BEZ VOJNE PARADE

Britanska kraljice Elizabeta Druga će naredne nedjelje diskretno obilježiti rodjendan bez tradicionalne počasne paljbe koju smatra “neprikladnom” usred epidemije korona virusa tokom koje je u Velikoj Britaniji umrlo više od 14.000 ljudi, saopštili su danas izvori bliski Bakingemskoj palati.

Kraljica u utorak, 21. aprila puni 94 godine. Njen rođendan se svake godine obilježava počasnom paljbom u Londonu i u Vindzoru, oko 40 kilometara udaljenom od glavnog grada.

Izvori bliski Bakingemskoj palati naveli su da ove godine njen rođendan neće biti obilježen na bilo koji poseban način.

“Neće biti počasne paljbe. Njeno Veličanstvo ne želi da budu preduzete posebne mjere za počasnu paljbu jer smatra da to nije prikladno u sadašnjim okolnostima”, naveli su ti izbori.

Bakingemska palata je ranije saopštila da ove godine neće biti održana vojna parada koja je obično zakazana u junu kada se zvanično obilježava kraljičin rođendan.

Elizabeta Druga i njen suprug, princ Filip, koji ima 98 godina, povukli su se u dvorac Vindzor zbog epidemije korona virusa.

U NJEMAČKU

Grupa od 47 djece bez pratnje iz grčkih migrantskih kampova stigla je danas u Njemačku, saopštile su njemačke vlasti.

Ministarstvo unutrašnjih poslova navelo je da su maloljetnici letom iz Atine stigli u Hanover i dodalo da su oni prije polaska na put testirani na korona virus i da će u Njemačkoj najprije boraviti u dvonedjeljnom karantinu.

Ministar unutrašnjih poslova Horst Zehofer izjavio je da je evakuacija maloljetnih migranata “rezultat višemjesečnih priprema i intenzivnih razgovora sa evropskim partnerima” i izrazio nadu da će i druge zemlje početi da primaju maloljetne izbjeglice.

Djeca su porijeklom iz Avganistana, Sirije i Eritreje, a bila su u migrantskim kampovima na grčkim ostrvima.

Grčki premijer Kirijakos Micotakis izjavio je na atinskom aerodromu da njegova vlada apeluje na druge zemlje Evropske unije da prime djecu, koja su pobjegla iz ratnih područja.

Njemačke vlasti su u martu navele da bi primile 350 djece iz grčkih kampova, ali je organizovanje prevoza obustavljeno zbog pandemije korona virusa.

Prema navodima UN, na grčkim ostrvima ima oko 5.200 djece bez pratnje.

NOVI NAPAD EKSTREMISTA

Tri molotovljeva koktela bačena su tokom prethodne noći na jednu od glavnih grčkih medijiskih grupa u Atini, saopštila je danas tamošnja policija. U incidentu nije bilo žrtava.

Napad je bio protiv grupe SKAI TV, koja obuhvata list Katimerini i jednu stanicu radija. Četiri osobe su bacile molotovljeve koktele i pobjegle. Za sada niko nije preuzeo odgovornost za napad koji je osudila grčka vlada.

Grupa SKAI TV je godinama na meti takve vrste napada ekstremno ljevičarskih prokreta koji optužuju tu medijsku grupu da podržava politiku budžetske štednje vlasti.

Slični incidenti su se dogodili 2012, 2014. i u decembru 2018. godine.

ZBOG KORONA VIRUSA

Agencija za kreditni rejting S&P Global smanjila je projekciju globalnog rasta zbog pandemije korona virusa, i sada predviđa da će svjetska privreda zabilježiti pad od 2,4 odsto ove godine.

Sjedinjene Američke Države (SAD) i eurozona će, kako smatraju, zabilježiti pad od 5,2, odnosno 7,3 odsto, prenosi SEEbiz.

U novom izvještaju agencije S&P Global se navodi da je priliv podataka o ekonomskom uticaju mjera preduzetih za suzbijanje širenja virusa Covid-19 prešao sa nivoa loše na lošije.

