ELON MASK POTVRDIO

Sef americkog proizvodaca elektricnih automobila Tesla Elon Mask potvrdio je da ce ta kompanija svoju drugu fabriku izvan Sjedinjenih Americkih Drzava (SAD), i prvu u Evropi, otvoriti u glavnom gradu Njemacke Berlinu.

Mask je gostovao u Berlinu na dodjeli 43. dodjeli nagrada “Zlatni volan”, a tom prilikom je otkrio da ce kompanija Tesla nadomak Berlina graditi svoju prvu fabriku u Evropi.

“U fabrici koju cemo nazvati ‘Giga Berlin’ proizvodicemo baterije, elementi za prijenos snage i same automobile. Prvi automobil koji cemo ovdje proizvesti ce biti Model Y”, rekao je Mask.

Kompanija Tesla posjeduje dvije fabrike “Gigafactory” na podrucju Sjedjenih Americkih Drzava (SAD). Prosle godine je odluceno da se prva fabrika izvan SAD-a otvori u Kini. Ocekuje se da ce Tesla proizvodnju u fabrici u Berlinu poceti 2021. godine, te da ce zaposliti oko 10.000 ljudi.

Teslin “Model 3” je na takmicenju u Berlinu dobio nagradu “Zlatni volan” za najbolji elektricni automobil srednje velicine. Cijene ovog automobila u Njemackoj pocinju od 44.000 eura.

POCINJU SASLUSANJA

Americki predsjednik Donald Tramp najavio je da ce ove nedjelje objaviti drugi transkript razgovora sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim.

Istovremeno, demokrate u Predstavnickom domu Kongresa spremaju se da danas pocnu javna saslusanja svjedoka u istrazi o njegovom opozivu.

Tramp je na Tviteru najavio da ce “tokom nedjelje” vjerovatno objaviti “veoma vazan” transkript razgovora koji je voden 12. aprila. On je ponovo kritikovao istragu o opozivu i demokrate koje je sprovode i nazvao je “lovom na vjestice” i “farsom”.

Na pocetku javnih saslusanja u Kongresu danas ce svjedociti najvisi diplomatski predstavnik SAD-a u Ukrajini Vilijam Tejlor, koji je iza zatvorenih vrata vec rekao da je imao saznanja o tome da je Tramp od Zelenskog trazio “uslugu za uslugu”.

Kako prenosi Glas Amerike, danas ce svjedociti i zvanicnik Stejt departmenta Dzordz Kent.

U petak ce se pred kongresnim odborima ponovo pojaviti bivsa ambasadorka SAD-a u Ukrajini Mari Jovanovic, koju je Tramp smijenio sa te funkcije. Ona je ranije posvjedocila da se predsjednikov licni advokat Rudi Dulijani sastajao sa ukrajinskim zvanicnicima mimo zvanicnog protokola, te da joj je ambasador SAD u EU Gordon Sondlend savjetovao da “ude u igru ili da ode kuci”.

Sondlend je u prvom iskazu u Kongresu iza zatvorenih vrata rekao da nije bilo nikakvog trazenja “usluge za uslugu”, ali je kasnije promijenio iskaz koji su njegovi advokati dostavili Kongresu. On je u novom iskazu naveo da Tramp jeste trazio istragu o Bajdenu kako bi isplatio vojnu pomoc.

Neobavezujuci poziv za svjedocenje dobio je i Trampov bivsi savjetnik za nacionalnu bezbjednost Dzon Bolton, za koga je njegova bivsa koleginica Fiona Hil rekla da je bio zabrinut da Trampova administracija pokusava da vrsi prisak na ukrajinske vlasti.

Boltonovi advokati su ranije saopstili da se on nece odazvati neobavezujucem pozivu da svjedoci u Kongresu.

Istraga demokrata u Predstavnickom domu o opozivu Donalda Trampa pocela je 24. septembra. Demokrate smatraju da je Tramp zloupotrijebio polozaj jer je zaustavio isplatu vojne pomoci Ukrajini sve dok ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ne otpocne istragu o Trampovom demokratskom rivalu Dzou Bajdenu.

Donald Tramp i republikanci konstantno kritikuju istragu o opozivu, dok demokrate smatraju da ce javna svjedocenja, koja su korak dalje u istrazi, ubijediti javnost da stane na njihovu stranu i podrzi opoziv.

