4,5 RIHTERA

Zemljotres jačine 4,5 stepeni Rihterove skale pogodio je danas centralnu Bugarsku, nešto poslije 14 časova.

Još se ne zna da li ima povrijeđenih i da li je pričinjena materijalna šteta.

Epicentar je bio 10 kilometara sjeverno od drugog najvećeg bugarskog grada Plovdiva, na dubini od dva kilometra, saopšteno je iz Nacionalnog geofizičkog instituta.

Zemljotres je praćen nizom manjih pretresa i osjetio se u glavnom gradu Sofiji ali i širom Bugarske.

UZ POŠTOVANJE MJERA

Postrojeni po sanitarnim pravilima utvrđenim zbog pandemije, članovi grčkih sindikata su danas pred Skupštinom Grčke priredili jedinstven, prvomajski skup s kojeg su u svijet poslate upečatljive fotografije.

Uz međusobni razmak od po dva metra, stotine sindikalaca su se na poziv koordinacionog sindikalnog centra ljevice “Sveradnički borbeni pokret” (PAME) rasporedile pred Spomenikom Neznanom vojniku pred Skupštinom i na čitavom atinskom trgu Sintagma.

Sindikalne parole za bolji položalj zaposlenih skandirali su držeći transparente i crvene zastave komunističke ljevice, s bijelim i crvenim maramama preko lica na kojima je nad simbolom PAME pisalo: “I POKRIVENA USTA IMAJU GLAS”.

Aktivisti su prošle noći i rano jutros na Trgu Sintagma i bulevarima do njega iscrtali oznake da bi učesnicima olakšali održavanje bezbjedne dvometarske razdaljine prilikom dolaska i tokom samog skupa.

Pridržavanjem opštih sanitarnih mjera sindikalci su uspjeli da organizuju uredan masovni skup uz poštovanje propisa, a bez potrebe da ga, po zahtjevima Vlade, odlože za nedjelju dana, pošto mjere izolacije budu popustile.

Sličan skup je održan i u centru Soluna, a prvomajskih povorki je bilo i drugdje u Grčkoj.

Predsjednik Komunističke partije Grčke, zastupljene u Skupštini Grčke, Dimitris Kucumbas rekao je u govoru na Sintagmi da “glavno pitanje za poslije pandemije jeste dilema sociajalizam ili varvarstvo, a naš odgovor je: Sociajalizam”.

“Potrebno je novo, pošteno društvo kojim zaista vladaju radnička klasa i narod”, rekao je Kucumbas.

AUSTRALIJA

Policajci u Australiji ubili su muškarca koji je nožem napao nekoliko ljudi u šopnig molu.

Muškarac je nožem ranio nekoliko prolaznika na parkiralištu tržnog centra u primorskom gradu Saut Hedlend na sjeverozapadu zemlje, prenosi AP navode lokalnih medija.

Policajac je ispalio hitac u napadača, a povrijeđeni prolaznici prevezeni su u bolnicu.

Muškarac je preminuo, a policija istražuje okolnosti i motive napada.

BOLIVIJA

Mnogi građani Bolivije lupali su sinoć šerpe i bacali petarde sa prozora i balkona tražeći održavanje predsjedničkih izbora u roku od 90 dana.

Protest je bio posebno glasan u glavnom gradu La Pazu, a održan je usred vanredne situacije proglašene 22. marta zbog epidemije korona virusa.

Predsjednički izbori u Boliviji zakazani za 3. maj odloženi su zbog epidemije. Parlament je u srijedu usvojio zakon prema kojem bi izbori trebalo da budu održani u roku od 90 dana, ali zakon treba da potpiše privremena predsjednica Žanin Anjes.

Pristalice bivšeg predsjednika Bolivije Eva Moralesa sumnjaju da Žanin Anjes odugovlači sa potpisivanjem zakona da bi odložila izbore za narednu godinu iako je izborna komisija predložila da glasanje bude održano između 28. juna i 27. septembra.

Morales je 10. novembra 2019. godine bio primoran na ostavku pod pritiskom vojske i protesta opozicije koja se bunila na rezultate predsjedničkih izbora na kojima on tvrdi da je pobijedio, iako prema Ustavu nije imao pravo na novi mandat.