“Sada procjenjujemo pad globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2,4 odsto ove godine, a za SAD i eurozonu pad od 5,2, odnosno 7,3 odsto, respektivno. Očekujemo da će se globalni rast oporaviti po stopi od 5,9 odsto naredne godine”, navodi se u izvještaju.

Mada te projekcije nijesu tako dramatične kao prognoza Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) o globalnom padu od tri odsto, objavljene ove sedmice, potez S&P-a će vjerovatno izazvati zabrinutost vlada i kompanija zbog potencijalnog daljeg smanjenja njihovog suverenog i korporativnog rejtinga.

NOVA VATRA

Glavni grad Ukrajine obavijen je gustim dimom koji se širi s mjesta požara u zoni neaktivne nuklearne elektrane u Černobilju, a zagađenost vazduha izmjerena u petak ujutru u Kijevu bila je među najgorima u svijetu.

Kijev, grad s više od tri miliona stanovnika, pogodila je u četvrtak uveče pješčana oluja izazvana udarima vjetra, nakon čega se nad gradom nadvio gusti dim s jakim mirisom paljevine.

U petak ujutru Kijev se našao na vrhu ljestvice po zagađenosti vazduha, govore podaci švajcarske kompanije specijalizovane za tehnologije koje poboljšavaju kvalitet vazduha IQAir.

Vlasti kao uzrok zagađenja navode šumske požare, posebno onaj u zatvorenoj zoni oko Černobilja, poprištu najgore nuklearne katastrofe u istoriji. Bivša nuklearka nalazi se na oko 100 kilometara od Kijeva.

Zagađenosti vazduha doprinijela su i masovna paljenja osušene trave.

Služba za vanredna stanja tvrdi da “nema nikakve hemijske ili radiološke prijetnje” od požara u okolini Černobilja, a nezavisni posmatrači su potvrdili da nivo radijacije nije premašio dozvoljenu granicu.

Vlasti su pozvale građane da ostanu kod kuće i zatvore prozore.

Šumski požar izbio je u Černobilju 3. aprila i zahvatio više od 100 hektara šume oko bivše nuklearke. Poslije više od 10 dana ugašen je u utorak uz veliki angažman preko 400 vatrogasaca i uz pomoć helikoptera i aviona.

Međutim, u četvrtak su izbili novi požari oko nekadašnje elektrane.

NJU DŽERSI

U staračkom domu u saveznoj američkoj državi Nju Džersi pronađeno je 17 tijela, još uvijek nije poznato da li se radi o osobama umrlim od koronavirusa.

Šef policije Erik Danielson kazao je kako su telefonom primili dojavu, te kako je u staračkom domu “Andevor Subucute”, u mrtvačnici koja je može primiti četiri, pronađeno 17 tijela.

“Ovo nije samo naše područje, s obzirom da je ovo licencirani starački dom. Odjeljenje za zdravstvo države Nju Džersi će sprovesti potrebnu istragu. Treba razjasniti pitanja poput načina zbrinjavanja pacijenata, bez obzira jesu li odvedeni u bolnicu ili ne”, rekao je Danielson.

Podvukao je kako je neophodno sprovesti detaljnu istragu, te da istražni timovi trenutno pokušavaju ustanoviti šta se u domu dešavalo u posljednje dvije sedmice.

RANIJI DOGOVOR

Austrija planira da šalje odbijene tražioce azila u Srbiju, gdje će plaćati za njihov smeštaj, a u skladu sa sporazumom koji su dvije zemlje postigle prije godinu dana, javio je danas austrijski javni servis ORF.

Sporazum je, kako se navodi, 24. aprila 2019. sa srpskim ministrom unutrašnjih poslova Nebojšom Stefanovićem potpisao njegov tadašnji austrijski kolega Herbert Kikl, iz krajnje desničarske Slobodarske partije Austrije (FPO) koja je tada bila dio vladajuće koalicije.

ORF je prenio da Kiklov nasljednik iz Austrijske narodne parije (OVP) Karl Nehamer i dalje ostaje pri tom planu i sporazumu, čije je postojanje do sada bilo gotovo nepoznato, i da to proizlazi iz odgovora ministarstva na poslaničko pitanje austrijske liberalne parije NEOS.

