Sjeverna Koreja nema nijednog zaraženog virusom korona, rekao je agenciji Frans pres visoki zvaničnik zadužen za zdravstvo u Pjongjangu, mada neke zemlje sumnjaju u te tvrdnje.

NAJGORI DAN

U Španiji je, u posljednja 24 sata, preminulo 950 ljudi, pokazuju najnoviji podaci.

Ukupno je umrlo više od 10 000 ljudi.

Novih potvrđenih slučajeva je 8102, a ukupno zataženih je 110 238.

U NEKIM DRŽAVAMA

Prvoaprilske šale nijesu na cijeni ove godine u svijetu suočenom s pandemijom, a neke države, poput Indije i Tajlanda, prijete zatvorskom kaznom “šaljivcima” koji bi lažnim vijestima mogli ugroziti ljudske živote.

Tehnološki gigant Google, poznat po svojim prvoaprilskim šalama, odustao je od tradicije zbog pandemije koja je usmrtila gotovo 40.000 ljudi, prenosi Hina.

Tajland je objavio da bi autori prvoaprilskih šala mogli biti kažnjeni zatvorom do pet godina.

U Indiji je odsjek za kibernetičku sigurnost u saveznoj državi Maharashtri objavio da će zakonski goniti svakoga ko bi širio lažne vijesti 1. aprila.

“Država neće dopustiti nikome da širi glasine/paniku o koroni”, objavilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Dodaje da su vlasti dobile uputstvo da djeluju brzo i odlučno protiv takvih zlobnika.

Pod naslovom “korona nije šala”, njemačko Ministarstvo zdravlja pozvalo je javnost da ne izmišlja priče vezane uz koronavirus.

Ljudi danas zavise od interneta da bi imali važne informacije o koronavirusu i strah da bi prvoaprilske šale mogle pridonijeti širenju dezinformacija je razumljiv.

SVJETSKA KRIZA

Predsednici SAD i Turske, Donald Tramp i Redžep Tajip Erdogan složili su se tokom telefonskog razgovora o važnosti da zemlje u konfliktu, kao što su Sirija i Libija, uvedu prekide vatre tokom svjetske krize korona virusa, saopštila je danas Bijela kuća.

“Predsjednici Tramp i Erdogan su se složili da je sad važnije nego ikada da zemlje u konfliktu, posebno Sirija i Libija, uvedu prekide vatre i rade na rješenju. Tramp i Erdogan su se takodje dogovorili da zajedno djeluju u međunarodnoj kampanji borbe protiv virusa i u podršci svjetskoj privredi”, navodi se u saopštenju.

Predsjednici SAD i Turske su prije mjesec dana pozvali Siriju i Rusiju da obustave ofanzivu u sirijskoj provinciji Idlib.

Posljednjih dana se zbog pandemije korona virusa pominju prekidi vatre na Filipinima, u Kamerunu, Jemenu i Siriji, nakon što je generalni sekretar UN Antonio Gutereš pozvao na prekid vatre na svjetskom nivou.

EVROPSKI SAVJET

Evropski savjet usvojio je oduku od sjutra da pokrene operciju IRINI, kako bi se ojačao embargo UN o naružanju u Libiji i doprinijelo mirovnom procesu u zemlji.

“Ovo je važan doprinos Evropske unije kako bi se podržao politički proces, s ciljem da se okonča konflikt u Libiji. Ovim se takođe popkazuje da u vremenu koronavirusa nastavljamo da budemo svjesni naše odgovornosti i nastojimo da imamo važnu ulogu u promovisanju mira u našem neposrednom susjedstvu. Ponavljamo da samo političko rješenje i poštovanje embarga EU i Ujedinjenih nacija mogu dovesti do rješenja libijske krize“, kazao je visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i bezbjednost Žozep Borel.

Zadatak operacije IRINI (grčka riječ za “mir”) biće sprovođenje embrga UN na oružje, kroz koriščenje vazdušnih, saltlitskih i pomorskih instrumenata. Naročito, misija će omogućiti inspekciju plovila na moru za koje se sumnja da prevoze oružje ili slične materijale, u skladu sa Rezolucijom SB UN 2292.

Misija će takođe imati zadatak da nadgleda i prikuplja informacije o nezakonitom izvozu nafte i naftnih derivata. Cilj misije je i da izgradi kapacitete i doprinese obuci Libijske obalske sraže, kao i da omogući presjecanje lanaca krijumčarenja ljudi i trafikinga.

Operaciju IRINI predvodiće kontraadmiral Fabio Agostini, a njegovo sjedište će biti u Rimu.

“Ovo je misija EU i NATO nije uključen”, kazao je Borel.

Istovremeno sa operacijom IRINI, dosadašnja operacja na Mediteranu, SOPHIA, trajno će obustaviti svoje aktivnosti.