Demokrate kazu da transkript razgovora Trampa i Zelenskog potvrduje da je americki predsjednik trazio “uslugu za uslugu”, a da o tome svjedoci i prijava anonimnog uzbunjivaca.

Tramp je od pocetka insistirao na tome da se objavi identitet uzbunjivaca i naziva ga “spijunom”, a cak i najavljivao da ce objaviti njegovo ime. O opozivu Donalda Trampa glasace Predstavnicki dom Kongresa.

Medutim, i ako bude opozvan, ne mora da znaci i da ce biti razrijesen duznosti jer o tome odlucuje Senat u kojem republikanci imaju vecinu.

UPRKOS NEDOSTATKU KVORUMA

Bolivijska senatorka Zanin Anjez juce se proglasila privremenom predsjednicom Bolivije, uprkos nedostatku kvoruma u Senatu tokom glasanja za njeno imenovanje, koje su bojkotovali zastupnici ljevicarske stranke bivseg predsjednika Eva Moralesa.

Morales je prethodno napustio zemlju i juce doputovao u Meksiko, koji mu je dodijelio politicki azil.

Morales, kao i potpredsjednik Bolivije, podnijeli su ostavke prije tri dana suoceni s pritiscima i protestima zbog optuzbi za prevaru na izborima 20. oktobra, na kojima je Morales uvjerljivo pobijedio.

Nakon dolaska u Meksiko, Morales je porucio da nece odustati od politicke borbe.

Privremena predsjednica treba da raspise predsjednicke izbore u roku od 90 dana nakon ostavke predsjednika drzave, u skladu s ustavom.

AVGANISTAN

Najmanje sedam osoba je danas poginulo a 10 je povrijedeno u eksploziji u Kabulu, rekao je portparol avganistanskog ministarstva unutrasnjih poslova.

On je naveo da je do eksplozije doslo nedaleko od tog ministarstva, kada je kombi napunjen eksplozivom detoniran ispred strane firme za obezbjedenje, kao i da su medju povrijedenima cetiri strana drzavljanina, ali nije iznio njihovu nacionalnost.

Jedan izvor iz avganistanskog MUP-a je ranije rekao da je meta bio konvoj vladinih vozila.

Jos uvijek niko nije preuzeo odgovornost za napad.

Do napada je doslo dan nakon sto je predsjednik Avganistana Asraf Gani objavio da ce trojica visoko rangiranih talibana biti oslobodena u zamjenu za pustanje dva strana profesora koje talibani drze kao taoce od 2016.

Jedan od oslobodenih talibana je sin osnivaca takozvane “Hakani mreze”, znacajnog ogranka talibanske pobune i izvrsioca brojnih napada na avganistanske snage i njihove NATO saveznike.

STRADALO 130 LJUDI

Navrsavaju se cetiri godine od teroristickih napada u Parizu, gdje je 13. novembra 2015. u nekoliko simutalnih napada poginulo 130 osoba, i vise od 400 povrijedeno.

Gradonacelnica Pariza An Idalgo ce danas sa clanovima vlade tokom dana obilaziti mjesta napada gdje ce polozili vijence uz minut cutanja.

Komemoraciji i obilasku mjesta napada ce se pridruziti razne politicke licnosti, gradski odbornici i ministri. Prosle godine su bili prisutni bivsi francuski predsjednik Fransoa Oland i bivsi ministar unutrasnjih poslova Bernar Kaznev, koji su bili na vlasti za vrijeme napada.

Francuski mediji uoci godisnjice najvise pominju prezivjele u napadima i istrage koje su pokrenute, uz ocjenu da je to najveci napad na tlu Francuske od Drugog svjetskog rata.

Tri bombasa samoubice digli su se u vazduh simultano, prvi u blizini fudbalskog stadiona za vrijeme utakmice, drugi ispred koncertne hale Bataklan za vrijeme koncerta i treci ispred mjesta gdje se nalazi nekoliko restorana.

Najvise zrtava, 90, bilo u Bataklanu.

Taj napad se dogodio deset mjeseci poslije teroristickog napada na redakciju francuskog satiricnog nedeljnika Sarli ebdo i jevrejsku prodavnicu u pariskom predgradu.

