PAPA POSLAO PORUKU

Papa Franjo pozvao je lidere zemalja članica Evropske unije da rade zajedno kako bi se izborili sa socijalnim i ekonomskim posljedicama pandemije koronavirusa.

Papa je tokom nedjeljne službe napomenuo da je prošlo 75 godina od kada je Evropa počela izazovan proces pomirenja nakon Drugog svjetskog rata, proces koji je doveo do evropske integracije i “dugog perioda stabilnosti i mira”.

Rekao je da se moli da isti duh koji je inspirisao evropsku integraciju inspiriše sve one u EU koji imaju odgovornost da se bore sa koronavirusom “u duhu harmonije i saradnje”.

ZBOG PRIVATNE KLINIKE

Na univerzitetskoj klinici “Kepler” u Lincu u Austriji, pacijent je umro zbog neprofesionalnog ponašanja jednog ljekara, piše dnevnik “Oberesterajhiše Nahrihten”.

Glavni ljekar tokom operacije napustio je hirurški zahvat i prepustio nastavak kolegi, zbog termina koji je imao u privatnoj ordinaciji, ističe list.

Tokom operacije 77-godišnjeg pacijenta, koji je helikopterom prebačen u bolnicu zbog naprsnuća aorte, ljekar, koji je predvodio hirurški tim, za vrijeme trajanja kritične faze predao je intervenciju kolegi i napustio bolnicu, tvrdi dnevnik.

Nakon što je glavni ljekar napustio bolnicu došlo je do komplikacija tokom operacije i pacijent je umro.

Šef Odjeljenja za koronarnu hirurgiju Andreas Cirer rekao je listu da nije uobičajeno da tokom operacije dođe do predaje hirurške intervencije asistirajućem ljekaru. Najavio je da će detaljne okolnosti te predaje biti biti provjerene.

Ukazao je, međutim, da je smrtnost u takvim zahvatima veoma visoka i iznosi 15 do 20 odsto. I direktor bolnice Ferdinand Valdengerger ukazao je da je data u nalog istraga i da je hirurg suspendovan dok se situacija ne riješi.

Trenutno, dodaje, nema naznaka za stručnu grešku.

U FRANCUSKOJ ZBOG KORONE

Udruženje francuskih proizvođača piva upozorava da će morati da uništi deset miliona litara tog pića zbog zatvorenih kafića, restorana i pabova u doba korone.

Udruženje ukazuje na činjenicu da je zaustavljen turizam, te da su otkazani svi festivali. Takođe, milioni litara piva moraju biti uništeni, jer je rok njegovog trajanja pri isteku.

Agencije prenose da će i sam proces uništavanje piva nekim firmama predstavljati znatne troškove, prenosi BN.

Oko 70 odsto francuskih pivovara već je ranije izvjestilo o “najmanje dvostrukom” smanjenju prodaje ovog pića od sredine marta.

Identične probleme sa pivom u doba pandemije virusa korone imaju i pivari širom Evrope i svijeta.

PREDVIĐANJA STRUČNJAKA

Rast potražnje za naftom mogao bi da se obnovi najranije naredne godine, smatraju stručnjaci “The Boston Consulting Group” (BCG).

Prema njihovim procjenama, potražnja će padati do kraja godine, iako u manjoj mjeri nego što se očekuje u drugom tromjesečju. U takvim okolnostima zemlje OPEC-a + možda će morati da smanje proizvodnju i više nego što je dogovoreno sporazumom u aprilu, prenosi SEEbiz.

Prema tom sporazumu predviđeno je smanjenje proizvodnje za 9,7 miliona barela dnevno u maju do juna i za 7,7 miliona barela dnevno do kraj godine.

“S izuzetkom Iraka za vrijeme UN-ovih sankcija devedesetih godina prošlog vijeka, ni jedna članica OPEC-a + nije se suočila s padom potražnje poput ovoga”, navodi se u studiji BCG-a.

