U RUSIJI

Jedna osoba je poginula kada je eksplodirala plinska boca u najvećoj plutajućoj fabrici u Rusiji “Vsevolod Sibircev”.

To je saopštio je izvršni direktor kompanije “Dobroflot” Aleksander Efremov.

“Jedan muškarac, zavarivač, poginuo je. Još jedna žena je povrijeđena i prevezena u bolnicu”, rekao je Efremov za TASS.

Brod “Vsevolod Sibircev” jedna je od dvije najveće plutajuće fabrike na svijetu.

Plovilo je dugo 179 metara, ima nosivost od 26.000 tona.

VENECUELA

Najmanje 17 ljudi je ubijeno, a devet je ranjeno u neredima u zatvoru u Venecueli, saopštile su rano jutros vojne vlasti.

Pobuna je izbila juče u zatvoru Guanare na sjeverozapadu Venecuele, kada su zatvorenici pokušali masovno bjekstvo i probili ogradu.

Vlasti još nijesu povratile potpunu kontrolu nad zatvorom poslije pobune.

U zatvoru je oko 2.500 zatvorenika na izdržavanju kazne, a kapacitet ustanove je 750.

OSNIVAČ “TESLE”

Osnivač kompanije “Tesla” Ilon Mask “obrisao” je 14 milijardi dolara vrijednosti preduzeća nakon što je tvitovao da je njegova cijena previsoka.

Maskov tvit je takođe smanjio tri milijarde dolara njegovog udjela u “Tesli”, pošto su se investitori odmah povukli iz kompanije, prenosi Bi-Bi-Si.

“Teslina cijena akcija je previsoka po mom mišljenju”, napisao je u jednom od nekoliko tvitova, među kojima su i oni u kojima se zavjetuje da će prodati svoj imetak.

U drugom tvitu objavio je da je njegova djevojka ljuta na njega, dok je jedan tvit jednostavno glasio: “Bijes, bijes protiv umiranja svjetlosti svijesti.”

“Volstrit žurnal” objavio je da je milijarder negirao da je tvit o cijeni akcija “Tesle” bio šala.

Cijena “Teslinih” akcija porasla je ove godine, podižući vrijednost proizvođača električnih automobila na blizu 100 milijardi dolara, što bi Masku moglo da donese bonus isplatu od nekoliko stotina miliona dolara.

Maskovi ironični komentari svakako zadaju glavobolje investitorima i utiču na cijene deonica, a ovo nije prvi put da se milijarder “igra” na ovaj način.

JAPAN

Japanske vlasti su danas počele da koriste robote u hotelima u kojima su zaraženi korona virusom s blagim simptomima, u okviru plana oslobađanja kreveta u preopterećenim bolnicama.

Na radnom mjestu danas je debitovao čovjekoliki robot Peper koji je pozdravio guvernerku Tokija Juriko Koike kada je ušla u hotel.

Peper nosi hiruršku masku, podsjeća pacijente da redovno mjere temperaturu i savjetuje im da se što više odmaraju.

U hotelima ima doktora i medicinskih sestara, a pacijenti imaju pristup aplikacijama na računarima i tabletima u kojima bilježe svoju temperaturu i simptome.

Drugačiji, nečovjekoliki roboti zaduženi za čišćenje biće u lobijima hotela gdje će pacijenti dolaziti po obroke, u cilju smanjenja rizika od infekcije.

Za pacijente s blagim tegobama, vlasti Tokija su do sada iznajmile pet hotela u kojima ima između 1.500 i 2.800 soba.

Zaraza korona virusom potvrđena je u Japanu kod više od 14.000 osoba, od kojih su umrle 432.

Premijer Japana Šinzo Abe izjavio je danas da će vanredno stanje zbog korona virusa koje ističe sljedeće nedjelje biti produženo za oko mjesec dana.

Abe je rekao da je zdravstveni sistem Japana i dalje pod velikim pritiskom.

KCNA

Lider Sjeverne Koreje Kim Džong Un pojavio se u javnosti prvi put poslije 20 dana, u vrijeme spekulacija o njegovom zdravstvenom stanju, javila je danas sjevernokorejska državna agencija KCNA.

Prema navodima KCNA, Kim je prisustvovao ceremoniji povodom završetka fabrike đubriva u Sunčeonu, blizu glavnog grada Pjongjanga, s drugim zvaničnicima, među kojima je bila i njegova sestra Kim Jo Džong.

Fotografije s ceremonije za sada nijesu objavljene.

Kim je posljednji put viđen 11. aprila, na sastanku Politbiroa vladajuće Radničke partije Koreje.

Spekulacije o njegovom zdravlju počele su da kruže pošto se 15. aprila nije pojavio na proslavi najvažnijeg državnog praznika, godišnjice rođenja njegovog dede Kim Il Sunga, osnivača Sjeverne Koreje.

Dok su prethodnih nedjelja kružile glasine o Kimovom lošem stanju, čak i smrti, vlada Južne Koreje objavila je da Kim od 13. aprila boravi u oblasti grada Vonsan i da u Severnoj Koreji “nijesu uočena nikakva sumnjiva kretanja”.

NAKON KRITIKA

Ruska pravoslavna crkva odustala je od postavljanja mozaika sa likom predsjednika Vladimira Putina u crkvi koja se gradi kod Moskve, izjavio je danas predstavnik sveštenstva.

“Umjetnički odbor je prema želji šefa države odlučio da ne postavi” mozaik, izjavio je vladika Stefan koji će biti starješina te buduće velike crkve, prenijela je agencija Interfaks.

