PO SAVJETU ADVOKATA

Bivsi italijanski premijer Silvio Berluskoni odbio je da svjedoci u drugostepenom postupku protiv njegovog dugogodisnjeg saradnika osudenog za povezivanje mafijasa i politicara.

Berluskoni je sudu u Palermu rekao da su mu advokati savjetovali da ne odgovara na pitanja. On je takode odbio da bude sniman i fotografisan u sudnici.

Tuzilastvo tvrdi da je sicilijanska Koza nostra zeljela da se priblizi politicarima da bi izdejstvovala manje stroge zakone protiv mafije.

Berluskonijev blizak saradnik i nekadasnji senator za njegovu partiju Naprijed Italijo (Forza Italia) Marcelo Del’Utri 2018. je prvostepeno osuden u slucaju u kom se navodila saradnja Koza nostre i drzavnih institucija nakon smrtonosnih bombaskih napada mafije u Firenci, Rimu i Milanu 1993. godine, izvedenih da bi se zastrasili politicari.

Berluskoni je prvi put postao premijer 1994. godine.

IZGORJELO 100 KUCA

Najmanje tri osobe su izgubile zivot u pozarima u australijskoj drzavi Novi Juzni Vels, a s vatrom se bori vise od hiljadu vatrogasaca.

Najmanje sedam ljudi se vodi kao nestalo a zvanicnici upozoravaju na “kasatrofalnu” opasnost od vatre, od koje je dim stigao do Novog Zelanda, navodi CNN.

Jutros su gorela 64 pozara, od kojih 40 jos nije lokalizovano, a mnogi od njih nece ni biti lokalizovani prije sjutrasnje promjene vremena koja ce pogodovati vatri.

Navedeno je da je izgorelo vise od 100 kuca.

Upozorenje na “katastrofalnu” opasnost je izdato za podrucja Sidneja i Hantera, a stanovnistvu je preporuceno da izbjegava podrucja podlozna pozarima, a ukoliko nijesu u mogucnosti da se sklone da pronadu bezbjedna mjesta.

U citavom Novom Juznom Velsu je uvedena zabrana paljenja vatre koja ce na snazi biti najmanje do sjutra.

Osim ljudskih zrtava, procjenjuje se da je u pozarima nastradalo i oko 350 koala. Najmanje 12 tih torbara se nalazi u bolnici.

IAEA OTKRILA

Medunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopstila je danas da je otkrila vjestacki uranijum “na lokaciji koju Iran nije prijavio agenciji”.

To je prvi put da je IAEA u nekom izvjestaju navela da su navodi SAD i Izraela na racun Irana tacni.

U povjerljivom izvjestaju predatom clanicama i u koji je Asosiejted pres imao uvid, lokacija na kojoj je otkriven uranijum nije identifikovana.

Izrael i SAD tvrde da se to mjesto nalazi u predgradu Teherana, a izraelski premijer Benjamin Netanjahu je o tome ranije govorio kao o “tajnom atomskom skladistu”.

Izraelske vlasti su tvrdile da materijal s te lokacije potice iz iranskog vojnog programa koji ukljucuje rad na nuklearnom oruzju.

Iran negira da tezi nuklearnom oruzju i tvrdi da je nuklearni program namijenjen civilnoj upotrebi.

IRANSKI ZVANICNIK

Sef iranskog nuklearnog programa Ali Akbar Salehi izjavio je danas u Teheranu da Iran sada proizvodi vecu kolicinu slabo obogacenog uranijuma, najmanje 5,5 kilograma dnevno.

Salehi, direktor Organizacije za nuklearnu energiju Irana, rekao je novinarima Asosiejted presa u Teheranu da je razlog za povecanje proizvodnje dijelom u ponovnom pokretanju procesa obogacivanja uranijuma u nuklearnoj laboratoriji Fordo.

“Vjerujem da je 5,5 kilograma ukupni dnevni nivo obogacivanja uranijuma (u nuklearnom postrojenju) u Natanzu i Fordu”, kazao je Salehi.

Iran je ranije proizvodio oko 450 grama slabo obogacenog uranijuma dnevno.

Teheran sada obogacuje uranijum do nivoa od 4,5 odsto, sto je i dalje daleko od nivoa od 90 odsto, potrebnog za proizvodnju nuklearnog oruzja.