Redakcija Sarli ebdoa, koji je nastavio sa satirom i kritikom drustva insistirajuci da nema tabue, nalazi se sada na nepoznatoj lokaciji koja je stalno pod policijskim obezbijedenjem.

Odgovornost za sve napade je tada preuzela Islamska drzava.

Zbog tih napada je 2015. uvedeno vanredno stanje sto je izuzetna rijetka mjera u Francuskoj, koja je prvi put uvedena 1955. godine na pocetku rata za nezavisnost Alzira i kasnije samo jednom, tokom nereda u predgradima francuskih gradova 2005. godine.

SPANIJA

Lideri spanske socijalisticke partije i ljevicarskog Podemosa rekli su da su postigli preliminarni dogovor o koalicionoj vladi.

Medutim, oni i dalje nece imati dovoljno poslanika da bi sef socijalista Pedro Sances postao premijer bez podrske drugih stranaka.

Socijalisti su na nedjeljnim izborima osvojili 120 mandata, dok je Podemos osvojio 35 poslanickih mjesta. Za apsolutnu vecinu u parlamentu je potrebno 176 poslanika.

Sances i lider Podemosa Pablo Iglesijas su u zajednickom obracanju naveli da bi na osnovu postignutog dogovora Sances bio premijer a Iglesijas vicepremijer.

Njih dvojica ce razgovarati i sa drugim strankama ne bi li obezbijedili potrebnu podrsku.

NAKON UBISTVA PALESTINSKOG VODE

Palestinski Islamski dzihad objavio je danas da se priprema za rat s Izraelom, nakon sto je u izraelskom udaru iz vazduha jutros pred zoru ubijen jedan njen komandir na sjeveru pojasa Gaze.

“Mi idemo u rat. (Premijer Izraela Benjamin) Netanjahu je presao sve crvene linije ubistvom komandira Brigada al-Kuds Bahe Abu el-Ate. Odgovoricemo silovito”, izjavio je generalni sekretar Islamskog dzihada Zijad al-Nakhala za arapske medije.

U saopstenju Islamskog dzihada nakon ciljanog ubistva Abu el-Ate je navedeno da su “ovi teroristicki zlocini agresija i objava rata palestinskom narodu i neprijatelj snosi odgovornost za njih”.

Uz to se dodaje da ce vojno krilo organizacije Brigade al-Kuds koje je najavilo “mobilizaciju svojih boraca i pocelo da uzvraca protiv agresije i terorizma nastaviti silovito i hrabro da brani dostojanstvo palestinskog naroda”.

Cetrdesetdvogodisnji Abu el-Ata bio je, kako je saopsteno, jedan od najistaknutijih clanova vojnog savjeta i komandir sjevernog dijela pojasa Gaze.

I islamski ekstremisticki Hamas je jos ranije upozorio da ubistvo Abu el-Ate nece proci nekaznjeno, a na njegovoj sahrani je receno “tvoja krv je nasa krv”.

Na Zapadnoj obali, zvanicnik Palestinske uprave Saeb Erekat rekao je da izraelska vlada “snosi punu odgovornost za posljedice tog zlocina”.

Stotine Palestinca doslo je na sahranu Abu el-Ate. Njegovo tijelo je donijeto iz bolnice Sifa u Gazi u porodicnu kucu u Sedjaiji i poslije u dzamiju Omari, izvijestili su palestinski mediji.

Ministarstvo zdravlja u Gazi je potvrdilo da je od jutros ubijeno troje ljudi, ukljucujuci Abu el-Atu i njegovu suprugu, a da je 18 osoba ranjeno.

Palestinski dzihad je takode saopstio da je u Damasku izraelska vojska ciljala dom clana politbiroa organizicije Akrama al-Adzurija i da je ubijen jedan od njegovih sinova.

Izraelska vojska je u meduvremenu naredila gradanima u vecem dijelu zemlje da ne izlaze napolje i da izbjegavaju velika okupljanja tokom citavog dana, prenio je AP.

Ta instrukcija ukazuje da vojni ekperti ocekuju da potraje jako raketiranje iz Gaze koje je pocelo nakon ubistva komandira Islamskog dzihada.

Nastava je otkazana na jugu Izraela kao i poslovi koji nijesu od sustinskog znacaja.

U podrucju Tel Aviva, koji je dalje od granice pojasa Gaze, takode je otkazana nastava, a javna okupljanja su ogranicena na 300 ljudi. Poslovi se mogu obavljati samo tamo gdje su u blizini sklonista.