U sporazumu su kao ciljna grupa sporazuma i slanja u Srbiju definisani “stranci koji ilegalno borave u Austriji, za koje postoji pravosnažna odluka o proterivanju, ako repatrijacija u matičnu zemlju nije moguća i postoji dovoljna veza sa Republikom Srbijom”.

ORF prenosi i ocjenu Ministarstva unutrašnjih poslova Austrije da je samom činjenicom da su migranti u Austriju došli balkanskom rutom, zadovoljen uslov da imaju veze sa Srbijom.

Ministarstvo je saopštilo i da smještaj odbijenih azilanata u Srbiji zamišljen u otvorenoj formi, što znači da oni neće biti u centrima zatvorenog tipa. Pored toga, Srbija će morati da poštuje sve međunarodne norme i da omogući nesmetan pristup humanitarnim organizacijama.

Do sada u Srbiju još nije prebačen nijedan azilant i o detaljima se još razgovara, navelo je ministarstvo, a trenutno nije poznato ni koliko će taj projekat Austriju koštati.

BILA PREDVIĐENA ZA 9. MAJ

Predsjednik Rusije Vladimir Putin saopštio je danas da će proslava Dana pobjede i vojna parada biti odgođeni zbog epidemiološke situacije, nastale epidemijom koronavirusom.

“Pred nama je težak izbor. i 9. maj je za nas sveti datum, ali je i život svakog čovjeka takođe svetinja. Priprema vojne parade treba da počne upravo sada, ali su rizici zbog epidemije suviše visoki”, rekao je Putin na sastanku sa članovima Savjeta za bezbjednost.

Udruženje veterana zatražilo je u pismu od Putina da se proslava Dana pobjede pomjeri za kasnije zbog epidemiološkog rizika.

DIO SPORAZUMA

Ukrajinske snage i separatisti koje podržava Rusija u istočnoj Ukrajini počeli su u četvrtak razmjenu zarobljenika, potvrdili su i iz Kancelarije ukrajinskog predsjednika i separatisti, prenosi agencija Anadolija.

Razmjena dolazi kao dio sporazuma sklopljenog prošle godine na samitu lidera Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske.

Cilj je preduzeti korake na izgradnji povjerenja koji bi mogli dovesti do okončanja šestogodišnjeg rata na istoku Ukrajine, u kojem je poginulo više od 14.000 ljudi, a doveli su do tenzija između Rusije i međunarodne zajednice.

Ukrajina se nada da će vratiti 19 svojih građana u razmjeni za separatiste na istoku zemlje, navodi se u saopštenju. Nije objavljeno koliko će pobunjenika biti pušteno.

Biće to treća razmjena zarobljenika otkako je Zelenski prošle godine izabran na izborima, prije svega zbog obećanja o okončanju sukoba, koji je počeo 2014. godine.

“Trenutna razmjena pokazuje efikasnost predsjedničke strategije i poštovanje sporazuma postignutih na samitu”, ističe se u saopštenju.

Posljednja velika razmjena zarobljenika između separatističkih pobunjenika i ukrajinskih snaga dogodila se u decembru 2019. godine, a razmijenjeno je 124 pobunjenika za 76 Ukrajinaca.

4,2 RIHTERA

Sjever Italije pogodio je zemljotres jačine 4,2 stepena Rihterove skale, saopštile su italijanske seizmološke službe i Evropsko-mediteranski seizmološki centar.

EMSC je saopštio da je epicentar bio na 92 kilometra južno od Milana, 47 kilometara sjeveroistočno od Ðenove odnosno 32 kilometra jugoistočno od Solara i na dubini od tri kilometra.

  • Počinje gradnja druge dionice auto-puta: Andrijevica dočekala projekat koji mijenja budućnost kraja
    on 04/03/2026 at 18:56

    A uskoro počinje gradnja druge dionica auto-puta od Mateševa do Andrijevice. Stanovnici Andrijevice na to su čekali decenijama, a novi put donijeće i novu šansu za bolji život u tom kraju. Razgovarali smo s mještanima sela preko čijih imanja će proći nova saobraćajnica, ali i onima čije su kuće sačuvane od rušenja.

