MINISTARKA OBECALA

Socijalisticka vlada Portugalije koja se obavezala da ce minimalnu platu povecati za 25 odsto za cetiri godine, povecace je iduce godine za skoro sest procenata, rekla je danas ministarka za rad Ana Mendes Godinjo.

Minimalna plata ce u roku od 12 mjeseci biti povecana na 740 eura bruto mjesecno, dok je sada 700 eura.

U Portugaliji minimalnu platu ima 720.000 ljudi.

Socijalisticki premijer Antonio Kosta koji je na vlasti od 2015. godine, a mandat mu je obnovljen na posljednjim parlamentarnim izborima u oktobru, obavezao se na revalorizaciju minimalne zarade svake godine kako bi kumulativno porasla za 25 odsto 2023. godine.

Povecanje je “previse ambiciozno”, kritikovao je predsjednik Konfederacije portugalskih preduzeca (CIP) Antonio Saraiva.

Za Armenija Karlosa, lidera CGTP-a, glavne portugalske konfederacije sindikata, iznos povisice je, ipak, “nedovoljan” jer su ekonomske prilike povoljne.

Socijalisticka vlada namjerava da nastavi socijalnu politiku uporedo sprovodeci konsolidaciju javnih finansija zapocetu u prethodnom mandatu zahvaljujuci poboljsanju stanja privrede.

To je omogucilo da se obustavi politika stednje koju je vodila vlada desnice kada se Portugalija koju je tesko pogodila duznicka kriza 2011. godine, nasla pod nadzorom Evropske unije i Medunarodnog monetarnog fonda.

UOCI PROTESTA

Predsjednik Venecuele Nikolas Maduro pojacao je patrole civilne zastite sirom zemlje dok njegovi rivali pozivaju na masovne proteste protiv njega.

Maduro je u jucerasnjem obracanju naredio da 3,2 miliona pripadnika civilne zastite patrolira ulicama gradova. Naredenje je izdao dok su oko njega sedjeli najvisi oficiri.

Ta naredba je data u trenutku kada je opozicioni lider Hun Gvaido, koji se u januaru na mitingu proglasio za predsjednika drzave i za to dobio podrsku i priznanje SAD-a i jos 50 zemalja, pozvao na protest u subotu.

Gvaido tokom prethodnih mjeseci nije uspjevao da okupi veci broj demonstranata.

Ipak, vise juznoamerickih zemalja je pogodeno talasom politickih nemira, a predsjednik Bolivije Evo Morales koji u nedelju podnio ostavku, napustio je zemlju i azil dobio u Meksiku.

Maduro je izjavio da “imperijalisticke” snage koje su rusile Moralesa zele da sruse i njega.

PRIPREMAJU SE ZA NOVE SUKOBE

Hongkong se danas priprema za nove sukobe jer antivladini demonstranti vec treci dan za redom planiraju da paralizuju djelove azijskog finansijskog cvora.

Zbog toga ce djelovi javnog prevoza, skole i mnoga preduzeca biti zatvoreni nakon eskalacije nasilja koje se ocekuje.

Policija je ispalila suzavac dok su aktivisti palili vozila, bacali benzinske bombe u policijsku stanicu i voz u podzemnoj zeljeznici i provalili u trzni centar, prenosi Rojters.

Novi sukobi izbili su dan nakon sto je policija pucala na jednog ucesnika protesta, dok je jedan covjek posut benzinom i zapaljen, sto je medu najgorim nasilnim incidentima u Hongkongu u posljednjih vise decenija, prenosi Glas Amerike.

Vise od hiljadu demonstranata, mnogi sa maskama, protestovalo je drugi dan zaredom u finansijskoj cetvrti, a blokirani su i putevi oko nekih od najvisih solitera u gradu i najskupljih nekretnina.

Nakon sto su protesti zavrseni, policija je ispalila suzavac na demonstrante koji su odbili da se razidu, a uhapseno je i vise od deset osoba, prenosi AP.

Mnoge podzemne i zeljeznicke stanice zatvorene su nakon sto su demonstranti blokirali putnicke brodove i napali vozove.

Nastava je obustavljena na univerzitetima, a roditeljima je savjetovano da ne pustaju djecu napolje.

Policija je saopstila da su maskirani “buntonici” pocinili “ludacka” djela, da su bacali dubre i bicikle na prugu podzemne zeljeznice i na vozove i da su paralisali saobracaj u bivsoj britanskoj koloniji.