Od njegove ostavke zemlju vodi senatorka desnice Žanin Anjes koja se proglasila za privremenu predsjednicu Bolivije.

NOVI NAPAD

Izraelski avioni ispalili su nekoliko raketa sa okupirane Golanske visoravni na ciljeve u južnoj Siriji, javili su sirijski državni mediji.

U izvještaju se navodi da je posljednji u nizu napada koji je Izrael izveo ovog mjeseca na ciljeve u Siriji, izazvao samo materijalnu štetu, prenosi Rojters.

Zapadne obavještajne službe izraelska bombardovanja ciljeva u Siriji opisuju kao napade na uporišta militanata koje podržava Iran.

Nakon što je Sirija prošle nedjelje saopštila da je odbila izraelske napada u blizini Damaska, izraelski ministar odbrane Naftali Benet je rekao da će njegova zemlja pojačati kampnju protiv Irana u Siriji, čime je indirektno potvrdio da Izrael stoji iza napada, navodi Rojters.

OPTUŽIO KINU

Predsjednik SAD Donald Tramp rekao je kako vjeruje da je kinesko postupanje s koronavirusom dokaz da će Peking “učiniti sve što može” da on ne bude reizabran u novembru.

U intervjuu Rojtersu iz Ovalne sobe, Tramp je žestoko napao Kinu i rekao da gleda različite mogućnosti u smislu posljedica za Peking zbog virusa.

“Mogu mnogo učiniti”, rekao je Tramp ne precizirajući šta.

Tramp krivi Kinu za globalnu pandemiju od koje je najmanje 60.000 ljudi umrlo u SAD, a američku ekonomiju bacila u duboku recesiju, dovodeći tako u opasnost i njegov reizbor.

Tramp koga u javnosti često optužuju da nije dovoljno brzo djelovao da pripremi SAD za širenje virusa, rekao je da vjeruje da je Kina trebala mnogo ranije da informiše svijet o koronavirusu.

Na pitanje razmišlja li o carinskim ograničenjima ili sličnim mjerama kada je riječ o Kini, Tramp je rekao da “može mnogo toga da preduzme”.

“Kina će učiniti sve što mogu kako bi ja izgubio trku za novi predsjednički mandat”, rekao je Tramp.

On je rekao i da vjeruje da Peking želi da njegov protivkandidat iz redova Demokratske stranke Džo Bajden pobijedi kako bi ublažili pritisak koji je Tramp usmjerio na Kinu zbog trgovine i drugih pitanja.

PROGLAŠENI TERORISTIMA

Njemačka vlada saopštila je danas da na svom tlu zabranjuje sve aktivnosti libanskog šiitskog pokreta Hezbolah, a to su ranije od Njemačke zatražili SAD i Izrael.

Do sada su bile zabranjene samo aktivnosti vojnog krila Hezbolaha, koje zemlje Evropske unije smatraju terorističkim pokretom. Međutim, ostao je aktivan politički ogranak Hezbolaha koji redovno organizuje proteste i anti-izraelske akcije.

Njemački ministar unutranjih poslova Horst Zehofer od danas zabranjuje sve “aktivnosti šiitske terorističke organizacije Hezbolah u Njemačkoj”, naveo je na Tviteru portparol ministra Stiv Alter.

Prema njegovim riječima, od jutros je pokrenuto nekoliko policijskih operacija u različitim područjima Njemačke.

Njemački mediji prenijeli su da se operacije sprovode u tri džamije, u Berlinu, Bremenu i Minsteru, kao i u jednom centru za libanske emigrante u Dortmundu.

Hezbolah osnovan 1982. godine tokom libanskog građanskog rata, bori se protiv Izraela i jedan je od ključnih aktera u Libanu. Blizak je i sa Sirijom.

Procjenjuje se da u Njemačkoj ima oko 1.000 članova Hezbolaha, a oni prikupljaju novac, regrutuju simpatizere i organizuju proteste na kojima pozivaju na uništenje Izraela.

Bivši američki ambasador u Njemačkoj, a sada savjetnik predsjednika Donalda Trampa, Ričard Grenel pozvao je u septembru Berlin da zabrani političke aktivnosti Hezbolaha.

“To bi spriječilo Hezbolah da okuplja simpatizere i prikuplja novac, dok bi Njemačka u svijet poslala jaku poruku da ne toleriše nasilje, antisemitsku mržnju i teror u Evropi”, rekao je tada Grenel.