Prema njihovom mišljenju, nijedna zemlja izvoznica nafte neće moći da izbjegne budžetska rezanja, jer se cijene neće oporaviti dovoljno tako da to ne utiče na prihode barem do naredne godine.

Tržište nafte nije samo pod uticajem koronavirusne pandemije, nego i učinaka cjenovnog rata između Rusije i Saudijske Arabije, kazao je direktor i partner BCG-a Vladimir Rogov.

Prema njegovim riječima, akumulirane naftne zalihe uticaće na potražnju, a samim tim i na cijene, još tri godine.

Naftne i gasne kompanije aktivno se prilagođavaju trenutnoj situaciji. Mnoge od njih će, kako se navodi, zadržati rad od kuće nekih zaposlenih i nakon uklanjanja karantina.

“Već razgovaramo s našim klijentima o nestanku potrebe za velikim kancelarijskim prostorima. Mnoge stvari, komunikacije i postupci koji su prije zahtijevali fizičku prisutnost, sada su prešli na mrežu i vjerovatno će takvi i ostati”, rekao je Rogov.

On je dodao da će mnogi investicioni projekti, čak odobreni prije krize, biti preispitani.

“Najvjerovatnije će proizvodnja teške nafte u Kanadi gotovo potpuno prestati. Novi projekti iz škriljaca dijelom se neće aktivno razvijati. Ruski planovi na Arktiku mogu se naći pod pritiskom. Prema sadašnjim cijenama, vrlo je teško postići ekonomsku efikasnost procesa”, zaključio je Rogov.

U RUSIJI

Rusija ujedinjena je “nepobjediva”, izjavio je danas ruski predsjednik Vladimir Putin na obilježavanju 75 godina od kraja Drugog svjetskog rata.

“Znamo i čvrsto vjerujemo da smo nepobjedivi kada samo ujedinjeni”, rekao je Putin u kratkom govoru održanom pred planom na grobu neznanom junaku u blizini Kremlja.

Ruski predsjednik nije u govoru direktno pomenuo epidemiju korona virusa zbog koje ove godine nije održana velika vojna parada u Moskvi,. kao što je običaj na dan obilježevanja kraja Drugog svjetskog rata.

Putin je obećao da će zemlja kasnije i na odgovarajući način obilježiti pobjedu nad nacizmom.

Predsjednik Rusije je odao priznanje za oko 27 miliona umrlih Sovjeta tokom rata navodeći da su oni spasili “otadžbinu, živote budućih generacija, Evropu i svijet”.

“Klanjamo se u znak sjećanja na one koji se nijesu vratili iz rata”, rekao je Putin koji je potom u znak pošte održao minut ćutanja.

Pored ruskog predsjednika bili su vojnici koji su bili na određenoj distanci od Putina, koji je u samoizolaciji na periferiji Moskve već nekoliko sedmica.

Jedini tradicionalni dio vojne parade danas je bio let. Nekoliko desetina aviona i helikoptera ruske vojske nadlijetalo je Moskvu. Eskadrila je iznad Crvenog trga na nebu iscrtala dimom u boji rusku zastavu.

TRAMP

Predsjednik SAD Donald Tarmp ocijenio je da će 2021. godina biti fenomenalna i da će se oporaviti svi poslovi izgubljeni zbog korona virusa.

On je naveo da se pobjednički duh očajnih Amerikanaca već vidi nakon “otvaranja” više od 30 država.

Tramp je izrazio optimizam i pored toga što je naveo da su Amerikanci očajni, da žele da se vrate na posao nakon višenedjeljne izolacije, i upozorio guvernere da se brže kreću ka otvaranju, inače će se zemlja suočiti sa većom socijalno-ekonomskom krizom.

Tramp je u dugom intervjuu za Foks rekao da su neki naučnici i guverneri bili “nerealni” i “apsolutno smiješni” u pozivima da nestabilnu ekonomiju drže zatvorenu kada je više od 33 miliona Amerikanaca ostalo bez posla zbog pandemije korona virusa.

