U “ZABRANJENOJ ZONI”

Šumski požar je izbio u evakuisanoj oblasti kod nuklearne elektrane Černobilj i doveo do povećanog nivoa radijacije, saopštile su danas ukrajinske vlasti.

Vatra se proširila na oko 100 hektara, rekao je šef ukrajinske službe za ekološki nadzor Jehor Firsov.

Ministarstvo za hitne službe Ukrajine saopštilo je da je nivo radijacije povećan u središtu požara na čijem je gašenju angažovano 130 vatrogasaca i dva aviona.

Požar je izbio u takozvanoj “zabranjenoj zoni” od 2.600 kvadratnih kilometara oko elektrane Černobilj.

Ta oblast je evakuisana 1986. godine kada su, poslije eksplozije na jednom od četiri reaktora, radioaktivni oblaci prekrili veći dio Evrope.

U zabranjenoj zoni ostalo je 200 ljudi, uprkos naređenju da napuste oblast.

BORBA OKO TERITORIJE

Najmanje 19 osoba je poginulo u obračunu kriminalnih bandi u meksičkoj saveznoj državi Čivava, saopštili su jutros lokalni zvaničnici.

Obračun se dogodio u petak uveče u gradu Maderi, kada su pripadnici frakcije kartela Sinaloa upali u zasjedu suparničke frakcije.

Policija je organizovala potragu za članovima bandi koje vode borbu oko teritorije.

ČETVORO RANJENIH

U Francuskoj su danas ubijene dvije osobe, a četiri ranjene, kada je muškarac nožem napao ljude koji su bili u kupovini u gradu Roman-sur-Izer na jugoistoku zemlje, kazala je gradonačelnica tog grada Mari Elen Toraval.

Ona je rekla da je do napada došlo jutros ispred pekare, gdje su kupci čekali u redu.

Prema njenim riječima, napadač je uhapšen.

Očevici su rekli za Rojters da je napadač nasumično napadao ljude.

Navodi se da je grad trenutno pod blokadom zbog koronavirusa, ali je ljudima dozvoljeno da kupuju osnovne namirnice.

Za sada nije jasno da li je napad povezan sa blokadom grada.

Ministar unutrašnjih poslova Francuske Kristof Kastane rekao je da bezbjednosne službe pokušavaju da razjasne okolnosti koje su dovele do incidenta.

ČETVORO POVRIJEĐENIH

U eksploziji koja se danas dogodila u jednoj stambenoj zgradi nedaleko od Moskve, poginula je jedan osoba, saopštila je ruska spasilačka služba i dodala da je eksploziju uzrokovao gas.

Na fotografiji lokalnih vlasti postavljenoj na Instagramu, prikazana je uništena zgrada sa najmanje tri sprata.

Rusko Ministarstvo za vanredne situacije saopštilo je da je jedna osoba poginula i četiri povrijeđene.

Eksplozija se dogodila na drugom spratu zgrade u gradu Orehovo-Zujevo, oko 95 kilometara istočno od Moskve.

Eksplozije gasa su česte u Rusiji jer većina infrastrukture potiče iz sovjetske ere, a mjere bezbjednosti nisu uvek poštovane.

Današnja nesreća dogodila se usred pandemije korona virusa, a u Rusiji su stanovnici pozvani da ne izlaze iz svojih domova.

ŠESTORO POVRIJEĐENIH

U eksploziji zgrade nedaleko od Moskve danas je poginulo dvoje ljudi dok je šest ranjeno, a uništeno je ili oštećeno 10 stanova. Do eksplozije je došlo u vrijeme policijskog časa usled epidemije korona virusa.

Na fotografiji lokalnih vlasti postavljenoj na Instagramu, prikazana je uništena zgrada sa najmanje tri sprata.

Eksplozija se dogodila na drugom spratu zgrade u gradu Orehovo-Zujevo, oko 95 kilometara istočno od Moskve.

Eksplozije gasa su česte u Rusiji jer većina infrastrukture potiče iz sovjetske ere, a mjere bezbjednosti nisu uvek poštovane.

