NEMIRI U SAD NASTAVLJENI

Protesti i nemiri zbog smrti Afroamerikanca Džordža Flojda tokom policijskog privođenja u Mineapolisu nastavljeni su i noćas u SAD, od Njujorka preko Čikaga do Los Anđelesa, uz sukobe policije i demonstranata, paljenje policijskih automobila i povrede ljudi na obje strane.

Cijeli djelovi gradova bilježe slomljene prozore, spaljene zgrade i opljačkane prodavnice.

Nemiri su se proširili na cijelu zemlju, a demonstranti osuđuju višegodišnju policijsku brutalnost.

Preko noći policijski čas uveden je u više od deset gradova širom zemlje uključujući Atlantu, Denver, Los Anđeles, Mineapolis i Sijetl. Više od 1.300 ljudi je uhapšeno u 16 gradova od četvrtka, uključujući njih 500 u petak u Los Anđelesu.

Desetine hiljada ljudi bili su na ulicama sinoć širom zemlje, mnogi nijesu nosili zaštitne maske niti su vodili računa o fizičkom distanciranju, što zabrinjava zdravstvene stručnjake o mogućem širenju pandemije korona virusa u vrijeme kada je veliki dio SAD u procesu postepenog ponovnog otvaranja društva i privrede.

Vrlo malo djelova Amerike ostalo je netaknuto. Navode se paljevine u gradskoj skupštini grada Rina, okršaj policije i demonstranata u Fargu u Sjevernoj Dakoti, i razbijeni prozori u sjedištu policije u Ričmondu u Virdžiniji. U Indijanapolisu policija je istraživala više slučajeva pucnjave u centru grada u kojoj je jedna osoba ubijena u jeku protesta. Policija nije imala detalja, ali je navela da u to nijesu ukjučeni policajci.

Nacionalna garda čuva Bijelu kuću

U Vašingtonu Nacionalna garda raspoređena je ispred Bijele kuće, gdje su demonstranti izazivali policajce.

Pripadnici Nacionalne garde su sa štitovima stajali u čvrstom kordonu nekoliko metara od mase i sprečavali ih da se približe. Predsjednik Donald Tramp veliki dio dana juče je bio na Floridi, gdje je prisustvovao lansiranju rakete Spejseksa i NASA-e, a sletio je na travnjak Bijele kuće predveče i ušao unutra bez obraćanja novinarima.

U Filadelfiji povrijeđeno je najmanje 13 policajaca kada su mirni protesti prerasli u nasilje i najmanje četiri policijska vozila su zapaljena, a bilo je paljenja i na drugim mjestima u centru grada.

U Solt Lejk Sitiju demonstranti su prekršili policijski čas i guverner države Juta je rasporedio pripadnike Nacionalne garde. Demonstranti su okretali i palili policijska vozila, a policija je navela da je šest osoba privedeno i jedan policajac povrijeđen kada ga je demonstrant udario u glavu bezbol palicom.

Policija koristila suzavac i gumene metke

U Los Anđelesu demonstranti su uzvikivali “crni životi su važnii”, a policija je palicama potiskivala bijesne demonstrante i ispaljivala gumene metke. U Njujorku opasni sukobi su izbijali između policije i demonstranata, a policija je hapsila više ljudi dok je raščišćavala ulice.

U Mineapolisu gdje su protesti počeli, policija, članovi Nacionalne garde krenuli su ubrzo poslije početka policijskog časa u 20 časova da rasture demonstrante, gađali suzavac i gumene metke da rastjeraju ljude ispred policijske stanice i drugdje u gradu.

Ti sukobi izbili su poslije tri dana protesta kada je policija uglavnom izbjegavala da ulazi u konflikt i poslije dolaska više od 4.000 pripadnika Nacionalne garde u Mineapollis, uz najavu da će se taj broj povećati na gotovo 11.000.

“Situacija u Mineapolisu više nije oko ubistva Džordža Flojda. Sada se radi o napadima na građansko društvo ulivanje straha i remećenje naših velikih gradova”, rekao je guverner Minesote Tim Volc.