Na jednom video snimku, aktivisti sa nadvoznjaka bacaju teske objekte na automobile.

“Nase drustvo je gurnuto na ivicu potpunog kolapsa”, saopstio je na konferenciji za novinare visoki policijski zvanicnik Kong Ving-cung, aludirajuci na dvodnevno nasilje.

Sukobi su izbili i na nekoliko drugih mjesta, kod Gradskog i Kineskog univerziteta, gdje su ucesnici protesta bacali Molotovljeve koktele i cigle na policiju.

Policajci su ispalili suzavac i gumene metke na demonstrante.

Studenti u slemovima i gas maskama podigli su i barikade oko Gradskog univerziteta, dok su aktivisti postavili cigle i Molotovljeve koktele na mostove i druge prilaze.

Demonstranti protestuju od juna zbog, kako vjeruju, mijesanja Pekinga u slobode koje su gradanima Hong Konga garantovane u okviru pravila “jedna zemlja, dva sistema”, uspostavljenog poslije povratka kineske uprave 1997. godine.

Nezadovoljstvo demonstranata podstakle su i ostre policijske mjere, usmjerene protiv ucesnika protesta.

Kina demantuje optuzbe i tvrdi da zapadne zemlje, medu kojima i Britanija i Sjedinjene Drzave, podsticu nemire.

Vasington je u ponedjeljak osudio “neopravdanu upotrebu smrtonosne sile” u Hong Kongu i pozvao policiju i civile da rade na smirivanju situacije.

TRAMP S ERDOGANOM

Turska i SAD ce nastaviti trgovinsku saradnju, kazao je predsjednik SAD Donald Tramp na sastanku s turskim kolegom Redzepom Tajipom Erdoganom u Vasingtonu, u trenutku kada su odnosi te dvije saveznice iz NATO na najnizem nivou posljednih decenija.

Tramp i Erdogan su razgovarali o teskim temama – o odluci Ankare da kupi ruski odbrambeni sistem S-400 uprkos clanstvu u NATO i turskom napadu na kurdske borce na sjeveru Sirije, americke saveznike u borbi protiv Islamske drzave.

Uprkos tim sporenjima, Tramp je rekao da su dvije zemlje spremne da povecaju trgovinsku razmjenu koja je u 2017. godini iznosila 24 milijarde dolara.

“Nastavicemo da sirimo (saradnju). Mislimo da veoma brzo mozemo da dovedemo trgovinsku razmjenu do oko 100 milijardi dolara”, kazao je Tramp.

On je branio odluku da pozove Erdogana u posjetu, uprkos siroko kritikovanoj turskoj ofanzivi u Siriji.

Tramp je rekao da su on i Erdogan dugo vremena “veoma dobri prijatelji” i da obojica razumiju probleme s kojima se druga zemlja suocava.

“Razumijem probleme koje su imali, ukljucujuci ubijanje velikog broja ljudi iz Turske u oblasti o kojoj govorimo i on mora nesto da ucini povodom toga”, naveo je americki predsjednik.

Predstavnicki dom Kongresa SAD u oktobru je ubjedljivom vecinom usvojio zakon o uvodenju sankcija visokim turskim zvanicnicima i njenoj vojsci zbog invazije na Siriju.

Ankara je 9. oktobra zapocela ofanzivu prodiv sirijskih Kurda u Siriji koje smatra teroristima zbog njihove povezanosti s kurdskim pobunjenicima u Turskoj.

Vise desetina Kurda i njihovih pristalica protestovale su danas ispred Bijele kuce zbog Trampovog sastanka s Erdoganom, masuci kurdskim i americkim zastavama.

Demonstranti su uzvikivali slogane zahtijevajuci povlacenje snaga koje imaju podrsku Turske iz sjeverne Sirije.

KATALONSKI SEPARATISTI

Katalonski separatisti nastavili su blokadu auto-puta kod grada Dirone i ostavili zaglavljene hiljade automobila i kamiona.

Demonstracije su pocele u utorak kada su demonstranti sjeli na auto-put i blokirali ga, a zatim su u srijedu ujutru postavili barikade.

Nakon nekoliko sati stigla je policija koja je rastjerala demonstrante, koji su u meduvremenu zapalili neke barikade.