Iran je u julu probio ogranicenja i zaliha slabo obogacenog uranijuma i nivoa obogacivanja, postavljena medunarodnim nuklearnim sporazumom Irana i velikih sila iz 2015. godine.

Posto su SAD jednostrano napustile taj sporazum prije vise od godinu i uvele ostre sankcije Iranu, Teheran je krsenje sporazuma zelio da izvrsi pritisak na preostale potpisnice da predloze ekonomske podsticaje koji bi efikasno ublazili americke sankcije.

PROTESTI U KATALONIJI

Demonstranti u Kataloniji blokirali su danas autoput koji povezuje taj spanski region sa Francuskom, zbog cega je saobracaj u oba smjera obustavljen.

Oni su to ucinili na poziv grupe “Demokratski cunami”, koja je organizovala proslomjesecne masovne proteste kod aerodroma u Barseloni, prenose agencije.

Ta grupa je u saopstenju navela da protesti predstavljaju “poziv medunarodnoj zajednici da primora spansku drzavu da shvati da je jedini nacin da se sjedne i razgovara”.

Najnoviji protesti su odrzani dan nakon izbora u Spaniji, napominje AP.

TURSKA ODLUCILA

Turska, koja je dugo kritikovala evropske saveznike zbog odbijanja da prime natrag svoje drzavljane koji su pripadnici teroristicke organizacije Islamska drzava, najavljuje repatrijaciju bez obzira da li su bivsi ekstremisti dobrodosli kod kuce ili ne, pisu svjetski mediji, prenosi Radio slobodna Evropa (RSE).

Turska je najavila slanje zarobljenih ekstremista Islamske drzave njihovim domovima, u okviru napora da se izvrsi pritisak na nevoljne evropske drzave da preuzmu svoje drzavljane koje su ranije regrutovale ekstremisticke grupe, istice Njujork tajms.

Turski ministar unutrasnjih poslova Sulejman Sojlu najavio je da ce prve repatrijacije poceti danas, ne pojasnivsi sta ce se dogoditi ako ih njihove maticne zemlje ne prihvate.

Turska, rekao je proslog vikenda, “nije hotel” za pritvorene teroriste Islamske drzave iz drugih zemalja.

Nije jasno, istice njujorski list, kako ce Turska moci da zakonski vrati drzavljane cije su drzavljanstvo ponistile njihove maticne zemlje. Sojlu se zalio da su u nekim slucajevima evropske drzave oduzele drzavljanstvo osumnjicenim teroristima Islamske drzave, cineci ih apatridima.

Turska je zarobila nekoliko stotina ljudi povezanih s Islamskom drzavom posljednjeg mjeseca, dok su njene snage zauzele dio teritorije na sjeveroistoku Sirije, prisilivsi tamosnje kurdske snage da napuste nekoliko gradova i najmanje jedan logor, istice Njujork tajms.

Sojlu je rekao da je Turska zarobila 287 pripadnika teroristicke organizacije Islamska drzava, ukljucujuci zene i djecu.

Turski mediji naveli su popis vise od 1.000 terorista u Siriji, od kojih su mnoge zene i djeca, a dolaze iz Francuske, Njemacke, Belgije, Holandije, Svedske, Finske, Danske, Velike Britanije, Italije i Austrije. Vecina je smjestena na teritoriji pod turskom kontrolom na sjeveru Sirije.

Prema proslomjesecnim izvjestajima, dvije Holandanke osumnjicene za pripadnost Islamskoj drzavi, pobjegle su iz sirijskog logora, pa su s djecom posjetile ambasadu svoje zemlje u Ankari, zahtijevajuci da budu vracene kuci. Turske vlasti su ih uhapsile, a Holandija je jednoj od njih, koja je imala i marokansko, oduzela holandsko drzavljanstvo.

Sojlu je rekao da ce napori za repatrijaciju ukljucivati i pojedince kojima je oduzeto evropsko drzavljanstvo i koji su pravno bez drzavljanstva, ali, ocjenjuje Gardijan, nije jasno kako ce to izvesti. Neke zemlje zahtijevaju provjere putnika u avionima, prije nego sto se dopusti da avion ude u njihov vazdusni prostor.