“Stvorili smo najjaču ekonomiju u istoriji svijeta, najbolju koju smo ikada imali, najbolje pokazatelje zaposlenosti, najbolje berze, parametre poslovanja na svaki način”, rekao je Taramp i dodao da su SAD izazivale zavist cijelog svijeta.

Američki predsjednik ponovo je pozvao ostale guvernere da krenu u pravcu otvaranja ekonomija.

“Poslovi će se vratiti, vratiće se već sljedeće godine, i sljedeće godine imaćemo fenomenalnu godinu. Ljudi su spremni za posao. Moramo da se otvaramo”, rekao je on i dodao da se pobjednički duh već vidi jer je više od 30 država počelo da se otvara i vrlo snažno vraća na scenu.

Uskoro će ih biti još više, dodao je Tramp.

Zbog koronavirusa, u aprilu je registrovano 20,5 miliona izgubljenih radnih mjesta, zbog čega je nezaposlenost sa 4,4 dostigla 14,7 procenata.

BEZ SMRTNIH SLUČAJEVA

Kina je prijavila jedan novi slučaj koronavirusa, navodeći da nije bilo smrtnog slučaja u toj državi.

Iz Nacionalne zdravstvene komisije saopšteno je da su zabilježena dva nova sumnjiva slučaja.

Navodi se da nije zabilježen nijedan smrtni slučaj.

Iz Komisije su kazali da su u petak iz bolnice otpuštene 53 osobe nakon oporavka, dok se broj teških slučajeva smanjio za tri.

U Kini je ukupno potvrđeno 82.887 slučajeva zaraze novim koronavirusom, dok je 78.046 osoba otpušteno nakon oporavka.

Iz Komisije su kazali da su 5.859 bliska kontakta još pod medicinskim nadzorom, dok je u petak sa medicinkog posmatranja otpušteno 670 ljudi.

O BUDUĆNOSTI REGIONA

Državljani Evropske unije u velikoj su mjeri tokom pandemijske krize položili ispit elementarne političke kulture.

Piše: Davor Gjenero

Naime, racionalne političke stranke i administracije, koje su zemlje vodile tijekom krize, uglavnom su za svoj rad nagrađene (trenutnim) znatnim porastom političke potpore, a populističke stranke bitno su oslabile.

Iako su populisti i ovoga puta nudili teorije zavjere kao alternativu upravljanju zasnovanom na stručnim znanjima, tvrdili da je virus protiv kojeg se racionalne vlasti bore smiješan, da postoji samo na Facebooku, razvijali teze o tome kako države samo pogoduju farmakološkom lobiju, kako pokušavaju uspostaviti kontrolu nad građanima – uglavnom su ostali marginalni.

KAD MARGINALCI ZAKLONE VIDIKE 

Odjednom se čini da sve te Alternative za Njemačku, sve te Le Penovke, Wildersi, Salviniji, nisu ni izbliza takve prijetnje demokratskom poretku u Europskoj uniji, kakvom su se činili prije nekog vremena. EU se toliko koncentrirala na problem tih marginalaca i rast potpore njima u političkim arenama, da je posve zanemarila svoj realan problem, koji nagriza sve mainstream političke stranke, upravljanje u svim državama članicama, a i institucije Europske unije.

Naime, suvremena europska politika pretrpjela je u prethodnom razdoblju dramatičnu negativnu selekciju, odjednom je ostala bez pravih političkih lidera, sposobnih razmišljati državnički, u okvirima širima od svog mandata, dakle, dulje od četiri godine, a šire od okvira vlastite države.

Samo zbog nedostatka liderstva i promišljanja šireg okvira, Europskoj uniji moglo se dogoditi da u svojim vanjskopolitičkim procjenama godinama precjenjuje opasnost Rusije, zastale azijske despocije, koja na svjetskom tržištu nema ponuditi što drugo osim, s jedne strane, energente i sirovine, a s druge oružje.

