverner te američke države, Džej Inzli, naredio je u ponedjeljak aktiviranje Nacionalne garde poslije vandalizama i pljački radnji i tržnih centara u više gradova, tokom protesta zbog smrti Afroamerikanca Džordža Flojda za vrijeme policijskog hapšenja.

Američki predsjednik Donald Tramp kazao je u srijedu da ne vjeruje da će biti potrebno da trupe američke vojske budu angažovne povodom protesta koji se održavaju širom Sjedinjenih Američkih Država.

Tramp je prethodno najavio da bi vojska mogla biti angažovana ukoliko države ne budu bile sposobne da zaustave nasilne proteste.

SLUČAJ MEDI MEKEN

Slučaj nestanka trogodišnje Medlin (Medi) Meken uskoro bi mogao dobiti novi obrt. Njemačka policija vjeruje da je s njenim nestankom povezan neimenovani Njemac, koji je trenutno glavni osumnjičeni za njenu otmicu.

Neimenovani muškarac trenutno se nalazi u zatvoru zbog ranije počinjenih krivičnih djela. On se 3. maja 2007. godine kretao u blizini portugalskog resorta Algarve na dijelu Praia da Luz gdje je djevojčica i oteta.

Osumnjičeni je u periodu od 1995. do 2007. godine boravio na području Algarvea i tu je živio u kamp kućici.

Policija vjeruje da postoje jasne indicije da je učestvovao u slučaju otmice.

“On je trenutno ključna osoba naše istrage. Zato smo uputili ovaj poziv za informacijama, kako bismo potvrdili ili demantovali naše sumnje”, rekao je za Gardijan Stjuart Kandi, pomoćnik načelnika londonske policije.

Trogodišnja Medlin nestala je iz portugalskog resorta Algarve na dijelu Praia da Luz u maju 2007. godine.

POLICIJA U SAN FRANCISKU

Policija u San Francisku ubila je jednog muškarca, osumnjičenog za pljačkanje apoteke, misleći da je imao sa sobom pištolj. To se ispostavilo kao netačno, saopštila je danas policija.

Policija je mislila da je čekić, koji je osumnjičeni nosio u pojasu, bio vatreno oružje, prenosi AP.

Policajci su rekli da je osumnjičeni Šon Moterosa (22) počeo da trči ka automobilu, a potom se iznenada zaustavio, pao na kolena i podigao ruke iznad struka, otkrivši ono što je izgledalo kao zadnji dio vatrenog oružja u njegovom pojasu.

Jedan policajac pucao je pet puta kroz prozor automobila, pogodivši jednom osumnjičenog.

Monterosa (22) iz San Franciska prvi je potvrđeni smrtni slučaj za koji je odgovorna policija tokom nereda i protesta u Kaliforniji, koji se održavaju otakako je Afroamerikanac Džordž Flojd preminuo tokom policijske akcije.

Lokalni šef policije rekao je da su policajci reagovali na pozive o pljački, kada je došlo do pucnjave.

Advokat porodice Monterose Džon Buris rekao je da je užasnut što je policija pucala na osobu koja je bila na kolenima, s podignutim rukama.

U GRČKOJ

Grčka policija upotrijebila je suzavac kako bi rastjerala demonstrante, koji su bacali molotovljeve koktele tokom protesta u blizini američke ambasade u Atini.

Protestovali su zbog smrti Afroamerikanca Džordža Flojda u SAD.

Pet osoba je uhapšeno, a 12 zadržano u pritvoru tokom sukoba, prenosi Katimerini.

Prema navodima policije, učesnici protesta napali su policajce kod ambasade gađajući ih molotovljevim koktelima, kamenicama i drugim objektima, a zapalili su i kante za đubre.

Marš, koji su organizovale levičarske grupe, počeo je na trgu Sintagma, a završio se kod američke ambasade u srijedu uveče.

Prvobitno je oko 3.000 ljudi mirno šetalo do ambasade, navodi Grik riporter.

Učesnici protesta nosili su transparente s natpisom “Ne mogu da dišem” i uzvikivali slogane protiv policijskog nasilja i rasizma u SAD.

Flojd je preminuo tokom policijske akcije u SAD, što je izazvalo proteste širom te države, ali i u drugim zemljama u svijetu.

ZAKON O BEZBJEDNOSTI SPORAN

Ako Peking nametne Hong Kongu zakon o nacionalnoj bezbjednosti čime bi okončao jedinstvene slobode poluautonomne pokrajine kakve nema ostatak Kine, Velika Britanija namjerava da pruži utočište i “put do državljanstva” milionima građana bivše britanske kolonije koja je predata Kini prije više od 20 godina, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE) pisanje svjetskih medija.

Britanski premijer Boris Džonson naveo je da je Velika Britanija spremna da otvori vrata za gotovo tri miliona građana Hong Konga u slučaju da Kina donese zakon o bezbjednosti koji bi mogao uticati na slobode tamošnjeg stanovništva, piše agencija Asošijetid pres.