Ekstremisti iz Gaze su ispalili desetine raketa u znak odmazde.

Izraelski mediji ocjenjuju da je to jedna od najozbiljnijih eskalacija nasilja u pojasu Gaze poslije vise mjeseci.

Komandir Islamskog dzihada ubijen je u zajednickoj operaciji izraelske vojske i bezbjednosne sluzbe Sin bet.

Otac ubijenog je izjavio da je on bio oprezniji u posljednjih nekoliko dana i da je preduzimao dodatne mjere predostroznosti, kao i da je nestao na nedjelju dana ovog mjeseca kada se njegovo ime pojavilo u izraelskim medijima.

Izrael je optuzio Abu el-Atu za baraznu raketnu vatru na juznu izraelsku teritoriju 2. novembra.

Otac Salim Abu el-Ata je rekao da je njegov sin sinoc prvi put dosao da spava kod kuce.

MORALES

Bivsi predsjednik Bolivije Evo Morales rekao je, nakon sto je stigao u Meksiko Siti, da je od Meksika zatrazio azil jer mu je zivot bio ugrozen.

Meksiko je odobrio azil Moralesu koji je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bolivije usljed protesta zbog izbornih prevara.

Na Twitteru je napisao da ga napustanje Bolivije boli, ali da ce se vratiti s vise snage i energije, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Meksicki ministar vanjskih poslova Marcelo Ebrard je na pres konferenciji dogadaje u Boliviji opisao kao drzavni udar i ukazao na umijesanost vojske u Moralesovu odluku da podnese ostavku.

U meduvremenu, komandant vojske Bolivije naredio je trupama da podrze policiju, koja se sukobila sa pristalicama Moralesa. U sukobima je povrijedeno oko 20 ljudi.

NOVA PUSKA

Ruske vojne specijalne snage dobile prvu seriju od 700 novih automatskih pusaka AK-12, modernih verzija legendarnog “kalasnjikova”.

“U poredenju s prethodnicima, ta puska ima bolju ergonomiju, preciznost, jedinstvenu izdrzivost cijevi, jer su u proizvodnji koriscene nove tehnologije”, saopsteno je iz ruskog Ministarstva odbrane.

Specijalnim jedinicama stacioniranim u Krasnodarskoj oblasti su isporucene nove puske.

Ona je dio programa “Ratnik”, koji predvida novu opremu i naoruzanje za ruske vojnike, pod vodstvom Koncerna Kalasnjikov. Kako navodi agencija TASS predvideno je da ruskim oruzanim snagama do 2021. bude isporuceno 112.500 komada AK-12. Ona ce zamijeniti AK-74M, koji je standardna puska ruske vojske i koriste isti kalibar 5.45×39.

Podsjetimo, oko 8.000 komada AK-12 je ranije ove godine isporuceno vojnim jedinicama

“ESKALACIJA NASILJA”

Ministarstvo spoljnih poslova Jordana osudilo je danas izraelski udar iz vazduha na pojas Gaze u kojem je ubijen jedan od komandanata palestinskog Islamskog dzihada.

Taj izraelski udar izazvao je baraznu raketnu vatru iz pojasa Gaze cime je pokrenut najzesci sukob izmedu Izraela i elstremista u Gazi posle nekoliko mjeseci.

Portparol jordanskog minstarstva Daifalah al Fajez optuzio je Izrael da je izazvao eskalaciju nasilja, preneo je AP.

On je upozorio da ce sukob “samo povecati napetost i nasilje, produbiti atmosferu beznadeznosti i promovisati ekstremisticke planove u regionu”.

Takode je pozvao Izrael i Palestince da se vrate pregovorima, rekavsi da razgovori uz okoncanje izraelske i egipatske blokade pojasa Gaze mogu da donesu rjesenje.

U medjuvremenu su egipatski zvanicnici rekli da Kairo pokusava da smanji napetost izmedu Izraela i palestinskih ekstremista.

  • Sekretari Crne Gore i Saudijske Arabije razgovarali o jačanju saradnje i digitalnoj transformaciji parlamenata
    on 04/11/2025 at 20:18

    Generalni sekretar Skupštine Crne Gore, Boban Stanišić, sastao se sa generalnim sekretarom Savjetodavne skupštine Kraljevine Saudijske Arabije, Muhamedom Dakhailom Al-Mutirijem, kako bi razmijenili iskustva i razgovarali o unapređenju parlamentarnih administracija i digitalnoj transformaciji rada parlamenata.