IZMEĐU GRČKE I ITALIJE

Vojni helikopter koji je učestvovao u NATO operaciji u Sredozemlju srušio se u moru između Italije i Grčke, saopštila je danas kanadska vojska sa čijeg nosača je letjelica poletjela.

Vojni helikopter koji je učestvovao u NATO operaciji u Sredozemlju srušio se u moru između Italije i Grčke, saopštila je danas kanadska vojska sa čijeg nosača je letjelica poletjela.

Grčka ERT televizija objavila je da su ostaci helikoptera i jedno tijelo locirani u srijedu uveče, dok se još pet osoba vode kao nestali.

Helikopter Ciklon nalazio se na nosaču Halifaks i korišćen je u vježbi NATO nedaleko od obala Grčke.

“U toku su potraga i spasavanje”, kratko je saopštila kanadska vojska, prenosi Rojters.

Helikopteri tog tipa uglavnom se koriste za lov na podmornice, nadzor, traganje i spašavanje.

“Djelovi helikoptera pronađeni u zoni na moru pod kontrolom Italije, a Grčka je poslala helikopter svoje ratne mornarice u operaciji spasavanja”, rekli su grčki izvori.

Grčka državna televizija ERT prenijela je sinoć da je nestao helikopter u kojem se pretpostavlja da su bile tri osobe.

Drugi detalji nijesu saopšteni.

UZ MJERE PREDOSTROŽNOSTI

Ministar turizma Grčke, Hari Teoharis, poručuje da ta zemlja želi da ovog ljeta, kao i uvijek, dočeka goste, ali će i dalje preduzimati mjere predostrožnosti i pokazivati liderstvo u upravljanju pandemijom korona virusa, namećući pravila tako da se svi mogu osjećati bezbjedno.

U intervjuu za Bi-Bi-Si radio, on je rekao da je veoma važno, u trenutku dok se razmišlja o ponovnom pokretanju motora ekonomije, kako omogućiti putovanja i kako to odgovorno uraditi, prenijela je ANA.

Na pitanje da li će mjere uključivati zahtev da turista ima negativan test na koronavirus prije nego što otputuje, grčki ministar je potvrdio da je to jedna od ideja o kojima su razgovarali grčki epidemiolozi, iako još ništa nije odlučeno, i da je najvjerovatnije da će biti određenih zahtjeva prije nego što se krene na putovanje.

Teoharis ističe da je jasno da Grčka želi da ljudi posjete tu zemlju tokom ljeta.

“Da, mi želimo da ljudi dođu u Grčku. Naravno da ćemo preduzeti mjere predostrožnosti u pogledu zahtjeva prije putovanja, ali i u pogledu načina na koji putujemo, načina na koji ostajemo, na plažama itd.”, naglašava grčki ministar turizma i dodaje da će se primijenjivati pravila društvenog distanciranja.

Dodaje da su dočekivali turiste više od 50 godina i da žele da nastave da pokazuju gostoprimstvo po kome su, kako kaže, veoma poznati.

POMPEO

Sjedinjene Američke Države će nastaviti da vrše pritisak da se Sjeverna Koreja denuklearizuje, bez obzira ko je na čelu komunističkog režima u Pjongjangu, kazao je američki državni sekretar Majk Pompeo.

On je na konferenciji za novinare rekao da nema šta da kaže o nagađanjima o bolesti sjevernokorejskog lidera Kim Džong Una, prenosi Tanjug.

“Naš cilj je da sprovedemo sporazum koji su u Singapuru postigli predsjednici Kim i Tramp – potvrđenu denuklearizaciju Sjeverne Koreje”, kazao je Pompeo.

On je rekao da se nada da će se u daljim pregovorima postići rješenje.

“Koje je dobro i za američki i za sjevernokorejski narod, i za cio svijet”, kazao je Pompeo.

  • Počinje gradnja druge dionice auto-puta: Andrijevica dočekala projekat koji mijenja budućnost kraja
    on 04/03/2026 at 18:56

    A uskoro počinje gradnja druge dionica auto-puta od Mateševa do Andrijevice. Stanovnici Andrijevice na to su čekali decenijama, a novi put donijeće i novu šansu za bolji život u tom kraju. Razgovarali smo s mještanima sela preko čijih imanja će proći nova saobraćajnica, ali i onima čije su kuće sačuvane od rušenja.

