U IRAKU

Iracki zvanicnici saopstili su da je troje demonstranata poginulo, a 19 je ranjeno u napadu na iranski konzulat koji se prosle noci dogodio u Kabali.

Medu ranjenima je sedam policajaca.

Nekoliko desetina demonstranata napali su nocas konzulat i podmetali pozare, bacali molotovljeve koktele i zamijenili iransku zastavu irackom.

Protesti su 1. oktobra poceli sirom Iraka zbog korupcije, nezasposlenosti i lose javne uprave, a poginulo je vise od 250 osoba.

NAFTNA MRLJA

Ekstremno desnicarski predsjednik Brazila Zair Bolsonaro, upozorio je da “najgore tek slijedi” u prici o misterioznoj naftnoj mrlji koja je u posljednja tri mjeseca kontaminirala vise od 200 plaza na sjeveroistoku Brazila.

“Ono sto se do sada dogodilo i sto je pokupljeno je mali dio onoga sto je iscurjelo. Najgore tek dolazi”, rekao je Bolsonaro u televizijskom intervjuu.

Prema njegovim rijecima, “sve upucuje” na grcki tanker “Bubulina” koji su brazilske vlasti u petak optuzile da je odgovoran za ekolosku katastrofu. Kompanija ciji je tanker je odbacila te navode.

Bolsonaro je naveo da se radi o “kriminalnom” cinu, kao i da se ocekuje “mnogo veca katastrofa”.

Brazilske vlasti su 29. jula otkrile izlivenu naftu na vise od 700 kilometara od obale savezne drzave Paraiba. Nafta se 30. avgusta pojavila na brazilskim plazama i do sada je stigla do drzave Baija.

Pogodeno je oko 2.000 kilometara obale, ukljucujuci i region Abroljos, utociste grbavih kitova i dom. u svijetu, jedinstvenih koralnih grebena.

NAFTNA MRLJA

Ekstremno desnicarski predsjednik Brazila Zair Bolsonaro, upozorio je da “najgore tek slijedi” u prici o misterioznoj naftnoj mrlji koja je u posljednja tri mjeseca kontaminirala vise od 200 plaza na sjeveroistoku Brazila.

“Ono sto se do sada dogodilo i sto je pokupljeno je mali dio onoga sto je iscurjelo. Najgore tek dolazi”, rekao je Bolsonaro u televizijskom intervjuu.

Prema njegovim rijecima, “sve upucuje” na grcki tanker “Bubulina” koji su brazilske vlasti u petak optuzile da je odgovoran za ekolosku katastrofu. Kompanija ciji je tanker je odbacila te navode.

Bolsonaro je naveo da se radi o “kriminalnom” cinu, kao i da se ocekuje “mnogo veca katastrofa”.

Brazilske vlasti su 29. jula otkrile izlivenu naftu na vise od 700 kilometara od obale savezne drzave Paraiba. Nafta se 30. avgusta pojavila na brazilskim plazama i do sada je stigla do drzave Baija.

Pogodeno je oko 2.000 kilometara obale, ukljucujuci i region Abroljos, utociste grbavih kitova i dom. u svijetu, jedinstvenih koralnih grebena.

IZRAEL POTVRDIO

Izrael je danas potvrdio da ce osloboditi dvojicu Jordanaca koje trenutno drzi u pritvoru, javljaju izraelski mediji.

Prethodno je jordanski ministar spoljnih poslova Ajman Safadi rekao da ce dvoje pritvorenih biti pusteno da se vrate u svoju domovinu do vikenda, prenio je AP.

Heba al Labadi i Abdul Rahman Miri su drzani dva mjeseca u pritvoru bez podizanja optuznice.

Safadi je rekao da je odluka o njihovom oslobadanju donijeta nakon dugih i intenzivnih pregovora izmedu dvije zemlje i da je jordanski kralj Abdulah Drugi ucinio sve da se to dogodi.