  • Godišnja inflacija u eurozoni preliminarno porasla na 1,9 odsto u februaru
    on 04/03/2026 at 17:02

    Godišnja inflacija u eurozoni, prema preliminarnim procjenama, porasla je u februaru sa januarskih 1,7 odsto na 1,9 odsto, objavio je danas Eurostat.

  • Montenegroberza: Promet na berzi u februaru 26,94 miliona eura
    on 04/03/2026 at 11:46

    Ukupan promet na Montenegroberzi u februaru je iznosio 26,94 miliona eura i bio je 147 puta veći u odnosu na januar.

  • Monstat: Vrijednost otkupa 14,5 miliona eura
    on 04/03/2026 at 11:28

    Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 14,5 miliona eura.

  • Delegacija EBRD u Crnoj Gori: Dugoročna transformacija ekonomije u skladu sa EU putem
    on 04/03/2026 at 07:23

    Tim Ministarstva finansija, predvođen državnom sekretarkom Milicom Adžić, sastao se sa delegacijom savjetnika Odbora direktora Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Adžić je istakla da je cilj u narednom periodu da svaki projekat doprinese ne samo infrastrukturi, već i dugoročnoj transformaciji ekonomije u skladu sa EU putem.

  • Preko 100.000 poreskih dokumenata u zastoju; Laketić: Sistem se stabilizuje
    on 04/03/2026 at 06:41

    Novi integrisani informacioni sistem Poreske uprave, najavljen kao reformski iskorak Poreske administracije, već dva mjeseca pokazuje probleme u funkcionisanju. Preko stotinu hiljada poreskih dokumenata je u zastoju zbog elektronske registracije i neusaglašenosti Zakona o privrednim društvima sa Poreskim sistemom. Iz Poreske uprave poručuju da se sistem polako stabilizuje i da će omogućiti brojne benefite korisnicima.

  • Kako su kupovane akcije Prve banke: U korist Đukanovića, na štetu EPCG
    on 04/03/2026 at 05:49

    Redovne akcije Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) u Prvoj banci sredinom prošle godine bile su tržišno vrijedne 20,5 eura po akciji, ili šest puta manje od cijene po kojoj su kupovane, tj. 81.035 redovnih akcija vrijedilo je preko 1,6 miliona eura, a plaćene su više od 10,3 miliona eura.

  • Sukobi na Bliskom istoku mogu poskupiti gorivo u Crnoj Gori do šest centi
    on 03/03/2026 at 20:00

    Provjeravali smo kakve posljedice bi građani Crne Gore mogli imati zbog sukoba na Bliskom istoku. Već od naredne sedmice gorivo će biti skuplje do šest centi, kažu ekonomisti. Da li će to izazvati rast troškova transporta, a samim tim i cijena proizvoda zavisiće od toga koliko će trajati sukobi. Ukoliko se sve završi za nekoliko sedmica, građani nemaju razloga da se plaše skoka cijena, poručuju sagovornici Biljane Rovčanin.

  • Uljarević: Normalizacija identitetskih podjela i govor mržnje ozbiljan rizik za demokratski razvoj
    on 03/03/2026 at 17:03

    Izvršna direktorka Centar za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević upozorila je da su u Crnoj Gori prisutni zabrinjavajući trendovi koji se ogledaju u normalizaciji identitetski zasnovanih podjela, ideološko-politički motivisanom revizionizmu i njegovom negiranju kao faktora rizika, kao i u jačanju govora mržnje i dezinformacija u online prostoru.

  • Obnovljivim izvorima do ubrzanja energetske tranzicije i smanjenja zavisnosti od uvoza
    on 03/03/2026 at 06:13

    Crna Gora nastoji da ubrza energetsku tranziciju i smanjiti zavisnost od uvoza električne energije kroz razvoj obnovljivih izvora, ali i bolje korišćenje postojećih resursa poput hidro- i termoenergije. Dok stručnjaci ukazuju na veliki neiskorišćeni potencijal, država poručuje da je zakonski okvir spreman za investicije i reforme. A nova studija pokazuje da bi solarni i vjetro projekti mogli znatno povećati proizvodnju struje uz očuvanje prirode.