PREDSJEDNIK UDRUŽENJA SUDIJA

EU potreban je Maršalov plan u vladavini prava, kako bi se obezbijedila sudska nezavisnost, isto kao što postoji odlučnost očuvanja ekonomije, poručio je predsjednik Evropskog udruženja sudija Hose Igreha Matos, uz ocjenu da postoji opasnost od copy –paste fenomena Poljske i Mađarske na druge zemlje, uključujući i EU članice.

Predsjednik Evropskog udruženja sudija, govorio je pred Odborom za građanske slobode, pravosuđe i unutrašnje poslove Evropskog parlameta koji je raspravljao o kršenju vladavine prava u Poljskoj. Naglasio je da dijeli zabrinutost zbog pasivnosti u suočavanju sa „kritičnom situacijom“ povodom vladavine prava u toj zemlji.

Poručio je da Poljske vlasti ignorišu preporuke Evropskog suda pravde (ICJ) o nezavisnosti sudija i da je uprkos svim mjerama, vladavina prava u toj zemlji gora nego ikada.

“Kako bi sudija bio nezavisan, Evropski sud pravde jasno kaže da on ne treba biti potčinjen bilo kakvoj ograničavajućoj odredbi niti intitucijonalnom tijelu, ne treba da prima naredbe od bilo kog izvora i mora da bude zastićen od vanjskih i unutrašnjih pritisaka.”, naglasio je Hose Igreha Matos.

Ističe da, kako bi se zautavilo sistemsko kršenje zakona u Poljskoj, prekršajne mjere nijsu dovoljne.

„Sve veći broj lidera u centralnoj i istocnoj Evropi su odbacili čak i privid da igraju po pravilima demokratije. Od suštinske je važnosti sačuvati naše fundamentalne vrijednosti sada više nekgo ikada i suociti se sa distopijskim pokušajima u vremenu padnemije, porucuje on.

Pozvao je političare da preduzmu konretne korake u očuvanju slobode pravosuđa, citirajući Danteovu „Božanstvenu komediju“ u kojoj je poseban krug pakla opredijeljen za one koji su neutralni u trenutku krize.

Poljski predsjednik Andržej Duda potpisao je početkom februara veoma kritikovani Zakon koji omogućava političarima da kažnjavaju ili otpuštaju sudije čije postupke ili odluke budu smatrali štetnim. Zakon je izazvao osudu EU i međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava, te poljske opozicije i sudija. Prema njihovom mišljenju, Zakon krši osnovne demokratske vrijednosti nezavisnosti pravosuđa.

Vladajuća partija Zakona i pravde sprovodi reforme pravosuđa od dolaska na vlast 2015. godine.

Ivan Mijanović, dopisnik TVCG iz Brisela

PRVI RADNI DAN U BRISELU

Specijalni predstavnik EU za dijalog Beograda i Prištine i druga pitanja na Zapadnom Balkanu Miroslav Lajčak svog prvog radnog dana u Briselu razgovarao je sa ambasadorima zemlja Zapadnog Balkana.

”Imali smo konstruktivan razgovor o situaciji u regionu i eurointegracionom procesu”, naveo je Lajčak na Tviter profilu.

Miroslav Lajčak kaže da je ambasadore zemlja Zapadnog Balkana obavijestio o planovima u okvrima novog mandata specijalnog predstavnik EU za dijalog i Zapadni Balkan.

Lajačak je prošle nedjelje, u intervjuu TVCG, najavio da će poslije skoro dva mjeseca provedenih u Bratislavi zbog pandemije koronavirusa danas stići u Brisel i fizički preuzeti kancelariju Specijalnog EU predstavnika.

Ivan Mijanović, dopisnik TVCG iz Brisela

NJEMAČKI AVIOPREVOZNIK

Njemački avioprevoznik Lufthansa najavio je ponovno pokretanje flota u junu letovima u turistička odredišta, među kojima je i Dubrovnik.

“Lufthansa u drugoj polovini juna ponovo uvodi letove prema 20 turističkih destinacija”, potvrdio je jedan portparol Lufthanse pisanje dnevnika Bild am Sonntag.

Među tim ciljevima se pored Majorke, Krita, Venecije, Rodosa i Ibice, nalazi i Dubrovnik, prenosi Biznis.ba.