NAKON EPIDEMIJE

Do 28. marta je 98,6 odsto velikih kineskih industrijskih preduzeća obnovilo proizvodnju, što je povećanje od 15,5 postotnih bodova od 23. februara, saopštio je u ponedjeljak zvaničnik kineskog industrijskog i informacionog ministarstva, Xin Guobin.

On je rekao da preduzeća u glavnim kineskim industrijskim pokrajinama, Guangdongu, Jiansuu, Zhejiangu, Shandongu i Fujianu u osnovi ponovno rade punom snagom, prenosi CRI.

Guobin je kazao da je u Hubeiju, epicentru epidemije u Kini, 95 odsto glavnih industrijskih preduzeća obnovilo poslovanje, a 70 odsto zaposlenih se vratilo na posao.

Kina nastavlja podržavati preduzeća pogođena epidemijom.

Xin je rekao kako je posebni kineski program zajmova za preduzeća tokom epidemije omogućio 200 milijardi juana (CNY) za preko pet hiljada preduzeća.

Kina je u februaru najavila da će ukinuti naplatu korporativnog društvenog osiguranja vrijednog 500 milijardi CNY.

Zemlja je takođe namijenila 103 milijarde CNY sredstava u martu radi podrške ljudima koji žive u siromaštvu.

ŠTETA 15 BILIONA DOLARA

Zemljotres na svjetskim trištima kapitala, valuta i robe, zbog pandemije koronavirusa, traje već tri mjeseca. Na svjetskim berzama zbrisano je 15 biliona dolara vrijednosti akcija, cijene nafte su pale za 60 procenata, a tržišta u usponu, poput Brazila, Meksika i Južne Afrike, bilježe pad njihovih nacionalnih valuta za više od 20 odsto.

Pritisak na tržištima korporativnog zaduživanja pojačala su strahovanja da bi mogli da propadnu čitavi sektori – isparila je gotovo polovina vrijednosti akcija avio-kompanija, a ekonomije koje su već u padu suočavaju se sa novim talasom krize državnih dugova, piše Rojters.

Giljotinu nije izbjegao ni Volstrit, gdje je zabilježen sunovrat Dau Džonsa za 22 posto i indeksa S&P 500 za 24 procenta, azijsko-pacifički MSCI, koji mjeri vrijednost akcija na berzama 49 zemalja, izgubio je skoro 25 odsto vrijednosti, dok se londonski FTSE stropoštao za 27 odsto.

Ilustrujući intenzitet udara koji svjetske berze trpe, britanska agencija navodi da je rekordni kvartalni pad vrijednosti na Volstritu iznosio 40 procenata 1932. usred Velike depresije, te da činjenica da su indeksi S&P i Dau prije samo mjesec dana bili na rekrodnim nivoima svjedoči o tome da je ovog puta pad bio brutalniji.

Akcije u Kini, koju je virus prvo pogodio, relativno su dobro prošle s padom od samo 11 odsto u dolarskoj protivvrijednosti, ali su posljedice na drugim velikim tržištima u usponu pogubnije pošto su njihova glavna tržišta robe u valutama u kolapsu. Ruske akcije, koje su prošle godine bile na čelu liste dobitnika, potonule su za 40 procenata u dolarskom iznosu, berza Južne Afrike, kojoj je u petak oduzet investicioni kreditni rejting, pala je u istom pocentu, ali je najgore prošao Brazil sa sunovratom vrijednosti akcija od 50 odsto.

Veliki dio ovakvih negativnih rezultata, duguje se žestokim volatilnostima na valutnom tržištu. Sve tri navedene zemlje bilježe ove godine pad vrijednosti njihovih valuta za više od 20 odsto, što je takođe povezano s kolapsom cijena na robnim berzama.

Sjevernomorska nafta “brent” pala je za 62 procenta u prva tri mjeseca ove godine na samo 25 dolara za barel. Na to, doduše, nije uticala samo kriza sa koronavirusom, već i razdor između članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) i Rusije u pogledu potrebe za dodatnim smanjenjem proizvodnje.

Cijene industrijskih metala poput bakra, aluminijuma i čelika opale su za 15 do 22 posto, a neki poljoprivredni proizvodi kao što su kafa i šećer potonuli su za 17, odnosnoi 10 procenata, respektivno. Zbog ovolikih turbulencija na tržištima kapitala, investitori intenzivno tragaju za sigurnim utočištima, kako njihov novac ne bi gubio vrijednost. A, da li ima takvih “skloništa”? Da, ali ne mnogo.

Šansu vide u ulaganju u akcije Amazona i Netfliksa koje su porasle za 10 i za 2,5 odsto, respektivno, kao i u nekim kompanijama medicinske opreme koje takođe jačaju. Ultra sigurne američke državne obveznice su se oporavile 13 procenata nakon što su Federalne rezerve srezale američke kamatne stope praktično na nulu.