Lokalne civilne sluzbe su u toku noci brinule o ljudima koji su ostali zaglavljeni u svojim automobilima. Oko 80 ljudi odvedeno je u obliznji sportski centar kako bi se odmorili nekoliko sati.

Protest je prouzrokovan bijesom separatista zbog presuda katalonskim politicarima koji su osudeni zbog pokusaja proglasavanja nezavisnosti Katalonije 2017.

Nezadovoljstvo je podstaknuto i nacionalnim izborima koji su u nedjelju odrzani u Spaniji.

POPLAVLJENA I BAZILIKA

Grdonacelnik Venecije Luidi Burunjaro rekao je danas nakon novog talasa poplava da ce steta u ovom istorijskom gradu nakon najgore poplave u posljednjih 50 godina biti nekoliko stotina miliona eura.

“Ne govorimo samo o izracunavanju stete, vec o buducnosti grada. Zbog ovoga gubimo stanovnistvo”, rekao je Brunjaro novinarima i pozvao Rim da proglasi vanredno stanje.

Premijer Duzepe Konte trebalo bi da posjeti grad danas.

Nivo vode juce je dostigao 187 santimetara, sto je najvisi nivo zabiljezen u Veneciji, a samo sedam centimetara manje od najviseg zabiljezenog nivoa u istoriji.

“Venecija je na koljenima. Bazilika svetog Marka je pretrpjela ozbiljnu stetu, kao i cijeli grad i njegova ostrva”, napisao je na Tviteru gradonacelnik Luidi Burunjaro.

U Veneciji je kripta ispod bazilike Svetog Marka poplavljena drugi put u istoriji, a voda je ulazila kroz prozore i probijala sve odbrane. Koferi turista plutali su po Trgu svetog Marka.

Turisti koji su boravili u prizemlju hotela bili su prinudeni da preko noci predu na vise spratove.

Poplava je prouzrokovana obilnom kisom koja se poklopila sa punim mjesecom koji je donio visoku plimu, a vjetar ju je nanio na Veneciju.

Takode, grad isprepletan kanalima u opasnosti je i zbog porasta nivoa mora usled klimatskih promjena.

Najmanje 60 camaca je osteceno, kako navode organi civilne zastite.

Brunjaro je za “dramaticnu situaciju” takode okrivio klimatske promene i pozvao da se ubrza izgradnja barijera na moru.

Pokretne barijere nazvane “Mojsije” imaju za cilj da sprijece poplave.

Medutim, projekat usporavaju kritike ekologa koji smatraju da ce time biti unisten ekosistem lagune, kao i prekoracenje troskova i skandal sa korupcijom.

SLOVACKA

U sudaru autobusa sa srednjoskolcima i kamiona u Slovackoj danas je poginulo 12 ljudi, kazu zvanicnici koji su najprije rekli da je taj broj veci.

Policija i vatrogasci kazu da se nesreca dogodila u gradu Nitranske Hrnciarovce, 100 kilometara istocno od glavnog grada, Bratislave.

Povrijedeno je oko 20 ljudi.

Vatrogasci kazu da broj poginulih i povrijedenih nije konacan.

Saucesce roditeljima koji su izgubili djecu u toj nesreci su izjavili slovacka predsjednica Zuzana Caputova i premijer Peter Pelegrini koji je prekinuo posjetu Kipru.

Na fotografijama koje je objavila policija se vidi prevrnut kamion iz koga je ispao kamen koji je prevozio, i autobus prevrnut na bok, u jarku.

Kompanija “Ariva” je saopstila da je to njen autobus koji je putovao iz mjesta Nitre, u blizini mjesta nesrece, ka gradu Jelenecu. Nije receno koliko je putnika bilo u autobusu.

U AUSTRALIJI ALARMANTNO

Australijski zvanicnici naredili su hitnu evakuaciju nekoliko oblasti, ukljucujuci glavnu turisticku destinaciju, dok se vatrogasci bore sa vise od 150 pozara.

Upozorenje “hitna evakuacija” najviseg sedmog nivoa, izdato je za sedam podrucja, medu kojima je priobalno odmaraliste Nusa, 150 kilometara sjeverno od glavnog grada drzave Kvinslend, Brizbejna.

Vatrogasna sluzba te drzave saopstila je da su uslovi veoma opasni i da vatrogasci mozda uskoro nece moci za zaustave sirenje pozara, zbog cega bi zivoti mogli da budu ugrozeni, prenosi Rojters.