Prosle sedmice Jordan je objavio da je pozvao na konsultacije svog ambasadora u Izraelu u znak protesta zbog pritvaranja dvoje Jordanaca.

U isto vrijeme jordansko Ministarstvo spoljnih poslova je navelo da su vlasti uhapsile jednog gradanina Izraela koji je nelegalno presao granicu.

Izrael je pritvorio Labadi 20. avgusta i Mirija 2. septembra kada su usli na Zapadnu obalu iz Jordana.

Labadi je strajkovala gladu i prosle sedmice je primljena u bolnicu jer joj se zdravstveno stanje pogorsalo.

IZRAEL POTVRDIO

Izrael je danas potvrdio da ce osloboditi dvojicu Jordanaca koje trenutno drzi u pritvoru, javljaju izraelski mediji.

Prethodno je jordanski ministar spoljnih poslova Ajman Safadi rekao da ce dvoje pritvorenih biti pusteno da se vrate u svoju domovinu do vikenda, prenio je AP.

Heba al Labadi i Abdul Rahman Miri su drzani dva mjeseca u pritvoru bez podizanja optuznice.

Safadi je rekao da je odluka o njihovom oslobadanju donijeta nakon dugih i intenzivnih pregovora izmedu dvije zemlje i da je jordanski kralj Abdulah Drugi ucinio sve da se to dogodi.

Prosle sedmice Jordan je objavio da je pozvao na konsultacije svog ambasadora u Izraelu u znak protesta zbog pritvaranja dvoje Jordanaca.

U isto vrijeme jordansko Ministarstvo spoljnih poslova je navelo da su vlasti uhapsile jednog gradanina Izraela koji je nelegalno presao granicu.

Izrael je pritvorio Labadi 20. avgusta i Mirija 2. septembra kada su usli na Zapadnu obalu iz Jordana.

Labadi je strajkovala gladu i prosle sedmice je primljena u bolnicu jer joj se zdravstveno stanje pogorsalo.

ZATVORENICI

Albanski zvanicnici izjavili su danas da su zamrzli napore za vracanje desetina njihovih drzavljana iz Sirije gdje su zatvoreni zbog sumnje da su imali veze sa ekstremistima.

Ministarka Elisa Spiropali rekla je danas da je operacija prekinuta zbog “nove geopoliticke situacije” u Siriji ukljucujuci tursku vojnu operaciju i povlacenje americkih vojnika.

Spiropali je rekla da je medu Albancima koji su u kampu u sjevernoj Siriji 11 do 13 muskaraca osumnjicenih za teroristicke aktivnosti i 28 djece.

Albanski zvanicnici pokrenuli su u avgustu planove da vrate u zemlju 72 albanska drzavljanina.

U aprilu je susjedno Kosovo bilo prva zemlja koja je vratila 110 svojih gradana iz Sirije, uglavnom zene i djecu vezane za ekstremiste, navodi

ZATVORENICI

Albanski zvanicnici izjavili su danas da su zamrzli napore za vracanje desetina njihovih drzavljana iz Sirije gdje su zatvoreni zbog sumnje da su imali veze sa ekstremistima.

Ministarka Elisa Spiropali rekla je danas da je operacija prekinuta zbog “nove geopoliticke situacije” u Siriji ukljucujuci tursku vojnu operaciju i povlacenje americkih vojnika.

Spiropali je rekla da je medu Albancima koji su u kampu u sjevernoj Siriji 11 do 13 muskaraca osumnjicenih za teroristicke aktivnosti i 28 djece.

Albanski zvanicnici pokrenuli su u avgustu planove da vrate u zemlju 72 albanska drzavljanina.

U aprilu je susjedno Kosovo bilo prva zemlja koja je vratila 110 svojih gradana iz Sirije, uglavnom zene i djecu vezane za ekstremiste, navodi

GODISNICA PADA AMBASADE

Na danasnji dan prije 40 godina iranski studenti su zaposeli americku ambasadu u Iranu, uzevsi 52 Amerikanca kao taoce. Talacka kriza je trajala 444 dana, a njene posljedice osjecaju se i danas.