  • Kovačević: EK vidi napredak, ali i hronične probleme Crne Gore
    on 04/11/2025 at 18:44

    Izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori za ovu godinu napisan je u prepoznatljivo optimističnom i diplomatski obazrivom tonu, koji je u skladu sa sadašnjim opredjeljenjem Evropske unije (EU) da podstakne napredak države ka članstvu, ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

  • Zenović: Brzi napredak bilježi 18 poglavlja
    on 04/11/2025 at 18:35

    Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović kazao je u Dnevniku TVCG da članstvo Crne Gore u 2028. godine više nije samo ambicija Crne Gore, već i realno očekivanje. On je to rekao komentarišući nikad pozitivniji Izvještaj EK za Crnu Goru koji je danas objavljen. Kaže da je Crna Gora napravila ključni bilans između vladavine prava i cijelog seta tehničkih poglavlja, na kojima je nastavila da radi predano. Kaže da je konstatovan napredak u 18 poglavlja.

  • Bojović: Crna Gora čvrsto na evropskom putu, ponosni smo na Spajića, Ivanovića i Gorčević
    on 04/11/2025 at 18:19

    Funkcioner Pokreta Evropa sad, Vlade Bojović, kazao je da ta partija ponosna na visoke ocjene koje je Crna Gora dobila od evropskih partnera.

  • Vuković: Izvještaj EK potvrdio kritike DPS-a i ostatka opozicije, ambijent za proširenje nikad bolji
    on 04/11/2025 at 17:55

    Predsjednik Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore i potpredsjednik Demokratske partije socijalista, Ivan Vuković, kazao je kako pozitivan ton Izvještaja EK i optimistične izjave zvaničnika EU predstavljaju ohrabrenje za svakoga ko želi da vidi Crnu Goru u Evropskoj uniji.

  • Đeljošaj: Izvještaj Evropske komisije potvrđuje rezultate predanog rada Ministarstva ekonomskog razvoja
    on 04/11/2025 at 17:23

    Godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za ovu godinu dodatno nas ispunjava ponosom i ohrabrenjem, jer izvještaj potvrđuje izvanredne rezultate koje smo postigli u oblastima iz nadležnosti našeg ministarstva, saopštio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

  • Mandić - Satler: Crna Gora prepoznata kao lider evropskih integracija u regionu
    on 04/11/2025 at 17:15

    Predsjednik Skupštine Andrija Mandić sastao se danas sa šefom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, NJ.E. Johanom Satlerom, koji mu je uručio Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2025. godinu.  Mandić je poručio  da Izvještaj, koji je javno okarakterisan kao najbolji do sada, potvrđuje da je Crna Gora još jednom prepoznata kao lider evropskih integracija u regionu.

  • Demokrate: Andrijevčani prepoznali značaj vetinga u sektoru bezbjednosti
    on 04/11/2025 at 17:00

    Demokratska Crna Gora nastavlja da bude glas naroda, da štiti javni interes i da se bori za Crnu Goru koja pripada svima, a ne privilegovanim pojedincima. Samo kroz pošten rad, odgovornost i hrabrost moguće je izgraditi državu u kojoj zakon važi jednako za sve, saopšteno je iz te partije.

  • Smailović: Bošnjačka stranka pouzdan partner u EU integracijama
    on 04/11/2025 at 16:34

    Šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke, Amer Smailović, osvrnuo se na Godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, prema kojem je Crna Gora ostvarila najveći napredak na evropskom putu u prethodnih godinu dana među državama Zapadnog Balkana.

  • Radnička partija pristupila NSD-u: Nova era političkog savezništva
    on 04/11/2025 at 16:25

    Drago mi je što će dosadašnji članovi ponosne Radničke partije postati dio velike porodice kakva je Nova srpska demokratija (NSD). Siguran sam da ćemo unutar koalicije Za budućnost Crne Gore 2027. godine, na parlamentarnim i lokalnim izborima, ostvariti istorijski rezultat koji će biti garant stabilnosti naše zemlje, poručio je predsjednik Radničke partije (RP) Maksim Vučinić.