U TRI DRŽAVE

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp naredio je raspoređivanje trupa Nacionalne garde u tri države koje su najteže pogođene epidemijom koronavirusa.

Vojska će biti raspoređena u Njujorku, Kaliforniji i Vašingtonu, pružaće medicinsku pomoć i uspostavljaće medicinske stanice nakon što je broj preminulih porastao na 471, a zaraženih na 35.244.

U Njujorku postoji bojazan od nedostatka ključnih medicinskih sredstava, prenio je BBC.

Predlog zakona za finansiranje pružanja nacionalne pomoći blokiran je u Senatu.

Opozicione demokrate žele da zakon o hitnim stimulacijama, koje vrijede 1,4 biliona USD, odredi više novca za državne i lokalne samouprave i bolnice, dok republikanci Donalda Trampa traže da se brzo reaguje kako bi osigurali finansijska tržišta.

Tramp je opisao krizu sa kojom su SAD suočene kao rat.

“Želim da uvjerim američki narod da činimo sve što možemo svakoga dana kako bismo se suočili i na kraju pobijedili ovog groznog nevidljivog neprijatelja”, rekao je Tramp.

Medicinske stanice koje će uspostaviti Nacionalna garda imaju kapacitet od četiri hiljade kreveta. Dvije hiljade je predviđeno za Kaliforniju, a po hiljadu za Njujork i Vašington.

Tramp je rekao da je odobrio zahtjev da se proglase deklaracije o velikoj katastrofi za države Njujork i Vašington i da će to učiniti brzo za Kaliforniju.

Te deklaracije omogućavanju korišćenje federalnih fondova za pružanje pomoći.

ZA IZASLANIKA EU

Miroslav Lajčak će početkom aprila biti imenovan za izaslanika EU za dijalog Beograd-Priština i Zapadni Balkan, a sjutra je moguće da šefovi diplomatija Unije preporuče početak pregovora o članstvu sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, iako možda bez tačnog datuma.

To su agenciji Beta u Briselu prenijeli obavješteni izvori EU koji su precizirali da “mandat Lajčaka treba da obuhvati region Zapadnog Balkana, ali da će prevashodno da radi na pospješenju dijaloga” Beograd-Priština.

U toku su, rečeno je, svi postupci i pripreme za dovršetak mandata sadašnjeg šefa slovačke diplomatije, a odluka o budućem izaslaniku EU može biti donijeta i “pismenom saglasnošću” zemalja članica.

”Izgledi da se Skoplju i Tirani odobri početak pregovora su dobri, ali će to poslije sjutrašnje video rasprave šefova diplomatija EU konačno odlučiti vođi EU takođe video zasjedanjem”, rekli su Beti obavješteni izvori u Briselu, koji smatraju da sad postoji “75 odsto” izgleda za to.

Britanski dnevnik Fajnenšel tajms danas javlja da se davanju “zelenog svetla” za Albaniju i dalje protivi Grčka jer ima zamjerke na popis stanovništva u Albaniji koji vlasti u Tirani mogu iskoristiti za diskriminaciju prema grčkoj manjini u toj zemlji kad je reč o upisu vlasništva u katastre.

Na zasjedanju ambasadora stalnih predstavnika članica EU, koji pripremaju ministarska zasjedanja, najpre je u nacrtu zaključaka navedeno da će “u svijetlu napretka u reformama” biti odlučeno, što potvrđuju vođi Unije, da se “najkasnije do juna” odobri početak pregovora sa Skopljem i Tiranom.

Ali je u poslednjoj verziji nacrta zaključaka za sjutrašnje zasijedanja ministara EU ovaj “junski rok” izostavljen.

Diplomatski zvaničnici u Briselu tvrde da još uvek neke članice EU traže da posebno vlasti u Tirani pruže opipljive dokaze da su uvrežile vladavinu zakona i ojačale nezavisnost pravosuđa, naročito Vrhovnog suda i Visokog suda.

Prema nekim izvorima, ne isključuje se ni odluka da se i Sjevernoj Makedoniji “politički odobri” početak pregovora o članstvu s EU, ali da se, u očekivanju dodatnih rezultata u reformama, Albaniji ostavi neodređen datum međuvladine konferencije sa EU, što je zvanično čin početka pregovora.