Ulice u Mineapolisu su se postepeno smirivale tokom noći i policija je navela da će čvrst odgovor da se nastavi koliko bude potrebno da se situacija smiri.

Nemiri se događaju u vrijeme kada je većina Amerikanaca provela više mjeseci u kući u izolaciji u okviru mjera za suzbijanje koronavirusa. Događaji posljednja 72 časa, prenošeni uživo preko nacionalne televizije pokazale su suprotno nagli izlazak masa ljudi, bijesnih demonstranata, zgrada koje gore u ogromnom kontrastu sa praznim ulicama prethodnih mjeseci.

TRAŽI PROMJENE

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je da će do jeseni da odgodi sastanak Grupe sedam (G7) najrazvijenijih zemalja koji je bio planiran za idući mjesec u SAD uprkos epidemiji koronavirusa, kao i da želi da ga proširi na druge zemlje ocijenivši da je sadašnji oblik skupa “vrlo zastario” i ne odražava dobro “šta se dešava u svijetu”.

On je naveo da želi da proširi taj skup na Rusiju, Australiju, Južnu Koreju i Indiju.

Tramp je govoreći juče u predsjedničkom avionu na letu u Vašington iz Majamija istakao da još nije odredio novi datum za sastanak, ali da misli da bi mogao da se održi u septembru, otprilike u isto vrijeme kada i godišnje okupljanje svjetskih vođa u UN u Njujorku, ili možda poslije američkih izbora u novembru.

Direktorka strateških komunikacija Bijele kuće Ališa Farah rekla je da Tramp želi da dovede neke od tradicionalnih saveznika SAD i zemlje pogođene korona virusom da razgovaraju o budućnosti Kine.

Trampova izjava data je poslije objave iz kancelarije njemačke kancelarke Angele Merkel da ona neće učestvovati na sastanku, osim ako se trend koronavirusa do tada ne promijeni.

Vođe najvećih svjetskih privreda trebalo je da se sastanu u SAD u junu u Kemp Dejvidu, predsjedničkom odmaralištu u Merilendu, ali je epidemija koronavirusa pokvarila te planove.

Tramp je u martu objavio da otkazuje samit zbog pandemije koronavirusa i da vođe mogu da razgovaraju putem video konferencije, ali je poslije promijenio stav i prije nedjelju dana rekao da, ipak, planira da bude domaćin sastanka uživo. Tada je rekao da bi to bio veliki signal za sve da se situacija normalizuje.

Zemlje G7 su Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan, Velika Britanija i SAD. Predsjedništvo grupe godišnje rotira među zemljama članicama.

Tramp se više puta zalagao da se grupa proširi na Rusiju, što je naišlo na protivljenje nekih drugih članova, uključujući Kanadu.

Kanadski premijer Džastin Trudo je rekao novinarima da je privatno prenio svoje protivljenje ponovnom prijemu Rusije.

“Rusija treba još da promijeni ponašanje koje je dovelo do njenog izbacivanja 2014. i prema tome ne treba da joj bude dozvoljeno da se vrati u G7”, rekao je on na konferenciji za novinarima.

Moskva je bila pozivana da prisustvuje skupu najrazvijenijih svjetskih privreda od 1997, ali je njeno prisustvo suspendovano 2014, poslije pripajanja Krima Rusiji.

OČEKUJU NAJŽEŠĆE PROTESTE

U američkoj državi Minesoti mobilisan je puni sastav Nacionalne garde, prvi put nakon Drugog svjetskog rata, poslije četiri noći povremeno nasilnih protesta.

Protesti, zbog smrti Afroamerikanca Džordža Flojda, proširili su se na ostale američke gradove.

Flojd je preminuo tokom policijske intervencije u Mineapolisu, kada mu je jedan od policajaca više od osam minuta držao koljeno na vratu i pored njegovih vapaja da ne može da diše.

Policajac Derek Čouvin priveden je i optužen za ubistvo trećeg stepena i ubistvo iz nehata.

Guverner Minesote Tim Volc rekao je da je raspoređivanje pripadnika Nacionalne garde neophodno zato što “autsajderi” koriste proteste da šire haos i da očekuje da će protesti u subotu veče biti najžešći do sada, prenosi Glas Amerike.