“Oko 350.000 građana Hong Konga ima pasoše “Britanskih državljana u inostranstvu” (BNO), što je nasljeđe kolonijalne ere, a još 2,5 miliona ima pravo da podnese zahtjev za njih”, naveo je Džonson.

On je rekao je da će, ako Kina nametne zakon o nacionalnoj bezbjednosti, London omogućiti vlasnicima tih pasoša da umjesto dosadašnjih šest, ostanu 12 mjeseci u Velikoj Britaniji. Uz mogućnost obnavljanja zahtjeva za ostanak, imali bi i pravo rada, što bi im olakšalo put do dobijanja britanskog državljanstva.

Džonsonov članak u Tajmsu, ukazuje AP, objavljen je u srijedu, na dan kada je šefica administracije Hong Konga Keri Lam, stigla u Peking na sastanke s predstavnicima centralne vlade o planiranom zakonu o bezbjednosti, koji bi mogao biti usvojen do kraja avgusta.

BNO pasoši, objašnjava BBC, dodjeljeni su svim građanima Hong Konga rođenim prije primopredaje Kini 1997. ali, iako vlasniku omogućavaju određenu zaštitu kod britanskih službi u inostranstvu, trenutno ne daju pravo na život ili rad u Britaniji.

Velika Britanija već ima podršku SAD, Australije i Kanade u osudi novog “autoritarnog zakona”, dodajući da planira da proširi koaliciju na afričke i južnoameričke nacije.

Najavljeni potez Londona mogao bi da bude jedna od najznačajnijih posljedica nastojanja Pekinga da potkopa hongkongške slobode i stavi grad pod autoritarnu vladavinu Komunističke partije, piše Vašington post.

Mada su specifičnosti novog zakona oskudne, predlog će omogućiti kineskim bezbjednosnim snagama da prvi put djeluju u Hong Kongu u kojem je u proteklih godinu dana održano nekoliko velikih protesta s pozivima za više demokratije i suprotstavljanje sve većoj ulozi Pekinga.

Portparol kineskog ministarstva spoljnih poslova je rekao da će Peking ovakav potez VB, smatrati kršenjem “međunarodnog prava i osnovnih normi koje upravljaju međunarodnim odnosima”, dodajući da su poslovi Hong Konga unutrašnja stvar Kine.

Otkada je Kina objavila da nameće zakon o bezbjednosti zaobilazeći zakonodavstvo Hong Konga, desetine ljudi su pokušali da obnove britanske dokumente. Ako Peking ukine slobode, put u Britaniju i moguće državljanstvo odnosi se potencijalno na 40 odsto stanovništva Hong Konga čime bi se, ukazuje Vašington post, povećao spektar odliva mozgova iz azijskog finansijskog centra.

Ponude stranih vlada za pomoć ljudima Hongkonga su velikodušne, ali ne i dovoljne za očuvanje slobode poluautonomne pokrajine, ukazuje Gardijan na ocene stručnjaka.

Gardijan dodaje kako je Džonson takođe iskoristio svoj članak da bi uputio posljednji apel Pekingu da preispita svoje postupke i da se kao vodeća članica svjetske zajednice pridržava međunarodnih sporazuma.

ESPER PONIŠTIO ODLUKU PENTAGONA

Američki ministar odbrane Mark Esper, naglo je poništio raniju odluku Pentagona da iz Vašingtona pošalje nekoliko stotina vojnika kući. Poništenje odluke došlo je usljed porasta tenzija sa Bijelom kućom oko vojnog odgovora na proteste koji potresaju SAD, već osam dana.

Vojni sekretar Rajan Mekarti rekao je za AP da je u srijedu dobio obavještenje o naredbi Pentagona da se oko 200 pripadnika 82. vazduhoplovne jedinice za hitno reagovanje pošalje kući, a nekoliko sati kasnije obaviješten je da je Esper promijenio tu odluku.

Mekarti je rekao da je saznao za promjenu odluke nakon sastanka Espera u Bijeloj kući, i nakon razgovora koje je imao unutar Pengatona.

Nije poznato da li se Esper sreo sa predsjednikom Donaldom Trampom, navodi AP.

Mekarti kaže da vjeruje da je on odlučio da promijeni svoju odluku kako bi osigurao da postoji dovoljno velika podrške vojske u slučaju bilo kakvih problema tokom protesta.

Odluka da vojnici ostanu u regionu uslijedila je u vrijeme kada lideri Pentagona nastavljaju da insistiraju da ne žele da koriste snage kako bi ugušili proteste.

Ranije u srijedu, Esper je rekao da ne podržava raspoređivanje vojske radi gašenja protesta koji već osam dana traju u SAD zbog smrti Afroamerikanca Džordža Flojda tokom privođenja.

“Ne podržavam pozivanje na Zakon o pobuni”, rekao je Esper govoreći u Pentagonu.

On je istakao da bi mogućnost korišćenja vojske u cilju sprovođenja zakona trebalo koristiti samo u krajnjem slučaju, i to samo u hitnim i najtežim situacijama. AP je prenio da će vojnici 82. vazduhoplovne jednice prvi napustiti Vašington i vratiti se kući u Fort Brag u Sjevernoj Karolini.