Od juna bi u promet bilo uključeno ukupno 160 od 760 aviona iz flote Lufthanse i kompanija poput Eurowingsa i Swissa koje se nalaze u sklopu ovog koncerna.

Istovremeno traju pregovori između države i Lufthanse o spašavanju najveće njemačke vazduhoplovne kompanije koja je zbog pandemije koronavirusa zapala u finansijske poteškoće.

Prema nekim informacijama, vlada Lufthansi planira da pomogne sa oko devet milijardi EUR. Zauzvrat bi država, barem na neko vrijeme, ušla u vlasničku strukturu Lufthanse.

NEVJEROVATNE RAZMJERE EPIDEMIJE

Epidemija koronavirusa dostigla je nevjerovatne razmjere u Brazilu. Na svakih 10 minuta održi se po jedna sahrana. U najvećem gradu te države Sao Paulu, koji je i najteže pogođen epidemijom, koronavirus još nije dostigao vrhunac, piše CNN.

Brazilski predsjednik Žair Bolsonaro je za to vrijeme više fokusiran na drugog pacijenta – ekonomiju.

Brazil je postao druga zemlja na svijetu po broju zaraženih poslije SAD, sa 330.000 potvrđenih slučajeva.

Bolsonaro, koji je koronavirus nazvao “malim gripom” pozvao je preduzeća da se ponovo otvore.

U bolnici Emilio Ribas u Sao Paulu mnogo je loših vesti – nema više mjesta za krevete, a osoblje već umire od koronavirusa, iako je to najbolje opremljena bolnica u gradu.

To je grad u kojem je guverner insistirao na nošenju maski i zatvaranju, pa ipak, broj umrlih je 6.000, a ima više do 76.000 potvrđenih slučajeva zaraze.

U favelama borba za opstanak

U drugom dijelu grada, u favelama, ljudi su inače izolovani od ostatka stanovništva, ali njihov prioritet nije čuvanje od koronavirusa, već opstanak.

Renata Alves rekla je CNN da je za nju nebitno šta predsjednik radi, te da ona i žene u šivari rade po satu.

U jednoj sobi postavljeni su redovi mašina, a žene najprije stave maske na lice pa počnu da rade.

Ulice u favelama su uske i guste, pa to objašnjava zašto se zaraza u tom dijelu tako brzo proširila.

Prema pisanju CNN, samo oni koji imaju tri simptoma imaju pravo na besplatno testiranje, zato mnogi slučajevi ostaju neotkriveni.

“Uglavnom se test radi kada je osoba već u poodmakloj fazi bolesti”, kaže ona.

U brdima iznad Sao Paula na groblju su beskrajne nove humke, a prema riječima reportera CNN-a čini se da se sahrana održava na svakih 10 minuta.

Brazil je imao dva meseca da vidi kako pandemija utiče na pola sveta, ali dokazi o širenju kovida 19 i užasu koji nosi nijesu uticali na vlast, piše CNN.

HAN

Evropski komesar za budžet i administraciju Johanes Han izjavio je da Zapadni Balkan pripada Evropi i da će napori zemalja u tom regionu biti priznati.

On je za hrvatski Ekspres rekao da je integracija zapadnog Balkana u EU proces koji se zasniva na zaslugama i da je kao takav u istinskom interesu EU.

“Radi se o ‘izvozu stabilnosti umjesto uvoza nestabilnosti'”, ocijenio je Han, koji je i bivši komesar za evropsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju.

On je “prijateljima s Balkana” poručio da nastave s reformama na evropskom putu i da će ti napori biti priznati.

Podsjetio je da je prošlog mjeseca EU odlučila da otvori pristupne pregovore sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom uprkos krizi zbog pandemije koronavirusa.

Dodao je i da je EU reprogramiranjem finansijskih sredstava i dodatnim mjerama, poput ukidanja zabrane na izvoz medicinskih sredstava, jasno pokazala da Zapadni Balkan pripada EU.

Govoreći o pandemiji novog koronavirusa, Han je rekao da je to pandemija neviđenih razmjera, ali da ona ne smije da posluži vladama kao izgovor za zloupotrebu situacije i nametanje neproporcionalnih mjera.