TREBA POTVRDITI REZULTAT

Njemačka kancelarka Angela Merkel bila je negativna na prvom testu na korona virus, saopštio je danas njen portparol Štefen Zajbert.

On je njemačkoj novinskoj agenciji DPA rekao da će se “dalji testovi sprovesti u narednim danima”. Merkel je od sinoć u kućnom karantinu zbog kontakta sa ljekarom pozitivnim na koronavirus.

Ona je danas držala telefonski sastanak s vladom, posvećen planu spasavanja privrede od posljedica pandemije korona virusa.

U Njemačkoj je do danas registrovano 22.672 zaraženih, a 86 osoba je umrlo od posljedica korona virusa, podaci su Instituta “Robert Koh”.

OD NEDAVNO U ZATVORU

Američki producent Harvi Vajnstajn koji je nedavno osuđen na 23 godine zatvora zbog silovanja i seksualnog napada, pozitivan je na novi korona virus, javili su mediji.

Iz više izvora je potvrđeno da je 68-godišnji Vajnstajn jedan od dvojice zatvorenika u zatvoru Vende u državi Njujork koji ima virus.

Lokalni list Nijagara gazeta prvi je ovu informaciju objavio sinoć.

Portparol Harvija Vajnstajna nije želio da komentariše pisanja štampe.

Vajnstajn je 24. februara osuđen za silovanje glumice Džesike Man i za prisiljavanje na oralni seks nekadašnje asistentkinje Mimi Haleji.

NAREDBE PREMIJERA

Grčka je danas uvela nove mjere u nastojanju da suzbije širenje novog korona virusa.

Premijer Kirijakos Micotakis je u televizijskom obraćanju sinoć rekao da je naredio da se preduzmu sve odgovarajuće mjere u cilju zabrane nepotrebnog cirkulisanja.

Mjere su stupile na snagu jutros u 6.00, po lokalnom vremenu.

“Na ulicama mogu da kruže samo oni koji idu na posao, kod ljekara ili kod nekoga kome je potrebna pomoć, oni koji idu u banku ili da kupe hranu ili ljekove, oni koji šetaju kućne ljubimce ili vježbaju sami ili najviše sa još jednom osobom”, rekao je premijer.

Za kršenje ove mjere kazna je 150 eura.

U Grčkoj je 15 ljudi umrlo od korona virusa, a 625 osoba je zaraženo. Prvi smrtni slučaj bio je 12. marta.

DAO JOJ VAKCINU

Njemačka kancelarka Angela Merkel je u karantinu pošto je ljekar koji joj je dao vakcinu pozitivno testiran na koronavirus.

Kancelarka je obaviještena o rezultatima testa ljekara sa kojim je bila u kontaktu nakon današnje konferencije za novinare na kojoj je najavila nove mjere za suzbijanje širenja virusa, rekao je njen portparol Štefan Zajbert.

Prema njegovim riječima šezdesetpetogodišnja Angela Merkel je u petak iz predostrožnosti primila vakcinu protiv pneumokokne infekcije.

Ona će narednih dana biti podvrgnuta regularnim testovima i nastavlja da radi od kuće, rekao je Zajbert.

U ITALIJI

U posljednja 24 sata u Italiji je od koronavirusa umrla 651 osoba. Ukupno je do sada umrlo 5.476 osoba.

U Lombardiji, najproblematičnijoj regiji, broj mrtvih porastao je u jednom danu za 360.

Sjever Italije postao je novo žarište zaraze koronavirusom i trenutno je najproblematičnija regija.

Od juče je 5.560 novozaraženih. Ukupno je zaraženo u Italiji do sada 59.138 osoba. No, ozdravilo ih je više od 7.000. Trenutno je aktivno 46.638 slučajeva.

Podsjetimo, u subotu je u Italiji od koronavirusa umrlo 793 osoba, dok samo u Lombardiji 546.

POSLANICI U EP PISALI LAJENOVOJ

Poslanici različitih grupa u Evropskom parlamentu (EP) zatražili su, u zajedničkom pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, da se dozvoli izvoz medicinske opreme iz Evropske unije (EU) u zemlje Zapadnog Balkana.

Poslanici Evropske narodne partije, Zelenih i liberala u EP smatraju da bi evropska koordinacija odgovora na pandemiju KOVID-19 trebalo da obuhvati i zemlje Zapadnog Balkana.