Kako pise Dojce vele (Deutsche Welle – DW), raspolozenje u Teheranu ujutro 4. novembra 1979. bilo je napeto. Nije bilo proslo ni tri dana kako je voda revolucije ajatolah Ruhola Homeini svoje sljedbenike pozvao na akciju koja je cijelom svijetu trebalo jos jednom da pokaze da je Iran poslije uspjesne revolucije napokon postao Islamska Republika i da je persijski sah zauvijek svrgnut sa vlasti.

“Smrt Americi”, skandiarale su stotine studenata ispred americke ambasade. Kasno prepodne, nekoliko desetina njih su presli ogradu i nasilno usli u zgradu. Zarobili su 66 americkih gradana, od kojih su 52 zadrzali kao taoce – na uzas cijelog zapadnog svijeta.

Bliski saradnik Homeinija i kasnije drzavni sekretar Sadek Tabatabai rekao je da je u njihovim ocima diplomatska misija Vasingtona u Iranu bila steciste spijunaze.

“Da je americka ambasada u Teheranu zaista bila diplomatski centar i da su njene aktivnosti bile cisto prikupljanje informacija ili u okviru uobicajenog rada obavjestajnih sluzbi, onda bi se moglo govoriti i drugacije. Ali posto je dokazano da su ti ljudi u americkoj ambasadi poslije revolucije bili umijesani u mnoge nemire u zemlji, i cak ih planirali, onda se s pravom moze zakljuciti da to nije bio istinski centar diplomatije, nego centar spijunaze”, rekao je.

Zaposjedanje americke ambasade u Teheranu bilo je medunarodni skandal. Jer ni u vrijeme Drugog svjetskog rata nije se desilo da zemlja domacin napadne diplomatsku misiju neke zemlje i ljude u njoj izlozi agresiji.

Vladari u Iranu su ocigledno htjeli da svjetskoj javnosti nedvosmisleno pokazu da se u njihovoj zemlji s pobjedom islamske revolucije 11. februara 1979. dogodilo vise od uobicajene promjene vlasti. U njihovim ocima je pocelo novo doba. Po prvi put u istoriji uspostavljena je islamska republika pod vodstvom siitskog svestenstva, za koju se na referendumu 1. aprila izjasnilo vise od 90 odsto stanovnistva.

Homeini nije ni podrzao niti osudio akciju. Znao je da svakim danom talacke krize njegov autoritet raste, a time i pritisak na Vasington.

Posto su pregovori bili neuspjesni, americki predsjednik Dzimi Karter vidio je samo jedan izlaz. I tako je 24. aprila 1980. pokrenuo vojnu operaciju – sa pogubnim posljedicama, kako je sam morao da prizna.

“Nakon sto se, po mom naredenju, tim za oslobadenje talaca povukao, dva helikoptera sudarila su se na tlu poslije tocenja goriva u iranskoj pustinji. Nije bilo borbe, ali je poginulo osam clanova posade. Ali, necemo odustati”, rekao je.

Propala operacija spasavanja dovela je do pada Karterove popularnosti i u novembru 1980. je za novog predsjednika SAD izabran Ronald Regan.

Ali, bas kada je Regan preuzimao funkciju, Karter je jos jednom bio u centru paznje: tog 20. januara 1981. bivsi predsjednik SAD u Frankfurtu na Majni je docekao svoje sunarodnike – koji su pusteni na slobodu poslije tacno 444 dana.

“Zelim jasno da kazem da ce iranska vlada – svi odgovorni – za sva vremena biti prokleti zbog onoga sto su ucinili nasim sunarodnicima”, rekao je bivsi predsjednik.