Dolar je od početka godine vrtoglavo skočio prema valutama tržišta u usponu, a ojačao je i u odnosu na glavne svjetske valute, mada je u posljednje dvije nedjelje popustio tako da će kvartal završiti jači za samo dva odsto prema vodećim rivalima. Japanski jen, drugo tradicionalno sigurno utočište među valutama, bilježi rast prema dolaru od 0,4 procenta u prvom tromjesečju, dok je švajcarski franak oslabio prema dolaru, ali je, s druge strane, snažno ojačao prema euru i mnogim drugim valutama.

Da li će april donijeti toliko željeno olakšanje? Investiciona banka “JPMorgan” procjenjuje da će koronavirus gurnuti svjetsku ekonomiju u minus od 12 procenata u prvom kvartalu, a pandemija se i dalje brzo širi i drži u karantinu velike djelove globalne ekonomije, tako da je malo vjerovatno da će u drugom tromjesečju biti puno lakše, zaključuje britanska agencija.

VELIKI STRAH OD ŠIRENJA VIRUSA

Prvi smrtni slučaj od korona virusa registrovan je u Siriji, saopštile su danas vlasti koje su uvele niz mjera kako bi spriječile širenje ovog virusa.

Ministarstvo zdravlja je u saopštenju navelo da je jedna žena umrla po prijemu u bolnicu. “Poslije analize se pokazalo da je ona imala korona virus”, dodaje ministarstvo, ne pružajući više detalja.

Sirijske vlasti su usvojile niz mjera u borbi protiv širenja korona virusa, uključujući uvođenje policijskog časa, zabrane putovanja po zemlji, zatvaranje škola i univerziteta do sredine aprila.

Međutim, podsjeća Frans pres, u zemlji razorenoj sukobima i u kojoj su uništene zdravstvene strukture, veoma je veliki strah od širenja virusa.

Istražitelji UN za Siriju upozoravaju da pandemija prijeti posebno raseljenima kojih ima oko 6,5 miliona i podsjećaju da je više od milion civila u kampovima na granici sa Turskom.

Izaslanik UN za Siriju Geir Pedersen je pozvao na prekid vatre na čitavoj teritoriji Sirije kako bi se što bolje odgovorilo na pandemiju korona virusa.

RUSKI PROIZVOĐAČ NAFTE

Najveći ruski proizvođač nafte Rosnjeft okončao je operacije u Venecueli i prodao poslovanje u toj zemlji ruskoj Vladi, saopštili su predstavnici kompanije.

Trenutno nijesu jasne posljedice tog poteza, na koji se ruski gigant odlučio u vrijeme kada cijena nafte dolazi blizu 25 USD za barel, prenosi B92.

Američka Vlada pojačala je pritisak na venecuelansku, nametnuvši između ostalog i sankcije za dva ogranka Rosnjefta registrovana u Švajcarskoj, Rosnjeft Trading i TNK Trading International.

Promjene vlasničke strukture znače da bi svaki budući potez Sjedinjenih Američkih Država (SAD) protiv poslovanja s naftom u Venecueli bio direktno usmjeren protiv ruske Vlade.

Rusija, preko državne kompanije Rosnjeftgas, posjeduje preko 50 odsto udjela u kapitalu Rosnjefta koji kontroliše Kremlj. Međunarodni dioničari su British Petroleum (BP) koji ima 19,75 odsto i Katar preko QH Investmentsa koji posjeduje još 18,93 odsto kapitala.

Povlačenjem iz Venecuele i prenošenjem poslovanja na neki entitet u vlasništvu zvanične Moskve, Rosnjeft prenosi rizike povezane s poslovanjem na rusku Vladu.

Portparol Rosnjefta Mihail Leontijev kazao je da je odluka da se ukine poslovanje u Venecueli način da se zaštite dioničari kompanije.

Rosnjeft nije želio da otkrije ime kompanije kojoj je prodao poslovanje u Venecueli, kao ni portparol ruske Vlade, koji je potvrdio transakciju.

TELEFONSKI RAZGOVOR

Kineski predsjednik Si Đinping je u telefonskom razgovoru sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom rekao da Kina i SAD, uprkos rivalstvu, “moraju da se ujedine protiv epidemije” KOVID-19, prenose danas kineski državni mediji.

Ova poruka stišava tenzije poslije niza verbalnih sukoba između Pekinga i Vašingtona posljednjih dana na temu epidemije novog korona virusa.

“Kina je spremna da nastavi da bez rezerve dijeli informacije i iskustava sa SAD”, rekao je Si, a navodi nacionalna televizija CCTV.