Upozorava se da bi uvedeno ograničenje izvoza medicinske opreme moglo imati ozbiljne posljedice za region.

“Zdravstveni sistemi u ovim državama su uglavnom slabiji zbog čega je zemljama Zapadnog Balkana potrebna zaštita EU”, navode EU parlamentarci u pismu, prenosi Tanjug.

Ocjenjuje se da bi zemlje Zapadnog Balkana trebale da učestvuju u zajedničkim nabavkama robe relevantne za trenutnu krizu.

“Stanovnici zemalja Zapadnog Balkana osjećaju se i žive kao Evropljani. Iako je EU više puta stavljala proces proširenja na čekanje ove zemlje nas podržavaju već godinama kada su u pitanju migracije i druge oblasti. Sada je red na nas da pokažemo solidarnost”, navode poslanici EP.

Poslanici Lukas Mandl, Viola fon Kramon-Taubadel, Ilhan Kičuk i Andrej Kovačev zaključuju da pandemija korinavirusa utiče na sve, a da solidarnost svih evropskih zemlja može spasiti živote.

U AUSTRIJI STRAH OD ZEMLJOTRESA

Austrijski političari, nakon snažnog zemljotresa koji je pogodio Zagreb, ponovili su zahtjev za zatvaranje slovenačke nuklearne centrale u Krškom.

Predsjednik austrijske pokrajine Koruška, koja se graniči sa Slovenijom, Peter Kajzer, ukazao je na zabrinutost građana zbog nuklearke Krško, koja se nalazi na trusnom području.

On je prenio da je, nakon što je čuo za vijest o zemljotresu, pozvao ambasadorku Austrije u Sloveniji Sigrid Berka da se informiše o posljedicama po rad nuklearke Krško.

Iako je slovenački premijer Janez Janša rekao da zemljotres nije nanio veću štetu u Sloveniji, i da nuklearka, kojom upravljaju Hrvatska i Slovenija, funkcioniše bez problema, Kajzer je kazao da je zabrinut.

“Ovaj put je sve proteklo dobro, ali šta će se dogoditi kod sljedećeg zemljotresa? Iako možda neće doći do situacije kao u Fukušimi, opasnost, neizvesnost je stalno prisutna zbog zastarjelog reaktora u Kršku. Zbog toga je bez alternative što brži prelaz na alternativne izvore energije”, naglasio je Kajzer.

On je rekao da očekuje, posebno od Evropske unije, odgovarajuće rigozorne mjere i pomoć svim državama koje odustaju od nuklearne energije, prenosi Tanjug.

“Nadam se da ne mora doći do katastrofe i hiljade žrtava prije nego što evropska politika spozna da je njen prioritetni zadatak da štiti građane, i ne žrtvuje njihovu zdravlje zbog interesa bilo kojih koncerna”, poručio je Kajzer.

Apelovao je na austrijsku vladi da se kod slovenačkih i evropskih kolega založi za zatvaranje nuklearke Krško.

Zamjenik predsjednika pokrajine Štajerska Anton Lang kazao je da je reaktor u Krškom pušten u rad 1981. sa maksimalnim vijekom od 40 godina, tako da se mora najkasnije 2023. zatvoriti.

U RUSIJI

U narednih mjesec dana biće izgrađena bolnica u oblasti Moskve za 500 zaraženih korona virusom, rekao je zamjenik gradonačelnika Andrej Bočkarev i istakao da je radnici grade u tri smjene.

Kod gradilišta, 40 kilometara od centra Moskve, postavljeni su plakati u sovjetskom stilu koji pozivaju radnike da rade što brže mogu.

Na jednom od plakata je slika gradonačelnika Sergeja Sobjanjina koji pod natpisom “Graditelji, svaki minut je važan!” upire prstom u prolaznike.

Rusija ima 253 potvrđena slučaja zaraze korona virusom.

  • Počinje gradnja druge dionice auto-puta: Andrijevica dočekala projekat koji mijenja budućnost kraja
    on 04/03/2026 at 18:56

    A uskoro počinje gradnja druge dionica auto-puta od Mateševa do Andrijevice. Stanovnici Andrijevice na to su čekali decenijama, a novi put donijeće i novu šansu za bolji život u tom kraju. Razgovarali smo s mještanima sela preko čijih imanja će proći nova saobraćajnica, ali i onima čije su kuće sačuvane od rušenja.