Pitanje stranih dzihadista naci ce se na dnevnom redu sastanka medunarodne koalicije protiv Islamske drzave 14. novembra u Vasingtonu, gdje ce se okupiti oko 30 zemalja, naveo je Juronjuz, pozivajuci se na izvor iz Ministarstva spoljnih poslova Francuske.

Tvrdnja da ce evropski dzihadisti vjerovatno biti vraceni iz Turske u svoje maticne zemlje u suprotnosti je s komentarima evropskih zvanicnika od prije dvije sedmice, istice Juronjuz.

Francuska, Velika Britanija i Belgija su medu drzavama koje su tvrdile da bi teroristi Islamske drzave trebalo da se suoce s pravdom u Siriji i Iraku, gdje su pocinjeni zlocini. Dok ce se vraceni ekstremisti Islamske drzave vjerovatno suociti s pravdom u svojim maticnim zemljama, brojni strucnjaci, ipak, izrazavaju bojazan da vecina dokaza protiv njih mozda nece moci biti iznesena pred sud.

Evropa, koja ima najveci strateski interes za ono sto se dogada na Bliskom istoku, nikada se nije bavila svojim pripadnicima teroristicke organizacije Islamska drzava, sto sada dolazi na naplatu, ocjenjuje americka televizija CNN, isticuci da je vrijeme da se evropske zemlje usredsrede na haos pred svojim pragom.

Reakcija Velike Britanije na nedavno hvatanje terorista Islamske drzave koji se nalaze u americkom pritvoru, bila je oduzimanje njihovog drzavljanstva, sto je, ocjenjuje CNN, potez jednako koristan kao i kolektivno guranje glave u pijesak.

Visestruka upozorenja obavjestajne zajednice ukazivala su da bi propadanjem kalifata mogli biti obnovljeni napori pripadnika Islamske drzave za napade na ciljeve u Evropi. Ta upozorenja su se povecala sada kada su Turska i njeni saveznici usli u sjevernu Siriju, gdje je neizvjesna buducnost kurdskih Sirijskih demokratskih snaga (SDF).

SDF kazu da u svojim zatvorima imaju oko 800 evropskih ekstremista, a u kampovima jos 700 zena i oko 1.500 djece.

TOKOM BLOKADE PUTEVA

Policija je danas pucala na demonstrante u Hong Kongu i ranila jednog od njih, dok su ucesnici antivladinog protesta blokirali trasu metroa i puteve tokom jutarnjeg spica.

Portparolka jedne hongkonske bolnice izjavila je da je ranjena osoba u kriticnom stanju, ali nije iznijela detalje.

Dramaticna scena snimljena kamerom vjerovatno ce dodatno podstaci gnijev demonstranata u toj autonomnoj kineskoj teritoriji, gdje je atmosfera usijana poslije hapsenja sest prodemokratskih poslanika tokom vikenda i posto je student koji je tokom proslonedjeljnog protesta pao s parking-garaze podlegao povredama u petak.

Na drugoj lokaciji, u naselju Ma On San, muskarac je danas zapaljen poslije svade s grupom ljudi oko nacionalnog identiteta. I on je smjesten u bolnicu u kriticnom stanju.

Protesti u Hongkongu odrzavaju se od pocetka juna. Oni su tada izbili zbog predloga zakona o ekstradiciji koji je predvidao izrucenje osumnjicenih Pekingu, ali su ubrzo prerasli u borbu za demokratska prava i ocuvanje gradanskih sloboda koje su Hongkongu garantovane 1997. kada je Velika Britanija vratila tu teritoriju Kini.

U AUSTRALIJI

Vlasti u Australiji su proglasile vanredno stanje duz velikog dijela istocne obale kontinenta, a stanovnike u visoko rizicnim podrucjima pozivaju na evakuaciju zbog nadolazecih “katastrofalnih” pozara.

U sumskim pozarima koji su harali Novim Juznim Velsom i Kvinslendom poginule su tri osobe, a unisteno je vise od 150 domova.

Vlasti ocekuju da ce nepovoljni vremenski uslovi, vrucina i vjetar u utorak dostici nevidene nivoe.

Sumski pozari su cesta i smrtonosna prijetnja u vrijeme vrucih i suvih ljeta u Australiji, ali trenutno izbijanje pozara mnoge je iznenadilo.