Ta struktura industrije jasno govori o tome da je riječ o državi Trećeg svijeta, agresivnoj, kao što je agresivan svojevremeno bio Musolinijev imperijalizam sirotinje, ali je jasno da je pravilnom politikom takav imperijalizam moguće kontrolirati i svesti ga na nešto što ne bi ugrožavalo Europu.

Nužno je, međutim, takvu politiku voditi jedinstveno, a ne dopuštati Vladimiru Putinu da se poigrava s Europom, da ignorira Bruxelles i jedinstvene europske politike, a bilateralno dogovara s pojedinim članicama energetske aranžmane štetne za Uniju kao cjelinu.

KINA ISPOD EU RADARA 

U fascinaciji ruskom opasnošću, Europi je ispod radara prošla opasnost koju predstavlja Kina.

Kina nije država koja je prokockala svoje razvojne šanse, kao što je to učinila Rusija, propustivši da profite od donedavne visoke cijene energenata pretvori u razvojni momentum, investira u tehnologije, znanje, industriju. Jedina industrija što ju je Rusija razvijala ostala je ona vojna, a koliko god netko bio fasciniran vojnom snagom, njome se dugoročno ne mogu ostvarivati neki uspjesi.

Kina je postala drugo gospodarstvo na svijetu. Dobro, još uvijek je nešto slabija od Europske unije, ako Uniju promatramo kao jedinstveno gospodarstvo. Ali, problem je što je Kina koncentrirala svjetsku proizvodnju, iskoristila prednosti slobodnoga globalnog tržišta, a pritom je iskoristila i to što ju nitko nije pokušao natjerati da pritom igra prema zajedničkim pravilima.

Tek lani u ožujku Europska komisija i Visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku definirali su Strateški pregled odnosa EU i Kine.

U tom dobrom dokumentu definirano je deset točaka, koje EU mora ubuduće provoditi, kad je riječ o odnosima s Kinom, a tih je deset točaka koncentrirano na uvjetovanje Kini da, želi li pristup europskom tržištu, mora poštovati pravila koja vrijede u europskom ekonomskom prostoru. Insistira se na tome da se više kao do sada ne tolerira ropski i prinudni rad, da se insistira na tome da i Kina poštuje demokratska načela u unutarnjem životu, da poštuje pravila zaštite okoliša i ograničavanje izlučivanja stakleničkih plinova, dakle, sve ono što poskupljuje proizvodnju unutar EU.

Problem je u tome što je Junkerova komisija definirala dobar policy paper, koji je do ove krize ipak uglavnom ostao mrtvo slovo na papiru, jer već kad je kineski predsjednik, vrlo brzo nakon što je taj dokument usvojen, napravio europsku turu, a europski državnici prema njemu su se odnosili kao što se odnose prema Putinu, tolerirali su bilateralne dogovore mimo okvira Strateškog pregleda i u njemu definiranih deset mjera.

Još gore je bilo u travnju u Dubrovniku, kad se kineski premijer u okviru inicijative 16 + 1 sastao s premijerima novih članica EU i zemalja zapadno-balkanskoga susjedstva, koje su sve pokušale ugrabiti što bolje mjesto na kineskom Putu svile, a da pritom premijeri članica EU nisu ni pomišljali na Strateški pregled i dogovorene zajedničke obaveze.

Europska unija sama je stvorila Kinu kao rivala, jer joj je dopuštala da profitira od slobodnog tržišta, ne poštujući pravila koja bi na uređenom tržištu morala vladati za sve.

Pandemijska kriza odjednom je pokazala da se jednostavno više ne može kao do sada. Budući da je velik dio proizvodnje iz Unije preseljen u Kinu, Europa je ostala i bez proizvodnje medicinske opreme i zaštitnih sredstava. Bilo je nemoguće na razini Unije u kratkom roku stvoriti europski fond medicinske opreme, a kad je počela borba zemalja članica za opremu za vlastite potrebe, trenutno je bilo ozbiljno načeto načelo solidarnosti unutar EU.