Zaposedanje ambasade SAD 4. novembra 1979. ucinilo je da Vasington i Teheran, koji su blisko saradivali decenijama, postanu zestoki neprijatelji. Pritom, ta akcija nije bila planirana.

Trideset godina kasnije Abas Abdi, jedan od glavnih u toj akciji za nemacki radio je rekao da je zaposijedanje ambasade bilo spontana inicijativa.

“Nije bila planirana duza akcija. Razmisljali smo o kratkom protestu. Da je bilo tako, sve bi bilo zaboravljeno nakon nekog vremena. Jedan od razloga zbog kojeg je to trajalo toliko dugo je bila velika podrska akciji. To znaci da su u osnovi i potencijalno bile moguce slicne akcije. Zato ne mogu reci sta bi se dogodilo da to nijesmo uradili. Nesto bi se sigurno dogodilo, u nekom drugom obliku. Ali studenti definitivno nijesu imali namjeru da ostanu duze od pet dana i mislili su da napuste ambasadu nakon pet dana”, naveo je.

GODISNICA PADA AMBASADE

Na danasnji dan prije 40 godina iranski studenti su zaposeli americku ambasadu u Iranu, uzevsi 52 Amerikanca kao taoce. Talacka kriza je trajala 444 dana, a njene posljedice osjecaju se i danas.

Kako pise Dojce vele (Deutsche Welle – DW), raspolozenje u Teheranu ujutro 4. novembra 1979. bilo je napeto. Nije bilo proslo ni tri dana kako je voda revolucije ajatolah Ruhola Homeini svoje sljedbenike pozvao na akciju koja je cijelom svijetu trebalo jos jednom da pokaze da je Iran poslije uspjesne revolucije napokon postao Islamska Republika i da je persijski sah zauvijek svrgnut sa vlasti.

“Smrt Americi”, skandiarale su stotine studenata ispred americke ambasade. Kasno prepodne, nekoliko desetina njih su presli ogradu i nasilno usli u zgradu. Zarobili su 66 americkih gradana, od kojih su 52 zadrzali kao taoce – na uzas cijelog zapadnog svijeta.

Bliski saradnik Homeinija i kasnije drzavni sekretar Sadek Tabatabai rekao je da je u njihovim ocima diplomatska misija Vasingtona u Iranu bila steciste spijunaze.

“Da je americka ambasada u Teheranu zaista bila diplomatski centar i da su njene aktivnosti bile cisto prikupljanje informacija ili u okviru uobicajenog rada obavjestajnih sluzbi, onda bi se moglo govoriti i drugacije. Ali posto je dokazano da su ti ljudi u americkoj ambasadi poslije revolucije bili umijesani u mnoge nemire u zemlji, i cak ih planirali, onda se s pravom moze zakljuciti da to nije bio istinski centar diplomatije, nego centar spijunaze”, rekao je.

Zaposjedanje americke ambasade u Teheranu bilo je medunarodni skandal. Jer ni u vrijeme Drugog svjetskog rata nije se desilo da zemlja domacin napadne diplomatsku misiju neke zemlje i ljude u njoj izlozi agresiji.

Vladari u Iranu su ocigledno htjeli da svjetskoj javnosti nedvosmisleno pokazu da se u njihovoj zemlji s pobjedom islamske revolucije 11. februara 1979. dogodilo vise od uobicajene promjene vlasti. U njihovim ocima je pocelo novo doba. Po prvi put u istoriji uspostavljena je islamska republika pod vodstvom siitskog svestenstva, za koju se na referendumu 1. aprila izjasnilo vise od 90 odsto stanovnistva.

Homeini nije ni podrzao niti osudio akciju. Znao je da svakim danom talacke krize njegov autoritet raste, a time i pritisak na Vasington.

Posto su pregovori bili neuspjesni, americki predsjednik Dzimi Karter vidio je samo jedan izlaz. I tako je 24. aprila 1980. pokrenuo vojnu operaciju – sa pogubnim posljedicama, kako je sam morao da prizna.