“Svi moraju biti na oprezu bez obzira gdje se nalazili i svi trebaju pretpostaviti najgore. Ne mozemo dopustiti opustanje”, rekla je premijerka Novog Juznog Velsa Gladis Berejiklian.

U Sidneju, najnaseljenijem gradu u zemlji, sa vise od pet miliona stanovnika proglasena je “katastrofalna opasnost od pozara” za utorak kada bi temperature od 37 Celzijevih stepeni u kombinaciji sa snaznim vjetrovima mogle stvoriti smrtonosne uslove.

“Sjutra je naglasak na zastiti zivota, imovine i osiguravanju sto vece sigurnosti za sve”, rekla je Berejiklian.

Vlasti su naglasile da cak ni kuce otporne na vatru nece moci izdrzati katastrofalne uslove, a u utorak ce biti zatvoreno vise od 100 skola.

Pozari su imali poguban uticaj na divlje zivotinje u Australiji. Strahuje se da je oko 350 koala stradalo.

VOJSKA BOLIVIJE PREDLOZILA

Predsjednik Bolivije Evo Morales je saopstio da ce podnijeti ostavku na mjesto predsjednika te juznoamericke drzave.

Komandant oruzanih snaga Bolivije Vilijams Kaliman izjavio je sinoc da je vojska sugerisala Moralesu da podnese ostavku, kako bi pomogao da se obezbijedi stabilnost u drzavi.

Kaliman je istakao da je vojska trazila od predsjednika da podnese ostavku kako bi pomogao da se obezbijedi stabilnost u drzavi.

“Nakon analize unutrasnjeg konflikta u drzavi, zatrazili smo od predsjednika drzave da se odrekne svog predsjednickog mandata kako bi se uspostavio mir i odrzala stabilnost za dobrobit Bolivije”, rekao je Kaliman novinarima, prenosi Rojters.

Protesti i nemiri u Boliviji poceli su nakon odrzavanja izbora krajem oktobra, na kojima je Evo Morales pobijedio, a u neredima je do sada ubijeno troje ljudi, a vise od 300 je povrijedeno.

Oruzane snage Bolivije saopstile su sinoc da su naredile vazdusne i kopnene operacije kako bi “neutralisali” oruzane grupe koje dkeluju van zakona.

Ranije danas, Organizacija americkih drzava (OAS) saopstila je da je revizijom utvrdeno da je bilo nepravilnosti na izborima odrzanim 20. oktobra, na kojima je Morales osvojio cetvrti mandat, prenosi Rojters.

Moralesova pobjeda na proslomjesecnim izborima pokrenula je proteste sirom zemlje.

Kako se navodi, Morales se slozio da se odrze novi izbori i zamijene clanovi izborne komisije.

IZBORI U SPANIJI

Spanska Socijalisticka radnicka stranka (PSOE) premijera Pedra Sanceza pobijedila je na vanrednim parlamentarnim izborima, na kojima je osvojila 120 od 350 mjesta u Donjem domu parlamenta, saopstilo je sinoc spansko Ministarstvo unutrasnjih poslova.

Rezultati su dobijeni nakon prebrojanih skoro 99 odsto glasova.

Konzervativna Narodna stranka osvojila je 88 mjesta, a desnicarska partija Voks 52 mjesta, sto je znatno vise nego na izborima odrzanim u aprilu ove godine, prenose agencije.

Stranka ljevice Podemos osvojila je 35 mjesta, dok je Republikanskoj ljevici Katalonije pripalo 13 mjesta u parlamentu.

Kako se navodi, stranka Siudadanos osvojila je 10 mjesta, sto je za 47 manje nego na prethodnim izborima.

Izlaznost na ovim vanrednim izborima bila je 69,94 odsto.

Na osnovu rezultata jasno je da nijedna stranka nema dovoljno za formiranje vladajuce vecine, sto znaci da ce doci do pregovarackog procesa medu strankama o formiranju vlade.

  • Sekretari Crne Gore i Saudijske Arabije razgovarali o jačanju saradnje i digitalnoj transformaciji parlamenata
    on 04/11/2025 at 20:18

    Generalni sekretar Skupštine Crne Gore, Boban Stanišić, sastao se sa generalnim sekretarom Savjetodavne skupštine Kraljevine Saudijske Arabije, Muhamedom Dakhailom Al-Mutirijem, kako bi razmijenili iskustva i razgovarali o unapređenju parlamentarnih administracija i digitalnoj transformaciji rada parlamenata.