Ostatak aktivnih trupa, koji su se nalazili u vojnim bazama izvan grada u sjevernoj Virdžiniji i Merilendu, takođe je trebalo da budu pušteni kući u narednih nekoliko dana, ako to uslovi dozvole.

Pentagon je, međutim, promijenio te planove.

“Ovo je dinamična situacija”, rekao je Mekarti dodajući da će snage 82. jednice ostati još 24 sata i da se radi na njihovom povlačenju i vraćanju kući.

Aktivne trupe stavljene su na raspolaganje za intervenciju u Vašingtonu, ali nijesu korišćene kao odgovor na proteste.

Oko 1.300 vojnika aktivnih vojnih snaga dovedeno je u Vašington početkom ove nedjelje pošto su protesti koji se održavaju zbog smrti Afroamerikanca Džordža Flojda tokom policijske akcije u Minesoti postali nasilni.

AUTOPSIJA POKAZALA

Ubijeni Afroamerikanac Džordž Flojd bio je pozitivan na koronavirus, pokazala je državna autopsija, prenio je CNN.

Prema izvještaju o autopsiji, Flojd je bio zaražen kovidom 19.

Glavni medicinski inspektor Endru Baker rekao je da je urađen PCR test tokom obdukcije i da on može pokazati pozitivan rezultat “sedmicama poslije zaražavanja”., navodi CNN.

On je dodao da je Flojd vjerovatno imao asimptomatsku kiličku sliku, pa virus nije imao poznatu ulogu u njegovoj smrti, a vjerovatno nije ni bio zarazan.

Zbog snimka na kojem se vidi kako policajac koljenom pritiska Flojdov vrat dok ga hapsi počeli su protesti širom SAD, a prenijeli su se na Evropu.

Nezavisna istraga potvrdila je da je Floj umro od gušenja, a za njegovu smrt optužen je policajac Derek Šovin.

VANREDNO STANJE U SIBIRU

Vlasti u sibirskom gradu Noriljsk u utorak, 2. juna, proglasile su vanredno stanje pošto je procurilo dizel gorivo došlo do lokalnih rijeka, zaprijetivši ekološkom katastrofom u krhkoj arktičkoj prirodnoj sredini, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.

Najmanje 20.000 litara dizel goriva procurilo je 29. maja iz termoelektrane u blizini industrijskog grada Noriljsk iznad arktičkog kruga.

Svjetska fondacija za prirodu (WWF) objavila je satelitske fotografije koje prikazuju grimizno crvenu vodu u rekama Daldikan i Ambarnaja.

Ekološka organizacija upozorila je da bi zatrovana voda mogla da stigne do jezera Pjasino, sjeverno od grada, mada je 2. juna saopštila da izgleda da pomažu zaštitne plutajuće barijere koje je postavila Federalna pomorska spasilačka služba.

Ipak, ograđivanje nafte ne znači da toksični elementi neće ući u jezero, rekao je Aleksej Knjižnikov iz WWF-Rusija.

“Nažalost, najotrovniji elementi dizelskog goriva su aromatična jedinjenja poput benzola, toluena, etilbenzena, ksilena koja se miješaju s vodom i nemoguće ih je sakupiti pomoću plutajućih barijera”, rekao je on.

“Ekološka katastrofa”

Ruska državna agencija za ribolov Rosribolovstvo opisala je curenje goriva kao ekološku katastrofu.

“Već sada se može reći da će biti potrebne decenije za obnavljanje ekološke ravnoteže u pogođenom vodenom sistemu Noriljo-Pjasinski”, rekao je portparol agencije Dmitrij Klokov.

Ruski rudarski konglomerat Noriljsk nikelj (Noriljsk nikl), vlasnik termoelektrane, saopštio je da je do curenje došlo kada su stubovi koji drže rezervoar za skladištenje potonuli usljed odmrzavanja tla u permafrostu.

Noriljsk, izolovani grad sa 180.000 ljudi izgrađen je oko operacija Noriljsk nikelja, vodećeg svjetskog proizvođača nikla i paladijuma. Grad je podignut na permafrostu, pa njegovu infrastrukturu ugrožava topljenje leda izazvano klimatskim promjenama.

U KINESKOJ PROVINCIJI

Najmanje 39 osoba povrijeđeno je jutros u napadu nožem na jugu Kine, prenose kineski državni mediji.

AP navodi da se napad dogodio u jednom vrtiću, dok Dojče vele prenosi da je do napada došlo u osnovnoj školi na jugu Kine.

Prema navodima lokalne vlade okruga Kangvu u regionu Gunagsi, 37-oro djece i dvoje odraslih zadobili su povrede različitog stepena.

Kineski državni mediji identifikovali su napadača kao čuvara u školi, koji se preziva Li, prenosi AP.

Za sada nije poznat motiv napada, a osumnjičeni je zadržan u pritvoru dok traje istraga, dodaju mediji.

Kineska televizija ČTV navodi da je u napadu povrijeđeno 40 osoba, od kojih troje teško, uključujući direktora škole, još jednog čuvara i učenika.

Video u prilogu može biti uznemirujućeg sadržaja.