“Napadnuti smo. Red mora ponovo da se zavede. Koristićemo punu snagu dobrote i pravičnosti da bi osigurali da se ovo okonča”, poručio je Volc i dodao da nasilni protesti “ni na koji način nijesu više povezani” s Flojdovom smrću.

Takođe je poručio da vjeruje da su “dobro kontrolisana” grupa spoljašnjih agitatora, pojedine grupe koje se zalažu za supremaciju bijele rase i narko karteli krivi za nasilje u Mineapolisu, ali nije saopštio više detalja.

Naglasio je i da čak 80 odsto uhapšenih nije iz Minesote.

General Nacionalne garde Džon Džensen rekao je da su sada aktivni svi pripadnici garde, a da će 2.500 biti raspoređeno do podneva.

Predsjednik SAD Donald Tramp poručio je da bi vojska mogla da “veoma brzo” rasporedi trupe u Mineapolisu, ako bi njihova pomoć bila zatražena.

TRAMP O DEMONSTRANTIMA

Da priđu Bijeloj kući, demonstranti bi bili dočekani sa naljućim psima i najopasnijim oružjem, poručio je američki predsjednik.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da bi demonstranti koji protestuju zbog smrti Afroamerikanca tokom policijskog privođenja mogli biti dočekani s “najljućim psima i najopasnijim oružjem koje sam ikada vidio”, da su probili ogradu Bijele kuće.

Tramp je postavio seriju tvitova u kojima je, kako se čini, pozvao pristalice da se večeras okupe ispred Bijele kuće.

“Shvatam da je večeras MAGA noć u Bijeloj kući”, napisao je Tramp, prenosi Rojters uz objašnjenje da MAGA predstavlja slogan “Make America Great Again” (Učinimo Ameriku ponovo velikom).

“Odličan posao je noćas odradila Tajna služba u Bijeloj kući. Ne samo da su bili profesionalni već i veoma kul. Bio sam unutra, posmatrao svaki korak, i nijesam mogao da se osjetim bezbjednije. Pustili su demontrante da vrište i dreče koliko god da su htjeli, ali ukoliko bi neko pretjerao rješavali bi to, ni ne znajući šta ih je snašlo. Prva linija je bila sa svježim agentima, kao magija. Velika masa, profesionalno organizovana, ali niko nije prišao ogradi. Da jeste, bili bi pozdravljeni najopasnijim psima i najrazornim oružjem, koje sam ikad vidio. Tada bi ljudi bili veoma povrijeđeni, u najmanju ruku. Mnogi agenti su samo čekali na akciju”, napisao je na Tviteru, dodavši šta su mu poručili iz tajne službe:

“Stavili smo mlađe naprijed, gospodine, i to im se sviđa, to je dobra praksa’.”

Tokom protesta zbog smrti u Mineapolisu Afroamerikanca Džordža Flojda, koji je preminuo nakon što mu je bijeli policajac klečao na vratu, Bijela kuća je nakratko bile pod blokadom, opkoljena demonstrantima koji su uzvikivali “Nema mira bez pravde”, a situacija je bila na ivici sukoba kada su pripadnici policije zaprijetili suzavcem jednom dječaku.

Protesti su izbili širom SAD, a osim inicijalnih demonstracija gnevnih građana u Mineapolisu, u državi Minesota, gdje je u petak raspoređena Nacionalna garda i uvedeno privremeno vanredno stanje sa policijskim časom, hiljade ljudi izašle su na ulice i u Čikagu, Detroitu, Los Anđelesu, Vašingtonu, Atlanti, Denveru, Kolambusu, Memfisu, Njujorku…

AVGANISTAN

Najmanje dvoje ljudi je poginulo a šest ranjeno u eksploziji privatnog autobusa koji je u Kabulu prevozio zaposlene jedne avganistanske televizijske stanice.

Prema preliminarnim nalazima istrage, uzrok je eksploziv koji je za vozilo bio pričvršćen magnetima, a poginuli su vozač i jedan novinar.