  • Kovačević: EK vidi napredak, ali i hronične probleme Crne Gore
    on 04/11/2025 at 18:44

    Izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori za ovu godinu napisan je u prepoznatljivo optimističnom i diplomatski obazrivom tonu, koji je u skladu sa sadašnjim opredjeljenjem Evropske unije (EU) da podstakne napredak države ka članstvu, ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

  • Zenović: Brzi napredak bilježi 18 poglavlja
    on 04/11/2025 at 18:35

    Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović kazao je u Dnevniku TVCG da članstvo Crne Gore u 2028. godine više nije samo ambicija Crne Gore, već i realno očekivanje. On je to rekao komentarišući nikad pozitivniji Izvještaj EK za Crnu Goru koji je danas objavljen. Kaže da je Crna Gora napravila ključni bilans između vladavine prava i cijelog seta tehničkih poglavlja, na kojima je nastavila da radi predano. Kaže da je konstatovan napredak u 18 poglavlja.

  • Bojović: Crna Gora čvrsto na evropskom putu, ponosni smo na Spajića, Ivanovića i Gorčević
    on 04/11/2025 at 18:19

    Funkcioner Pokreta Evropa sad, Vlade Bojović, kazao je da ta partija ponosna na visoke ocjene koje je Crna Gora dobila od evropskih partnera.

  • Vuković: Izvještaj EK potvrdio kritike DPS-a i ostatka opozicije, ambijent za proširenje nikad bolji
    on 04/11/2025 at 17:55

    Predsjednik Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore i potpredsjednik Demokratske partije socijalista, Ivan Vuković, kazao je kako pozitivan ton Izvještaja EK i optimistične izjave zvaničnika EU predstavljaju ohrabrenje za svakoga ko želi da vidi Crnu Goru u Evropskoj uniji.

  • Đeljošaj: Izvještaj Evropske komisije potvrđuje rezultate predanog rada Ministarstva ekonomskog razvoja
    on 04/11/2025 at 17:23

    Godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za ovu godinu dodatno nas ispunjava ponosom i ohrabrenjem, jer izvještaj potvrđuje izvanredne rezultate koje smo postigli u oblastima iz nadležnosti našeg ministarstva, saopštio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

  • Mandić - Satler: Crna Gora prepoznata kao lider evropskih integracija u regionu
    on 04/11/2025 at 17:15

    Predsjednik Skupštine Andrija Mandić sastao se danas sa šefom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, NJ.E. Johanom Satlerom, koji mu je uručio Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2025. godinu.  Mandić je poručio  da Izvještaj, koji je javno okarakterisan kao najbolji do sada, potvrđuje da je Crna Gora još jednom prepoznata kao lider evropskih integracija u regionu.

  • Demokrate: Andrijevčani prepoznali značaj vetinga u sektoru bezbjednosti
    on 04/11/2025 at 17:00

    Demokratska Crna Gora nastavlja da bude glas naroda, da štiti javni interes i da se bori za Crnu Goru koja pripada svima, a ne privilegovanim pojedincima. Samo kroz pošten rad, odgovornost i hrabrost moguće je izgraditi državu u kojoj zakon važi jednako za sve, saopšteno je iz te partije.

  • Smailović: Bošnjačka stranka pouzdan partner u EU integracijama
    on 04/11/2025 at 16:34

    Šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke, Amer Smailović, osvrnuo se na Godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, prema kojem je Crna Gora ostvarila najveći napredak na evropskom putu u prethodnih godinu dana među državama Zapadnog Balkana.

  • Radnička partija pristupila NSD-u: Nova era političkog savezništva
    on 04/11/2025 at 16:25

    Drago mi je što će dosadašnji članovi ponosne Radničke partije postati dio velike porodice kakva je Nova srpska demokratija (NSD). Siguran sam da ćemo unutar koalicije Za budućnost Crne Gore 2027. godine, na parlamentarnim i lokalnim izborima, ostvariti istorijski rezultat koji će biti garant stabilnosti naše zemlje, poručio je predsjednik Radničke partije (RP) Maksim Vučinić.