Sirenju pozara pogoduju ekstremno susni vremenski uslovi u Novom Juznom Velsu i Kvinslendu, gdje u nekim djelovima kisa nije pala tri godine.

U Sidneju gdje zivi pet miliona ljudi, nadlezni apeluju na gradane da ne izlaze napolje, jer je grad prekrio “rizican” dim.

Oko 600 skola i koledza sirom zemlje je zatvoreno.

NAJVECE U 5 DECENIJA

Usljed najvece plime koja je pogodila Veneciju u posljednjih 50 godina, djelovi tog italijanskog grada potpuno su potopljeni, a u poplavama je zivot izgubila jedna osoba.

Voda je dostigla visinu od 1.87 metara, kazu podaci centra za pracenje plime. Od kako su mjerenja zapoceta 1923. godine, plima je samo jednom bila visa kada je dostigla visinu od 1.94 metara 1966.

Fotografije prikazuju potpuno poplavljene popularne turisticke lokacije i ljude koji se probijaju kroz ulice poslije oluje koja je pogodila Veneciju.

Trg Svetog Marka – jedan od najnizih djelova grada – bio je jedan od najteze pogodenih podrucja. Crkva Svetog Marka je, prema podacima, poplavljena sesti put u prethodnih 1.200 godina.

Dvije osobe su poginule na ostrvu Pelestrina, uskom pojasu zemlje koji razdvaja Venecijanski zaliv od Jadranskog mora. Jednog covjeka je udarila struja dok je pokusavao da upali pumpu u svojoj kuci, a druga osoba je pronadena mrtva na drugoj lokaciji.

Gradonacelnik Venecije Luidi Brugnaro je rekao da ce proglasiti stanje katastrofe i upozorio da ce poplave ostaviti “neizbrisiv trag”.

“Situacija je dramaticna. Trazimo od vlade da nam pomogne. Troskovi ce biti veliki. Ovo je posljedica klimatskih promjena”, napisao je na Tviteru.

Italiju su u utorak pogodile velike padavine, a nevrijeme se ocekuje i u narednih dana.

DANAS U BIJELOJ KUCI

Americki predsjednik Donald Tramp naci ce se danas u Bijeloj kuci s turskim kolegom Redzepom Tajipom Erdoganom kako bi s njim razgovarao o Siriji, NATO-u i sudbini dzihadistickih zatvorenika.

Tramp za sebe kaze da zna da pregovara sa autoritarnim zvanicnicima, medutim, njegovi traktati o Erdoganu tokom proteklih sedmica bili su haoticni, sto je dovelo do pitanja koja je zapravo njegova dugorocna politika u Siriji.

Nakon najave o povlacenju americkih snaga iz Sirije, Ankara je 9. oktobra pokrenula vojnu ofenzivu cija su meta kurdski saveznici medunarodne koalicije koja se bori protiv dzihadista.

Tramp je zaostrio ton, zaprijetio da ce unistiti tursku ekonomiju i uvesti nove sankcije Turskoj.

Medutim, napustanje kurdskih snaga i mjesto koje je ostavljeno Rusiji u sirijskom sukobu uzrujalo je mnoge zastupnike, demokrate, ali i republikance.

“Mislimo da je trenutak vrlo lose izabran da bi se primio Erdogan u SAD-u, trazimo da povucete poziv”, napisali su zastupnici oba tabora u pismu koje je objavljeno u ponedjeljak.

“Moramo razgovarati s Rusijom o Siriji. Ne treba ovakvu vrstu posjeta shvatiti kao nagradu, vec kao sredstvo diplomatije”,
rekao je zvanicnik Stejt departmenta koji je zelio da ostane anoniman.

Stanje u Siriji izazvalo je i napetosti unutar NATO-a, cija je Turska clanica, koji se boji obnove Islamske drzave.

Jedna od tema razgovora mogao bi biti i povratak dzihadista u njihove zemlje nakon sto je Turska zaprijetila, pa zatim i pocela program njihove repatrijacije.

Trampova i Erdoganova konferencija za novinare podudarice se sa drugim vaznim danasnjim dogadajem za Trampa u Vasingtonu – prvim javnim saslusanjima u Kongresu u istrazi o njegovu eventualnom opozivu.