  • Godišnja inflacija u eurozoni preliminarno porasla na 1,9 odsto u februaru
    on 04/03/2026 at 17:02

    Godišnja inflacija u eurozoni, prema preliminarnim procjenama, porasla je u februaru sa januarskih 1,7 odsto na 1,9 odsto, objavio je danas Eurostat.

  • Montenegroberza: Promet na berzi u februaru 26,94 miliona eura
    on 04/03/2026 at 11:46

    Ukupan promet na Montenegroberzi u februaru je iznosio 26,94 miliona eura i bio je 147 puta veći u odnosu na januar.

  • Monstat: Vrijednost otkupa 14,5 miliona eura
    on 04/03/2026 at 11:28

    Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 14,5 miliona eura.

  • Delegacija EBRD u Crnoj Gori: Dugoročna transformacija ekonomije u skladu sa EU putem
    on 04/03/2026 at 07:23

    Tim Ministarstva finansija, predvođen državnom sekretarkom Milicom Adžić, sastao se sa delegacijom savjetnika Odbora direktora Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Adžić je istakla da je cilj u narednom periodu da svaki projekat doprinese ne samo infrastrukturi, već i dugoročnoj transformaciji ekonomije u skladu sa EU putem.

  • Preko 100.000 poreskih dokumenata u zastoju; Laketić: Sistem se stabilizuje
    on 04/03/2026 at 06:41

    Novi integrisani informacioni sistem Poreske uprave, najavljen kao reformski iskorak Poreske administracije, već dva mjeseca pokazuje probleme u funkcionisanju. Preko stotinu hiljada poreskih dokumenata je u zastoju zbog elektronske registracije i neusaglašenosti Zakona o privrednim društvima sa Poreskim sistemom. Iz Poreske uprave poručuju da se sistem polako stabilizuje i da će omogućiti brojne benefite korisnicima.

  • Kako su kupovane akcije Prve banke: U korist Đukanovića, na štetu EPCG
    on 04/03/2026 at 05:49

    Redovne akcije Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) u Prvoj banci sredinom prošle godine bile su tržišno vrijedne 20,5 eura po akciji, ili šest puta manje od cijene po kojoj su kupovane, tj. 81.035 redovnih akcija vrijedilo je preko 1,6 miliona eura, a plaćene su više od 10,3 miliona eura.

  • Sukobi na Bliskom istoku mogu poskupiti gorivo u Crnoj Gori do šest centi
    on 03/03/2026 at 20:00

    Provjeravali smo kakve posljedice bi građani Crne Gore mogli imati zbog sukoba na Bliskom istoku. Već od naredne sedmice gorivo će biti skuplje do šest centi, kažu ekonomisti. Da li će to izazvati rast troškova transporta, a samim tim i cijena proizvoda zavisiće od toga koliko će trajati sukobi. Ukoliko se sve završi za nekoliko sedmica, građani nemaju razloga da se plaše skoka cijena, poručuju sagovornici Biljane Rovčanin.

  • Uljarević: Normalizacija identitetskih podjela i govor mržnje ozbiljan rizik za demokratski razvoj
    on 03/03/2026 at 17:03

    Izvršna direktorka Centar za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević upozorila je da su u Crnoj Gori prisutni zabrinjavajući trendovi koji se ogledaju u normalizaciji identitetski zasnovanih podjela, ideološko-politički motivisanom revizionizmu i njegovom negiranju kao faktora rizika, kao i u jačanju govora mržnje i dezinformacija u online prostoru.

  • Obnovljivim izvorima do ubrzanja energetske tranzicije i smanjenja zavisnosti od uvoza
    on 03/03/2026 at 06:13

    Crna Gora nastoji da ubrza energetsku tranziciju i smanjiti zavisnost od uvoza električne energije kroz razvoj obnovljivih izvora, ali i bolje korišćenje postojećih resursa poput hidro- i termoenergije. Dok stručnjaci ukazuju na veliki neiskorišćeni potencijal, država poručuje da je zakonski okvir spreman za investicije i reforme. A nova studija pokazuje da bi solarni i vjetro projekti mogli znatno povećati proizvodnju struje uz očuvanje prirode.