To zdanje, posvećeno oružanim snagama, trebalo je da ima mozaik sa likom Putina i ministra odbrane Sergeja Šojgua usred freske koja veliča pripajanje Krima Rusiji 2014. godine.

Najava mozaika s likom ruskog predsjednika izazvala je talas kritika u toj zemlji. Putin je na vijest o postavljanju mozaika rekao da će jednog dana buduće generacije cijeniti sadašnja dostignuća, ali da je još rano za to.

Pozivajući se na izvore bliske sveštenstvu, list Novaja Gazeta prenosi da će umjesto mozaika sa likom Putina, biti postavljen mozaik sa monasima.

NAKON MASAKRA

Vlada Kanade zabranila je prodaju i upotrebu 1.500 vrsta vojnog oružja, saopštio je premijer Džastin Trudo.

“Od sada u Kanadi više nije dozvoljeno prodavati, kupovati, prevoziti, uvoziti ili koristiti vojno oružje”, rekao je Trudo na konferenciji za novinare u Otavi, prenio je Tanjug.

On je dodao da je ovo oružje napravljeno samo sa jednom svrhom: da ubije što veći broj ljudi, što je brže moguće.

“Oni nemaju koristi – i nije im mjesto među nama”, rekao je Trudo.

Ova odluka donijeta je ubrzo nakon najvećeg masakra u kanadskoj istoriji, u kojoj su 18. aprila ove godine ubijene 22 osobe u pokrajini Nova Škotska.

ZBOG PANDEMIJE

Aviokompanija Rajaner (Ryanair) najavila je otpuštanje najmanje 3.000 radnika zbog krize u poslovanju koju je izazvala globalna pandemija COVID-19.

U saopštenju kompanije iz Irske navodi se da je odluka o otpuštanju radnika bila neminovna, a da će ostali radnici biti poslani na neplaćeni odmor uz smanjenje plata za 20 posto.

Direktor kompanije Majkl O’Liri će takođe narednih 12 mjeseci primati umanjenu plazu za 50 posto.

Čelnici Rajaner vode pregovore s Boingom u namjeri da otkažu ranije narudžbine za kupovinu novih aviona.

Rajaner zapošljava blizu 17.500 radnika.

Iz kompanije Britiš ervejs ranije je najavljeno otpuštanje 12.000 radnika zbog krize koju je izazvala pandemija COVID-19. Ta kompanija je u vlasništvu španske grupacije IAG.

PRVI PUT U ISTORIJI

Svijet prvi put obilježava Medjunarodni praznik rada bez okupljanja i drugih manifestacija koje su uobičajene za 1. maj.

Većina zemalja je u karantinu zbog pandemije korona virusa od kojeg je umrlo više od 230.000 ljudi.

Prvi maj je neradni dan u mnogim zemljama koji se obeležava masovnim skupovima sindikata, ali je ove godine drugačije. Zbog zabrane kretanja, skupovi su se sveli na izlaske na balkone sa plakatima ili virtuelna okupljanja na društvenim mrežama.

U Francuskoj će sindikati podsjetiti na “nevidljive ljude u društvu” – kasirke i negovateljice koji rade uprkos korona virusu. U Francuskoj se obično na ulicama prodaju mali buketi đurđevka kojih ove godine nema.

Neki su se ipak usudili da izađu na ulicu kao u Istanbulu gdje je turska policija privela oko 15 osoba, među kojima je liderka velike turske sindikalne konfederacije DISK Arzu Čerkezoglu.

U Atini je održan poseban masovni skup – uz mjere sanitarne zaštite, uprkos zahtjevu grčkih vlasti da se tradicionalna prvomajska povorka odloži za nedjelju dana kad se se previđa ublažavanje mjera karantina.

U Njemačkoj vlasti strahuju od “drugačijeg 1. maja” – od rivalskih skupova ekstremne ljevice i desnice, kao i onih koji vjeruju u teorije zavjere i ne priznaju mjere karantina.

Međunarodna organizacija rada je procijenila da bi oko 1,6 milijardi ljudi moglo da ostane bez prihoda zbog mjera koje su dovele do recesije širom svijeta.

Praznik rada je komemoracija povodom velikih demonstracija radničkog pokreta 1886. godine u Čikagu i pogibije aktivista u sukobu s policijom.

“NIKADA SE NIJE DOGODILO”

Kandidat Demokratske stranke za američkog predsjednika, Džo Bajden kategorički je danas negirao optužbe bivše službenice Senata Kongresa SAD da ju je seksualno napao početkom 1990-ih godina.

Rekavši da se “to nikada nije dogodilo”, Bajden se tako prvi put javno oglasio o optužbi bivše saradnice Tare Rid.

“Kažem nedvosmisleno: to se nikada, nikada nije dogodilo”, rekao je Bajden za MSNB, “Bivša službenica je rekla da je podnijela žalbu još 1993. godine.”

“Ali ona nema evidenciju o ovoj navodnoj pritužbi”, rekao je on, te da će tražiti od Nacionalnog arhiva da utvrdi da li postoji zapis o takvoj tužbi, ali da ne vjeruje da takav dokument postoji.

Dodao je da njegovi lični materijal iz tog perioda, koji je poklonio Univerzitetu u Delaveru, ne sadrže kadrovske dosijee.

Optužbe Tare Rid pojavile su se kada je Bajden postao glavni suparnik Demokrata Donaldu Trampu koga je više žena optužilo za nedolično i nasilničko seksualno ponašanje tokom prethodne predizborne trke za Bijelu kuću.