Pravila koja su vrijedila prije krize izazvane pandemijom virusa COVID-19, nakon smirivanja stanja jednostavno više neće moći vrijediti. Unija uvijek reagira sporo, ali sad je u pitanju opstanak, puko preživljavanje zajednice, pa će se sada uspostaviti odlučne mjere za provođenje zajedničkih politika.

CRNA GORA KAO LIDER 

Na prostoru Zapadnog Balkana posve se jasno definiralo liderstvo, a koliko god mala bila, Crna Gora je u ovom razdoblju definitivno učvrstila svoju lidersku poziciju na zapadno-balkanskom prostoru, kad je riječ o pristupanju EU. K

ao i Unija, Crna je Gora izložena kineskom utjecaju, i vodstvo Crne Gore morat će u narednom razdoblju, u suradnji s EU, naći načina kako umanjiti taj rizik. Uostalom, Crna Gora već je jednom prevladala rizik pretjerane izloženosti ekonomskom utjecaju Rusije, koja je uvijek bila daleko agresivnija i politički „otvorenija” u svojim pokušajima dovođenja pod ekonomsku kontrolu pojedinih zemalja, nego što je to Kina.

Srbija je odabrala drugi put, njeno vođstvo vodilo je istovremeno dvije iracionalne i neuravnotežene politike. S jedne strane, neuravnoteženo je vodilo politiku zaštite zdravlja građana, najprije zanemarujući opasnosti, a istovremeno vodeći agresivnu kampanju protiv Crne Gore posredstvom svoje paradržavne organizacije, Srpske pravoslavne crkve, da bi nakon zaoštravanja krize započelo nesrazmjerno ograničavanje temeljnih sloboda građana i iracionalno iživljavanje vladajuće partije nad sugrađanima.

VUČIĆEVA ČVRSTA RUKA

Tijekom krize, u kojoj je suspendirao Ustav, Aleksandar Vučić Srbiju je transformirao u posve otvorenu diktaturu, zaoštravajući razliku u pravima građana sukladno političkom opredjeljenju, segregirajući građane, temeljito poništavajući rudimentarne medijske slobode…

Sve to nije ostalo neprimijećeno unutar EU. Skupina predvođena euro parlamentarcima Vladimirom Bilčikom i Tanjom Fajon uputila je ozbiljno upozorenje Europskoj komisiji, a jedan od pripadnika ove skupine, Tonino Picula, nekadašnji hrvatski šef diplomacije, jasno je u svojim izjavama razlučio racionalno ponašanje Crne Gore, koje je bilo posve u europskim okvirima, i ono što čini Srbija u odnosu na svoje građane.

Druga iracionalnost politike Srbije je ona međunarodna. Politika dva ili tri stolca Srbiji, koja zapravo ne želi prihvatiti europske demokratske i ekonomske standarde, činila se uspješnom, a u zao čas Vučić je djetinjasto htio iskoristiti krizu za dodatno uvjetovanje svoje navodno „proeuropske” politike. Slavljenje Kine i Rusije, a podsmijeh Europskoj uniji, koja se navodno raspada, ovog puta nije došao u pravo vrijeme.

Rusija će se uskoro morati „politički deinvestirati”. Doduše, na Balkanu ona nikad nije niti previše „investirala”, nego se oslanjala na rusofiliju protueuropskih i protudemokratskih političkih opcija, uglavnom u Srbiji, i svoju je balkansku ulogu odigravala kao svojevrstan kišobran velikosrpskim zahtjevima. Dramatičan pad cijena nafte Rusiju će gurnuti u duboku recesiju, pa će vjerojatno i onako besmislene i beskorisne propagandne akcije ruskih antibiološko-kemijskih jedinica i njihova ubogog zdravstva, kakve su provodili u Italiji i Srbiji, postati preskupe bankrotiranoj državi.