“Nakon sto se, po mom naredenju, tim za oslobadenje talaca povukao, dva helikoptera sudarila su se na tlu poslije tocenja goriva u iranskoj pustinji. Nije bilo borbe, ali je poginulo osam clanova posade. Ali, necemo odustati”, rekao je.

Propala operacija spasavanja dovela je do pada Karterove popularnosti i u novembru 1980. je za novog predsjednika SAD izabran Ronald Regan.

Ali, bas kada je Regan preuzimao funkciju, Karter je jos jednom bio u centru paznje: tog 20. januara 1981. bivsi predsjednik SAD u Frankfurtu na Majni je docekao svoje sunarodnike – koji su pusteni na slobodu poslije tacno 444 dana.

“Zelim jasno da kazem da ce iranska vlada – svi odgovorni – za sva vremena biti prokleti zbog onoga sto su ucinili nasim sunarodnicima”, rekao je bivsi predsjednik.

Zaposedanje ambasade SAD 4. novembra 1979. ucinilo je da Vasington i Teheran, koji su blisko saradivali decenijama, postanu zestoki neprijatelji. Pritom, ta akcija nije bila planirana.

Trideset godina kasnije Abas Abdi, jedan od glavnih u toj akciji za nemacki radio je rekao da je zaposijedanje ambasade bilo spontana inicijativa.

“Nije bila planirana duza akcija. Razmisljali smo o kratkom protestu. Da je bilo tako, sve bi bilo zaboravljeno nakon nekog vremena. Jedan od razloga zbog kojeg je to trajalo toliko dugo je bila velika podrska akciji. To znaci da su u osnovi i potencijalno bile moguce slicne akcije. Zato ne mogu reci sta bi se dogodilo da to nijesmo uradili. Nesto bi se sigurno dogodilo, u nekom drugom obliku. Ali studenti definitivno nijesu imali namjeru da ostanu duze od pet dana i mislili su da napuste ambasadu nakon pet dana”, naveo je.

NAKON TRI GODINE

Komesar njujorske policije Dzejms O’Nil, odlazi sa tog mjesta poslije tri godine, izjavio je u saopstenju gradonacelnik Njujorka Bil de Blazio.

Gradonacelnik je rekao da ce O’Nila zamijeniti sef detektiva Dermot Si i zahvalio se O’Nilu na dugogodisnjoj policijskoj sluzbi.

Sezdesetjednogodisnji O’Nil je proveo vise od tri decenije u njujorskoj policiji prije nego sto je postao komesar 2016. On je vodio njujorsku policiju u vrijeme dok je konstantno padala stopa kiminala u gradu i za vrijeme odgovora policje na velike incidente ukljucujuci napad bombom rucne izrade 2016. i napad kamionom u kome je ubijeno osam ljudi na biciklistickoj ruti 2017.

  • Sekretari Crne Gore i Saudijske Arabije razgovarali o jačanju saradnje i digitalnoj transformaciji parlamenata
    on 04/11/2025 at 20:18

    Generalni sekretar Skupštine Crne Gore, Boban Stanišić, sastao se sa generalnim sekretarom Savjetodavne skupštine Kraljevine Saudijske Arabije, Muhamedom Dakhailom Al-Mutirijem, kako bi razmijenili iskustva i razgovarali o unapređenju parlamentarnih administracija i digitalnoj transformaciji rada parlamenata.

  • Kovačević: EK vidi napredak, ali i hronične probleme Crne Gore
    on 04/11/2025 at 18:44

    Izvještaj Evropske komisije (EK) o Crnoj Gori za ovu godinu napisan je u prepoznatljivo optimističnom i diplomatski obazrivom tonu, koji je u skladu sa sadašnjim opredjeljenjem Evropske unije (EU) da podstakne napredak države ka članstvu, ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).