Do eksplozije je došlo tokom večernjeg povećanog intenziteta saobraćaja, a odgovornost za napad do sada nije preuzela nijedna militantna grupa, navodi Rojters.

“Možemo da potvrdimo da su jedan novinar i vozač poginuli na licu mjesta”, kazao je Džavid Farhad, direktor televizijske stanice Kuršid, ali nije naveo druge pojedinosti.

U sličnom napadu prošle godine ubijeno je dvoje zaposlenih iste televizijske stanice, a još dvoje ranjeno.

Kako podsjeća Rojters, novinari u Avganistanu često su meta napada talibana i drugih islamističkih pobunjenika a, prema statistici organizacije Reporteri bez granica, tokom 2018. na taj način je život izgubilo čak 15 novinara.

Prije četiri godine je, u napadu talibanskog bombaša samoubice, poginulo sedam novinara televizije Tolo, najveće privatne televizijske stanice u Avganistanu.

Talibani su prošle godine upozorili avganistanske medije da prestanu sa emitovanjem „antitalibanskih izjava“.

U RIMU

Oko 200 osoba danas je u centru Rima protestovalo u napetoj atmosferi protiv italijanske vlade, tražeći odlazak premijera Đuzepea Kontea, kojeg optužuju za loše stvari u zemlji.

Mala grupa demonstranata je u pokušaju da izbjegne policijski kordon pobjegla sporednim ulicama, dok su neki demonstranti legli ispred policijskih oklopnih vozila da bi ih spriječili da krenu naprijed.

Dio demonstranata su simpatizeri ekstremne desnice, jer nose majice sa natpisom “Marš za Rim”. Taj marš su 1922. godine organizovali fašisti Benita Musolinija kako bi izvršili pritisak na tadašnju vladu.

“Hoćemo revoluciju u Italiji. Konteova vlada nam se ne sviđa”, rekao je Frans presu neimenovani demonstrant.

Italija, koja je veoma pogođena epidemijom korona virusa sa više od 33.000 mrtvih, zabilježila je pad od 5,3 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP) tokom prva tri mjeseca 2020. u odnosu na prethodni period. To je najveći pad BDP-a u posljednjih 25 godina u Italiji.

PROTESTI NA ZAPADNOJ OBALI

Guverner američke savezne države Džordžije Brajan Kemp proglasio je rano jutros vanredno stanje zbog nasilnih protesta u Atlanti i pozvao Nacionalnu gardu da bude pripravna, dok se talas nasilnih protesta širi i po Zapadnoj obali Sjedinjenih Američkih Država (SAD), prenosi AP.

Nacionalna garda u petak je mobilisana i stavljena u stanje pripravnosti u Mineapolisu, gradu u kojem je prošlog ponedjeljka, tokom rutinske policijske intervencije ubijen Afroamerikanac Džordž Flojd.

Jedinice Nacionalne garde SAD-a su u pripravnosti u prijestonici SAD-a Vašingtonu zbog nereda oko Bijele kuće, u Portlandu su demonstranti napali policijsku stanicu, a u prijestonici Virdžinije Ričmondu zapaljeno je vozilo interventne policije.

Talas nasilnih demonstracija se proširio i na Zapadnu obalu, u Los Anđelesu, Ouklandu i San Hozeu.

U FRANCUSKOJ

Nekoliko hiljada ljudi protestovalo je jutros ispred fabrike Renoa u Mobežu na sjeveru Francuske, protiv odluke proizvođača automobila da ukine 15.000 radnih mjesta u svijetu, od kojih 4.600 u Francuskoj.

Demonstranti su se na poziv sindikata zaposlenih u Renou okupili ispred fabrike i pješke prešli oko šest kilometara do zgrade opštine u Mobežu.

Fabrika, koja ima oko 2.100 zaposlenih, ne radi od petka. Uprava fabrike planira da dio proizvodnje prebaci u grad Due koji se nalazi oko 70 kilometara od Mobeža.