“Ideja da se mobilni uređaji upotrebljavaju kao sredstvo kontrole širenja virusa može biti jako koristan alat. U EU smo itekako svesni zadiranja u privatnost. Upravo zbog toga vodimo računa o važnosti zaštite podataka, kao i o tome da se podaci koriste isključivo u svrhu praćenja ljudi koji su potencijalno bili u bliskom kontaktu s nosocem virusa”, rekao je Han.

NOVI ZELAND

Novozelandska premijerka Džasinda Ardern jedva da je trepnula kada je udario zemljotres dok je jutros davala televizijski intervju uživo.

Ona je prekinula voditelja Njuzhaba (Newshub) Rajana Bridža da mu kaže šta se dešava u kompleksu parlamenta u glavnom gradu zemlje Velingtonu.

“Mi ovdje imamo mali zemljotres Rajane, zapravo dosta pristojan zemljotres”, rekla je premijerka gledajući oko sebe. “Vidiš li stvari kako se pomjeraju iza mene”, dodala je ona.

Zemljotres magnitude 5,6 zabeležen je danas u okeanu oko 100 kilometara sjeveroistočno od Velingtona, prema američkom Geološkom institutu.

Zemljotres je udario nešto prije 8.00 po lokalnom vremenu i osjetilo ga je hiljade Novozelandjana koji su se spremali da počnu radnu nedelju.

Potres je bio dovoljno jak da ruši stvari sa polica i zaustavi saobraćanje vozova. Medjutim nije bilo prijava o nekoj većoj šteti ili povredama.

Ardern je nastavila intervjuu, i rekla domaćinu da je potres stao.

“Dobro smo Rajan. Ja nisam ispod bilo kakvih visećih svetala, izgleda kao da sam na strukturno dobrom mestu”, rekla je ona.

PREVOZ NAFTE

Prvi od pet naftnih tankera koje je Iran uputio ka Venecueli da je snabdje gorivom ušao je noćas u teritorijalne vode te zemlje uz pratnju brodova venecuelanskih vojnih snaga, javio je ministar nafte Tarek El Aissami.

Iranski naftni tanker Fortjun (Fortune) nalazio se sinoć oko 21.00 sat (3.00 u nedelju ujutro po srednjoevropskom vremenu) blizu obala Države šećera, na sjeveru Venecuele, pokazuje vebsajt Marin Trafik koji prati kretanje brodova širom svijeta.

Prema venecuelanskoj državnoj televiziji brod se očekuje u Puerto Kabelju u državi Karabobo, gdje se nalazi jedna rafinerija. Još četiri tankera treba da stignu narednih dana, navela je televizija.

Ta flota tankera prevozi oko 1,5 miliona barela nafte, prema navodima medija.

Teheran je upozorio posljednjih dana na posljedice ukoliko bi SAD spriječile isporuku iranskih naftnih proizvoda Venecueli, gdje su se nestašice goriva pogoršale sa pandemijom korona virusa.

Vašington koji naziva socijalističkog predsjednika Nikolasa Madura diktatorom i želi njegovo svrgavanje uveo je sankcije na izvoz nafte iz Venecuele i iz Irana, kao i protiv brojni državnih i vojnih zvaničnika te dvije zemlje.

Venecuela ima najveće rezerve nafte na svijetu, ali njena proizvodnja je u ogromnom padu. Vlasti u Karakasu smatraju da su američke sankcije krive za taj pad, a stručnjaci to pripisuju lošem upravljanju, nedostatku investicija i korupciji.

Iran je više puta izrazio svoju podršku Maduru koga takođe podržavaju Rusija, Kina, Turska i Kuba. Bliske veze između Karakasa i Teherana potiču iz vremena predsjednika Uga Čavesa (1999-2013), Madurovog mentora i prethodnika.

NEMA KRIZE

Ukupno bogatstvo 25 najimućnijih ljudi na svijetu za dva mjeseca povećalo se za 255 milijardi dolara, piše “Forbs”.

Iako je 2020. godinu obilježila kriza izazvana koronavirusom, za osnivača Fejsbuka Marka Cukerberga ova godina je izuzetno uspješna zbog povećanja cijena akcija kompanije.

Bogatstvo milijardera povećalo se za 31 milijardu dolara i trenutno je “težak” 86,5 milijardi dolara.

Usljed toga, Cukerberg je dospio je na četvrto mjesto liste najimućnijih ljudi na svijetu. Važno je naglasiti da je u aprilu 2020. godine osnivač Fejsbuka zauzimao sedmo mjesto na toj listi.