Današnja nesreća dogodila se usred pandemije korona virusa, a u Rusiji su stanovnici pozvani da ne izlaze iz svojih domova.

MAJKLA ATKINSONA

Donald Tramp je, u pismu američkim zakonodavcima,u petak najavio da će razrjiešiti funkcije generalnog inspektora obavještajnih službi Majkla Atkinsona.

Atkinson je prošle jeseni informisao Kongres o pritužbama na predsjedničke aktivnosti u Ukrajini, što je iniciralo pokretanje kongresnog postupka za opoziv predsjednika Trampa.

Odluka o razrješenju Atkinsona i imenovanju njegovog nasljednika na funkciji generalnog inspektor obavještajnih službi, saopštena je zakonodavcima u okviru najave o postavljanju novog savjetnika u Bijeloj kući, zaduženog za nadzor i upravljanje fondom od 500 milijardi dolara pomoći za oporavak korporativnog biznisa od posljedica pandemije korona virusa.

ODLUKA EVROPSKOG SAVJETA

Evropski savjet izabrao je Miroslava Lajčaka za Specijalnog izaslanika EU za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja na Zapadnom Balkanu.

Zadaci novog specijalnog izaslanika EU biće da postigne sveobuhvatnu normalizaciju odnosa između Srbije i Kosova, poboljša susjedske odnose i pomirenje među partnerima na Zapadnom Balkanu, pomažući im da prevaziđu zaostavštine iz prošlosti, i da doprinese konzistentnosti i efikasnosti postupaka EU na Zapadnom Balkanu”, navodi se u saopštenju.

Lajčak će odmah stupiti na dužnost, na mandat od 12 mjeseci.

Slovački diplomata je prethodno obavljao dužnost ministra vanjskih poslova Slovačke, kao i predsjedavajućeg Generalne skupštine UN-a (2017-2018). Bio je specijalni izaslanik EU za BiH od 2007. do 2009. kada je obavljao dužnost i visokog predstavnika međunarodne zajednice. Kao lični izaslanik visokog predstavika EU, Lajčak je pregovarao, organizovao i nadgledao referednum o nezavisnosti Crne Gore 2006. u ime EU.

“Specijalni izaslanici EU promovišu politike i interese u određenim regijama i zemljama, kao i pitanja od posebnog značaja za EU. Oni imaju aktivnu ulogu u naporima za konsolidaciju reformi, stabilnosti i vladavine prava. Prvi specijalni predstavnik EU izabran je 1996. Trenutno devet specijalnih predstavnika podržava rad visokog predstavika EU za vanjsku i bezbjednosnu politiku, Žozepa Borela”, zaključuje se u saopštenju Evropskog savjeta.

Ivan Mijanović, RTCG

VRIJEME PANDEMIJE

Na prvom virtuelnom sastanku u 70-godišnjoj istoriji NATO-a, ministri vanjskih poslova 30 zemalja članica su raspravljali o ubrzanom i sinhroniziranom odgovoru na globalnu zdravstvenu krizu, očuvanju sigurnosti u vrijeme pandemije, podršci misijama u Iraku i Avganistanu, te nastavku saradnje s partnerskim zemljama Gruzijom i Ukrajinom, pišu svjetski mediji ističući pak da bi ekonomske posljedice pandemije mogle ugroziti budžet Alijanse.

Egzistencijalna prijetnja

Iako dugoročni ekonomski uticaj pandemije dovodi u pitanje budući budžet NATO-a, ministri vanjskih poslova zemalja članica su se fokusirali na odgovor Saveza na Covid-19, javio je francuski radio RFI (Radio France International) naglasivši da su savezničke oružane snage već pomogle u isporukama medicinske pomoću ugroženim članicama, postavljanju terenskih bolnica, prevoza pacijenata, dezinfekcije javnih prostora i osiguravanja graničnih prelaza.

Najnoviji saveznik, Sjeverna Makedonija koja je 27. marta postala 30. članica, uspostavila je NATO-ov komandni sistem naredne generacije (NICS) kojim će se Savez lakše prilagoditi izazovima pandemije. Takvi će primjeri, naglašava francuski radio, pomoći da se umanje nedavne podjele zbog prijetnji SAD-a da će se povući iz NATO-a, napetosti s Turskom i komentarima francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) da je “mozak NATO-a mrtav”.