“U toku je zemljotres. Želimo da ovde zadržimo fabriku. Za nas je današnji protest veoma važan. Želimo da kažemo vladi i Renou da su zaposleni i stanovnici tog dijela grada veoma vezani za fabriku”, rekao je jedan demonstrant.

Zajedno sa zaposlenima u Renou na protestu su bili i gradski odbornici koji su nosili ešarpe u bojama francuske zastave.

Fabrika Reno, u ekonomskim teškoćama zbog epidemije korona virusa, saopštila je u petak da će ukinuti oko 15.000 radnih mjesta u fabrikama u svijetu u okviru trogodišnjeg plana štednje oko dvije milijarde eura.

NOVE NEUSGLASICE DVA LIDERA

Njemačka kancelarka nije prihvatila poziv predsjednika SAD Donalda Trampa da uživo prisustvuje samitu G7 koji će se održati u Vašingtonu krajem juna zbog pandemija korona virusa, prenosi Politiko.

Kancelarkino odbijanje da prisustvuje samitu podriva pokušaje američkog predsjednika da ovaj događaj predstavi kao pokazatelj normalizacije situacije u vezi sa pandemijom i nova je u nizu nesuglasica između ova dva lidera.

“Federalna kancelarka zahvaljuje predsjedniku Trampu na njegovom pozivu za samit G7 krajem juna u Vašingtonu. Uzimajući u obzir sveopštu situaciju u vezi sa pandemijom u ovom trenutku, ona ne može da pristane da uzme učešća i da otputuje za Vašington”, izjavio je portparol njemačke vlade Štefen Zajbert za Politiko.

“Ona će naravno nastaviti da prati razvoj pandemije”, dodao je Zajbert.

Odbijanje Merklove da prihvati poziv Trampa posljednji je u nizu pokazatelja zategnutih odnosa između ova dva lidera, ocijenjuje Politiko.

Tramp je više puta kritikovao Njemačku, i to kancelarku posebno, povodom različitih pitanja, od trgovinskog viška Berlina do troškova za odbranu i posvećenosti NATO. Merkel je javno dovela u pitanje jednostrani pristup Trampove administracije u pogledu niza pitanja u vezi sa spoljnom politikom, od klimatskih promjena do Iranskog nuklearnog programa.

Ove nedjelje u telefonskom razgovoru između američkog predsjednika i njemačke kancelarke došlo je do nesuglasica zbog tema koje se odnose na NATO, Sjeverni tok 2 i odnose sa Kinom, tvrdi viši američki zvaničnik koji je želio da ostane anoniman.

Portparol njemačke vlade nije odgovorio na pitanje da li je u ovom razgovoru došlo do novih tenzija između dva lidera, a Bijela kuća po tom pitanju nije dala komentar, prenosi Politiko.

Odbijanje Merkelove da samitu prisustvuje uživo podriva pokušaje američkog predsjednika da ovaj događaj predstavi kao prelomni momenat koji će označiti normalizaciju situacije u vezi sa pandemijom korona virusa.

Tramp je samit koji je trebalo da se održi u martu otkazao zbog korona virusa i najavio održavanje video-konferencije. Međutim, on je u tvitu objavljenom 20. maja rekao da bi samit mogao da se održi i da bi to bio odličan pokazatelj normalizacije situacije u vezi sa pandemijom.

U DETROITU

Tokom protesta sinoć u Detroitu, koji je organizova zbog smrti Džordža Flojda u Mineapolisu, iz vatrenog oružja ubijen je jedan mladić, saopštila je policija tog američkog grada.

Predstavnica policije Detroita Nikol Kirkvud navela je da je sinoć, pola sata prije ponoći po lokalnom vremenu, iz jednog džipa otvorena vatra na ljude koji su u Detroitu protestovali zbog nasilne smrti Džordža Flojda u Mineapolisu.

Navodi da je u tom napadu ubijena jedna osoba, izvijestio je AP.

Kirkvudova je navela da je žrtva 19-godišnji mladić, koji je preminuo u bolnici od posljedica ranjavanja vatrenim oružjem.

Detroitska policija tvrdi da su ulične demonstracije poveli ljudi koji nijesu građani Detroita.