Osnivač Amazona Džef Bezos, koji je trenutno najbogatiji čovjek na planeti, u posljednja dva mjeseca zaradio je 29,9 milijardi dolara.

Njegovo bogatstvo se procjenjuje na 146,9 milijardi dolara, prenosi Sputnjik.

Suosnivač Majkrosofta Bil Gejts zaradio je 11,9 milijardi dolara, pa se njegovo bogatstvo uvećalo na 106,5 milijardi dolara.

U posljednja dva mjeseca svoje bogatstvo umnožili su i generalni direktor francuske grupe kompanija LVMH Bernar Arno, šef investicionog fonda Berkšir HatavejVoren Bafet, jedan od osnivača korporacije Orakl Lari Elison, bivši šef Majkrosofta Stiv Balmer, jedan od osnivača Gugla Lari Pejdž i drugi.

Kako “Forbs” navodi, ukupno bogatstvo 25 milijardera dostiglo je gotovo 1,5 bilion dolara.

PROTESTI ZBOG ZAKONA

Policija Hongkonga ispalila je veliku količinu suzavca na demonstrante u popularnoj trgovinskoj četvrti gdje je stotine ljudi izašlo da protestuje zbog oštrog kineskog predloga zakona o nacionalnoj bezbjednosti koji pogađa taj poluautonomni grad.

Pristalice prodemokratskog pokreta u Hongkongu snažno su kritikovale kineski predlog o usvajanju zakona o nacionalnoj bezbjednosti kojim bi se zabranila secesionistička i subverzivna aktivnost, kao i strano miješanje i terorizam u toj poluautonomnoj teritoriji.

Kritičari kineskog predloga zakona ocjenjuju da je on protivan okviru “jedna zemlja dva sistema” kojim se Hongkongu obećavaju veće slobode nego u kopnenom dijelu zemlje.

Velike grupe demonstranata obučene u crno okupile su se danas u Kozvej Beju, popularnoj trgovinskoj četvrti da protestuju zbog tog predloga zakona. Uzvikivali su “Stanite uz Honkgong”, “Oslobidite Hongkog” i “Revolucija našeg vremena”.

Aktivista Tam Tak-či uhapšen je za vrijeme protesta zbog, kako je policija navela, nezakonitog okupljanja. Tam je rekao da je držao govor o zdravlju kojim je izuzet od mjera socijalnog distanciranja prema kojim se zabranjuje okupljanje više od osam ljudi.

NOVI PLAN

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un iznio je na sastanku sa vojnim liderima novi plan za podizanje nuklearnih kapaciteta zemlje, javila je državna agencija KCNA.

Sastanak Odbora za vojna pitanja vladajuće Radničke partije je prvo pojavljivanje u javnosti sjevernokorejskog lidera otkako je 2. maja prisustvovao svečanom otvaranju fabrike za proizvodnju đubriva, nakon višenedeljni spekulacija u svjetskim medijima o njegovom zdravlju.

Na fotografiji koju je danas agenciji proslijedila vidi se kako Kim govori na sastanku. CNN navodi da fotografija nije datirana i da se njena autentičnost ne može potvrditi.

KCNA nije izveijstila o detaljima sastanka, ali je navela da su preduzete “ključne mjere za značajno povećanje sposobnosti artiljerijskih jedinica Korejsne narodne armije”, kao i akcije kojima su strateške vojne snage stavljene u visok stepen pripravnosti”.

U izvještaju se navodi da je Kim na sastanku potpisao sedam naredbi.

Naredbe se, prema izveštaju, odnose na povećanje odgovornosti i uloge najvećih vojnih obrazovnih institucija, reorganizaciju i vojnog komandnog sistema i unapređenja oficira na komandnim pozicijama.

“Satanak je istorijska prekretnica od velikog zančaja za podizanje borbene gotovosti revolucionarnih oružanih snaga”, navela je KCNA.

Svetski mediji su tokom aprila spekulisali o Kimovom zdravlju, tvrdeći da se on nakon neuspjele operacije nalazi u životnoj opasnosti ili da je mrtav.

Kim Džong Un pojavio se 2. maja u javnosti prvi put poslije 20 dana pošto je prisustvovao ceremoniji otvaranja jedne fabrike sjeverno od Pjongjanga, nakon čega se ponovo povukao iz javnosti.