Međutim, Covid-19 i dalje predstavlja egzistencijalnu prijetnju za NATO, naglašava RFI. U izvještaju NATO-a od prošle godine, samo je sedam od tadašnjih 29 saveznika ispunilo preporučeni cilj potrošnje od dva odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Sada, kada globalna recesija izgleda neizbježna, stručnjaci se plaše da bi ta brojka mogla biti još niža.

Širenje virusa prisililo je NATO da otkaže neke vojne vježbe, čak i dok Rusija “pokazuje vojne mišiće blizu njegovih granica”, naveo je RFI dodajući da je uprkos pandemiji, Sjevernoatlantski savez obećao da će po svaku cijenu ispuniti svoju osnovnu misiju odbrane. “Prijetnje i izazovi sa kojima smo suočeni ne nestaju zbog krize sa Covid-19”, rekao je generalni sekretar Jens Stoltenberg.

Ekonomski šok

Ekonomski šok izazvan pandemijom vjerovatno će narušiti ciljeve američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) a odnosi se na uplaćivanje zemalja članica za NATO odnosno iznose od dva odsto BDP-a, napisao je Rojters (Reuters).

Dok su vojnici NATO-a na čelu evropskih akcija isporuke medicinskih potrepština avionima i pomaganja u izgradnji privremenih bolnica, očekivana duboka recesija smanjiće mnoge svjetske ekonomije. To znači, tvrde stručnjaci, da će se troškovi za odbranu povećavati proporcionalno smanjenju BDP-a.

“Države će napredovati prema cilju NATO-a bez povećanja proračuna za odbranu samo činjenicom da im se BDP smanjuje. Vidjećemo potpuni paradoks, nenamjerni efekt”, kazao je Karlo Masala (Carlo), profesor međunarodne politike na Univerzitetu Bundesver (Bundeswehr) u Minhenu.

Ali, naglašava Rojters, diplomate i stručnjaci očekuju da će se izdvajanja za NATO smanjiti, dok u Savezu priznaju da se ne može očekivati da Italija i Španija, dva saveznika koja su najteže pogođena pandemijom i već nižim vojnim potrošnjama, ispune cilj od dva odsto.

Češka je javno rekla da neće povećati izdatke za odbranu do 2024. godine, što je krajnji rok za cilj NATO-a, iako nije obvezujući.

Tramp je od 2017. pojačao svoje optužbe da saveznici u NATO-u ne troše dovoljno na odbranu, rekavši kako neki duguju “ogromne sume novca”. Nedavno je nazvao saveznike sa niskim troškovima “delinkventima”. Prema posljednjem godišnjem izvještaju NATO-a, saveznici u Evropi, Turskoj i Kanadi trebali su, između 2016. i 2024. godine, potrošiti kumulativnih 400 milijardi dolara na odbranu.

‘Zajednički nevidljivi neprijatelj’

Uoči sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica NATO, generalni sekretar Saveza pozvao je članice da ulože koordinisan napor u borbi protiv “zajedničkog nevidljivog neprijatelja” u zdravstvenoj krizi koja pogađa sve zemlje te da pomognu jedni drugima, ističe američki televizijski kanal CNBC.

“Vrlo često, kada se suočimo sa krizom, to je kriza koja pogađa samo jednu ili dvije zemlje ili ograničen broj nacija, i tada ostale nacije mogu pružiti podršku”, rekao je. “Nacije su sada fokusirane i na svoje vlastite potrebe, jer ovo je kriza koja pogađa sve nas”, rekao je Stoltenberg dodajući da je do sada samo nekoliko zemalja imalo kapacitet da pruže pomoć drugima.

Glavni zadatak Sjevernoatlantskog saveza je osigurati da terorističke organizacije i drugi protivnici ne iskoriste pandemiju, ali i da pruži podršku civilnim naporima u borbi protiv širenja bolesti, naglasio je generalni sekretar NATO-a.