Sjeverni tok kao važan energetski projekt postaje sve upitniji, a jednako tako u pitanje dolazi i oživljavanje Turskog toka. Sa smanjenom potrošnjom energetika prestaje biti faktorom ruske moći. Malo je vjerojatno da će se ruski ambasadori bilo gdje u Europi, osim možda u Srbiji, producirati u onim grotesknim staljinističkim uniformama, u kojima su ti ambasadori više nalik na zastavnike prve klase nego na ono što bi trebali biti – diplomati, ponašajući se kao da su predstavnici relevantne (vojne i ekonomske) sile, i postat će neprimjetni.

Za odnose prema Kini trebat će ozbiljnija politika. Strateški pregled odnosa Kine i Europske unije i deset točaka koje je Junkkerova Komisija lani definirala, dobra su ishodišta za ozbiljno političko planiranje, a u Uniji bi morali biti svjesni da i one države Zapadnog Balkana, koje su se u pandemijskoj krizi iskazale kao ozbiljni saveznici, moraju biti obuhvaćene tim policy planom.

ODLUKA PARLAMENTA

Parlament Bjelorusije raspisao je danas predsjedničke izobre za 9. avgust.

Predsjednik Aleksandar Lukašenko, koji je na vlasti od 1994, najavio je prošle godine kandidaturu za još jedan mandat.

On je tada, međutim, obećao da neće vladati zemljom zauvijek.

SAD i EU redovno kritikuju bjeloruske vlasti zbog loše sprovedenih izbora i gušenja opozicije.

Prošlogodišnji parlamentarni izbori potpuno su odstranili opoziciju, a svih 110 mjesta u parlamentu pripalo je bivšim funkcionerima vlasti, diplomatama i članovima provladinih partija.

Posmatrači OEBS izjavili su u to vrijeme da su “osnovne slobode zanemarene i da integritet izbornog procesa nije adekvatno zaštićen”.

Ako 65-ogodišnji Lukašenko dobije i ove predsjedničke izbore, to će mu biti šesti uzastopni mandat na toj funkciji.

EVROPSKA KOMISIJA

Evropska komisija (EK) je pozvala zemlje članice Evropske unije kao i zemlje Šengen zone da produže ograničenje za sva putovanja koja nijesu neophodna do 15. juna.

Evropska Komesarka za unutrašnje polsove Ilva Johanson je naglasila da je neophodan koordinisan postepeni pristup za funkcionisanje šengen prostora, te da bi trebalo da se dogodi kada bude dozvolila zdravstvena situacija.

“Ograničenja u slobodnom kretanju i kontroli na unutrašnjim granicama moraće se postepeno ukinuti prije nego što uspijemo da uklonimo ograničenja na vanjskim granicama, i obezbijedimo pristup ostalim građanima koji ne dolaze iz EU, za putivanja kojia nijesu neophodna”, poručila je Jonason.

Evropski komesar za promociju evropskog načina života, Margaritis Šinas kazao je da smanjena socijalna interakcija ostaje način kojim se pokušava spriječiti širenje koronavirusa.

“Uprkos napretku u mnogim evropskim zemljama, situacija u svijetu je veoma krhka. Neophodno je da bilo koja preduzeta akcija bude postepena, s tim da se različite mere ukidaju u različitim fazama”, poručio je Šinas.

Ograničavanje putovanja, kao i poziv za produženje ovih mjera odnosi se na „EU + zonu“, a koja obuhvata sve države članice EU, kao i one članice Šengen zone koje nisu dio EU, poput Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švajcarske.

Evropska komisija poziva na kontinuirani koordinirani pristup produženju, jer “djelovanje na vanjskim granicama može biti djelotvorno samo ako ga sprovedu sve države EU i šengena na svim granicama,ujedinjeno i s istim datumom završetka”.

Ivan Mijanović, dopisnik RTCG-a iz Brisela