  • Zenović: Brzi napredak bilježi 18 poglavlja
    on 04/11/2025 at 18:35

    Glavni pregovarač Crne Gore sa EU Predrag Zenović kazao je u Dnevniku TVCG da članstvo Crne Gore u 2028. godine više nije samo ambicija Crne Gore, već i realno očekivanje. On je to rekao komentarišući nikad pozitivniji Izvještaj EK za Crnu Goru koji je danas objavljen. Kaže da je Crna Gora napravila ključni bilans između vladavine prava i cijelog seta tehničkih poglavlja, na kojima je nastavila da radi predano. Kaže da je konstatovan napredak u 18 poglavlja.

  • Bojović: Crna Gora čvrsto na evropskom putu, ponosni smo na Spajića, Ivanovića i Gorčević
    on 04/11/2025 at 18:19

    Funkcioner Pokreta Evropa sad, Vlade Bojović, kazao je da ta partija ponosna na visoke ocjene koje je Crna Gora dobila od evropskih partnera.

  • Vuković: Izvještaj EK potvrdio kritike DPS-a i ostatka opozicije, ambijent za proširenje nikad bolji
    on 04/11/2025 at 17:55

    Predsjednik Odbora za evropske integracije Skupštine Crne Gore i potpredsjednik Demokratske partije socijalista, Ivan Vuković, kazao je kako pozitivan ton Izvještaja EK i optimistične izjave zvaničnika EU predstavljaju ohrabrenje za svakoga ko želi da vidi Crnu Goru u Evropskoj uniji.

  • Đeljošaj: Izvještaj Evropske komisije potvrđuje rezultate predanog rada Ministarstva ekonomskog razvoja
    on 04/11/2025 at 17:23

    Godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za ovu godinu dodatno nas ispunjava ponosom i ohrabrenjem, jer izvještaj potvrđuje izvanredne rezultate koje smo postigli u oblastima iz nadležnosti našeg ministarstva, saopštio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.

  • Mandić - Satler: Crna Gora prepoznata kao lider evropskih integracija u regionu
    on 04/11/2025 at 17:15

    Predsjednik Skupštine Andrija Mandić sastao se danas sa šefom Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, NJ.E. Johanom Satlerom, koji mu je uručio Izvještaj Evropske komisije o Crnoj Gori za 2025. godinu.  Mandić je poručio  da Izvještaj, koji je javno okarakterisan kao najbolji do sada, potvrđuje da je Crna Gora još jednom prepoznata kao lider evropskih integracija u regionu.

  • Demokrate: Andrijevčani prepoznali značaj vetinga u sektoru bezbjednosti
    on 04/11/2025 at 17:00

    Demokratska Crna Gora nastavlja da bude glas naroda, da štiti javni interes i da se bori za Crnu Goru koja pripada svima, a ne privilegovanim pojedincima. Samo kroz pošten rad, odgovornost i hrabrost moguće je izgraditi državu u kojoj zakon važi jednako za sve, saopšteno je iz te partije.

  • Smailović: Bošnjačka stranka pouzdan partner u EU integracijama
    on 04/11/2025 at 16:34

    Šef poslaničkog kluba Bošnjačke stranke, Amer Smailović, osvrnuo se na Godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore, prema kojem je Crna Gora ostvarila najveći napredak na evropskom putu u prethodnih godinu dana među državama Zapadnog Balkana.

  • Radnička partija pristupila NSD-u: Nova era političkog savezništva
    on 04/11/2025 at 16:25

    Drago mi je što će dosadašnji članovi ponosne Radničke partije postati dio velike porodice kakva je Nova srpska demokratija (NSD). Siguran sam da ćemo unutar koalicije Za budućnost Crne Gore 2027. godine, na parlamentarnim i lokalnim izborima, ostvariti istorijski rezultat koji će biti garant stabilnosti naše zemlje, poručio je predsjednik Radničke partije (RP) Maksim Vučinić.