IZBORI

Uprkos oštrim zahtjevima opozicije, a po anketama i oko 80 odsto Poljaka da se zbog epidemije korona virusa odlože predsjednički izbori zakazani za 10. maj, vladajuća stranka Pravo i Pravda insistira da se oni održe, a danas je podnijela i predlog izmjena zakona da birališta ostanu zatvorena, a da svi glasaju poštom.

Uprkos oštrim zahtjevima opozicije, a po anketama i oko 80 odsto Poljaka da se zbog epidemije korona virusa odlože predsjednički izbori zakazani za 10. maj, vladajuća stranka Pravo i Pravda insistira da se oni održe, a danas je podnijela i predlog izmjena zakona da birališta ostanu zatvorena, a da svi glasaju poštom.

“Biće moguće da se glasa poštom, a da se ne ide na birališta, njih neće biti jer će ona biti zatvorena”, kazao je novinarima predsjednik kluba vladajućih konzervativaca u Sejmu parlamenta Rišard Terlecki.

Prvo je u utorak poslanički klub Prava i pravde podnio predlog izmjena da svi Poljaci, a ne samo oni u karantinu dobiju pravo da pošalju glasove poštom.

Nakon sinoćnjeg hitnog savjetovanja rukovodstva stranke dogovoreno je da se zakon izmijeni tako da izbori budu održani u Ustavom propisanom terminu, ali zbog epidemije i raznih mjera ograničenja kretanja građna da se ni ne otvore birališta, već da svi glasaju poštom.

Protiv ideje da se i u uslovima epidemije održe izbori samo zato što kandidat vladajuće stranke, sadašnji predsjednik Andžej Duda ima šanse da poijbedi već u prvom krugu dok bi na odloženim izborima na jesen ili proljeće naredne godine odlučivao neizvjestan drugi krug, ustali su i neki ministri u vladi. Između ostalih, vicepremijer i ministar nauke Jaroslav Govin, a bune se i predstavnici vladajuće stranke na lokalnom nivou.

Opozicija traži od vlade Mateuša Moravjeckog da uvede kriznu situaciju, čak ne vanredno stanje, što bi omogućilo da se legalno odlože izbori kako izlazak na birališta ne bi ugrozio zdravlje građana.

Opozicija upozorava da izbori, ako se održe 10. maja, neće biti legitimni ni stoga što u uslovima mjera protiv epidemije jedini ko može da vodi predizbornu kampanju jeste predsjednik Duda. On se kao šef države pojavljuje u javnosti, dok neki od 19 prijavljenih kandidata nisu zbog epidemioloških mjera vlade uspeli da prikupe neophodan broj potpisa i neće ni biti registrovani kao kandidati.

O predlogu izbora bez izlaska na birališta poslanici Sejma poljskog parlamenta trebalo bi da glasaju već u petak.

4.668 NOVOOBOLJELIH

Još 760 osoba zaraženih novim korona virusom umrlo je u Italiji u posljednja 24 časa, a broj novooboljelih nešto je manji nego prethodnog dana, objavile su vlasti.

Broj umrlih od korona virusa u Italiji povećan je na 13.915 osoba, što je i dalje najviše u jednoj zemlji. Na drugom mjestu je Španija sa više od 10.000 mrtvih.

U prethodna 24 časa u Italiji je registrovano 4.668 novooboljelih, čime je ukupan broj zaraženih u toj zemlji povećan na više od 115.000.

Prema zvanilčnim podacima, više oboljelih od Italije imaju jedino SAD, gdje je zaraza potvrđena kod više od 230.000 ljudi.

U Italiji je zaraženo više od 10.000 zdravstvenih radnika, a umrlo je 69 ljekara, navodi Asošiejted pres.

U najteže pogođenom italijanskom regionu Lombardiji nastavljeno je slabljenje pritiska na bolnice, pošto se više od 800 ljudi oporavilo, a u bolnice je smješteno 165 ljudi manje u poređenju s prethodnim danom.

Zaraza korona virusom do sada je potvrđena kod gotovo milion ljudi širom svijeta, od kojih je umrlo više od 51.000.