  • Godišnja inflacija u eurozoni preliminarno porasla na 1,9 odsto u februaru
    on 04/03/2026 at 17:02

    Godišnja inflacija u eurozoni, prema preliminarnim procjenama, porasla je u februaru sa januarskih 1,7 odsto na 1,9 odsto, objavio je danas Eurostat.

  • Montenegroberza: Promet na berzi u februaru 26,94 miliona eura
    on 04/03/2026 at 11:46

    Ukupan promet na Montenegroberzi u februaru je iznosio 26,94 miliona eura i bio je 147 puta veći u odnosu na januar.

  • Monstat: Vrijednost otkupa 14,5 miliona eura
    on 04/03/2026 at 11:28

    Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 14,5 miliona eura.

  • Delegacija EBRD u Crnoj Gori: Dugoročna transformacija ekonomije u skladu sa EU putem
    on 04/03/2026 at 07:23

    Tim Ministarstva finansija, predvođen državnom sekretarkom Milicom Adžić, sastao se sa delegacijom savjetnika Odbora direktora Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Adžić je istakla da je cilj u narednom periodu da svaki projekat doprinese ne samo infrastrukturi, već i dugoročnoj transformaciji ekonomije u skladu sa EU putem.

  • Preko 100.000 poreskih dokumenata u zastoju; Laketić: Sistem se stabilizuje
    on 04/03/2026 at 06:41

    Novi integrisani informacioni sistem Poreske uprave, najavljen kao reformski iskorak Poreske administracije, već dva mjeseca pokazuje probleme u funkcionisanju. Preko stotinu hiljada poreskih dokumenata je u zastoju zbog elektronske registracije i neusaglašenosti Zakona o privrednim društvima sa Poreskim sistemom. Iz Poreske uprave poručuju da se sistem polako stabilizuje i da će omogućiti brojne benefite korisnicima.

  • Kako su kupovane akcije Prve banke: U korist Đukanovića, na štetu EPCG
    on 04/03/2026 at 05:49

    Redovne akcije Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) u Prvoj banci sredinom prošle godine bile su tržišno vrijedne 20,5 eura po akciji, ili šest puta manje od cijene po kojoj su kupovane, tj. 81.035 redovnih akcija vrijedilo je preko 1,6 miliona eura, a plaćene su više od 10,3 miliona eura.

  • Sukobi na Bliskom istoku mogu poskupiti gorivo u Crnoj Gori do šest centi
    on 03/03/2026 at 20:00

    Provjeravali smo kakve posljedice bi građani Crne Gore mogli imati zbog sukoba na Bliskom istoku. Već od naredne sedmice gorivo će biti skuplje do šest centi, kažu ekonomisti. Da li će to izazvati rast troškova transporta, a samim tim i cijena proizvoda zavisiće od toga koliko će trajati sukobi. Ukoliko se sve završi za nekoliko sedmica, građani nemaju razloga da se plaše skoka cijena, poručuju sagovornici Biljane Rovčanin.

  • Uljarević: Normalizacija identitetskih podjela i govor mržnje ozbiljan rizik za demokratski razvoj
    on 03/03/2026 at 17:03

    Izvršna direktorka Centar za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević upozorila je da su u Crnoj Gori prisutni zabrinjavajući trendovi koji se ogledaju u normalizaciji identitetski zasnovanih podjela, ideološko-politički motivisanom revizionizmu i njegovom negiranju kao faktora rizika, kao i u jačanju govora mržnje i dezinformacija u online prostoru.

  • Obnovljivim izvorima do ubrzanja energetske tranzicije i smanjenja zavisnosti od uvoza
    on 03/03/2026 at 06:13

    Crna Gora nastoji da ubrza energetsku tranziciju i smanjiti zavisnost od uvoza električne energije kroz razvoj obnovljivih izvora, ali i bolje korišćenje postojećih resursa poput hidro- i termoenergije. Dok stručnjaci ukazuju na veliki neiskorišćeni potencijal, država poručuje da je zakonski okvir spreman za investicije i reforme. A nova studija pokazuje da bi solarni i vjetro projekti mogli znatno povećati proizvodnju struje uz očuvanje prirode.