ITALIJA

Evropska unija mora omogućiti izdavanje novih obveznica u sklopu borbe protiv krize koju je prouzrokovao koronavirus, saopštio je italijanski ministar ekonomije, Roberto Gualtieri.

“Moramo omogućiti izdavanje evropskih hartija od vrijednosti koje bi svaka zemlja mogla koristiti pod istim uslovima, a bile bi u vezi sa borbom protiv koronavirusa i njegovih posljedica u ekonomiji”, kazao je Gualtieri za italijanski list Il Corriere della Sera.

Poručio je da su suočeni sa simetričnim šokom kojeg niko nije pošteđen i zato moraju inovativno koristiti raspoložive alate, prenosi SEEbiz.

U nastojanju da smanji štete ekonomiji eurozone od finansijskih potresa prouzrokovanih pandemijom, Evropska centralna banka (ECB) u srijedu je pokrenula novi program kupovine obveznica vrijedan 750 milijardi EUR.

Gualtieri je naveo da je zadovoljan takvim potezom ECB-a, ocijenivši ipak da monetarna politika nije dovoljna.

“Moramo smoći hrabrosti i kreirati zajedničku i koordinisanu budžetsku politiku koja će moći da podrži naše zdravstvene sisteme”, kazao je Gualtieri.

Italija je u četvrtak prestigla Kinu, epicentar zaraze koranavirusom, po broju umrlih. Tamošnji bolnički sistem opterećen je do tačke pucanja a vlada se sprema da produži karantin.

”EU mora upotrijebiti “svu municiju” iz fonda za spašavanje, teškog 500 milijardi EUR, za borbu protiv ekonomske krize u Evropi za vrijeme pandemije, saopštio je premijer Giuseppe Conte.

BOLNICE PUNE

U Španiji je za samo 24 časa zabilježeno skoro 5.000 novih slučajeva zaraze korona virusom, što je nakon Kine i Italije čini najpogođenijom zemljom na svijetu.

Zdravstveni zvaničnici saopštili su danas da je ukupan broj zaraženih sada 24.926, a smrtnih slučajeva sada je 1.326.

Više od 1.600 pacijenata nalazi se u jedinicama intenzivne nege. Vlasti priznaju da je taj broj limit i da više gotovo da nema slobodnih jedinica intenzivne njege.

Madrid je najteže pogođen region sa skoro 9.000 slučajeva oboljelih od kovida 19.

U Španiji su skoro nedelju dana na snazi posebne mjere koje ograničavaju kretanje i kojima je zatvorena većina radnji.

Najpogođenije institucije su bolnice i starački domovi u kojima je zabilježen najveći broj slučajeva.

Španske vlasti priznaju da se i pored uvedenih mjera očekuje rast broja oboljelih.

REKORDAN BROJ

U Italiji je danas ponovo zabilježen rekordni broj smrtnih slučajeva od koronavirusa u posljednja 24 sata – tačno 793 osobe su preminule čime se bilans žrtava popeo na 4.825, saopštila je Civilna zaštita.

Italijanske vlasti su navele da je registrovano 6.557 novih slučajeva infekcije i dodale da je ukupno zaraženo 53.578 osoba.

Na području Milana je zabilježen najveći broj smrti u posljednja 24 sata. Umrlo je 546 ljudi u tom dijelu Italije.

LAJEN PORUČILA

Na granicama širom Evrope i dalje su velike kolone vozila. Pored brojnih građana, blokirani su i kamioni koji prevoze medicinsku opremu i namirnice. Predsjednica EK Ursula fon der Lajen u video poruci poručila je da radi sa vladama zemalja članica, kako bi se taj problem uskoro riješio.

“Vlade zemalja članica preduzele su jake mjere kako bi ograničile širenje virusa u EU. To su neophodne mjere, ali neke od njih su blokirale ljude na granicama. Na nekim graničnim prelazima kolone su duge i po desetak kilometara, i čeka se više od 24 sata. Brojni Evropljani ne mogu da se vrate kućama i kamioni koji prevoze lijekove i neophodne namirnice, poput hrane, su blokirani. Važno je da se to sada razriješi, na početku krize. Zato pratim situaciju izbliza, uključujući i satelitske snimke Kopernikusa”, kazala je Lajenova.

Naglašava da je više puta razgovarala sa nacionalnim vladama o toj situaciji i da već ima pomaka.

“Prošlog vikenda bilo je veliko zakrčenje na granici između Slovenije i Hrvatske, saobraćaj je sada rasterećeniji. Ljudi su uspjeli da se vrate svojim kućama, a kamioni blokirani u Sloveniji mogli su da nastave put. To je dobar primjer pragmatičnog rješenja među susjedima”, poručuje predsjednica Evropske komisije.

Velike gužve, kako je kazala, bile su i na granici između Poljske i Češke, Njemačke i Litvanije. Stanovnici Baltika, poručuje, sada mogu da se vrate svojim kućama i saobraćaj kamiona se poboljšao.

“Na nekim granicama i dalje imamo problema, između Rumunije i Mađarske je 20 kilometara duga kolona, to moramo riješiti. Mnogo Rumuna i Bugara čeka povratak u svoju zemlju, a kamioni puni robe moraju da nastave svoj put. Nadam se i da će se tu situacija poboljšati”, zaključila je Lajenova u video-poruci.

Ivan Mijanović, RTCG

JUŽNA KOREJA

Južnokorejska izborna komisija saopštila je da će svi glasači morati da nose maske i koriste rukavice za jednokratnu upotrebu na nacionalnim parlamentarnim izborima sljedećeg mjeseca, kao preventivne mjere zbog korona virusa.

Zvaničnik Nacionalne izborne komisije je rekao da će na biračkim mjestima biti kontrolisana temperatura, te da će za glasače sa groznicom ili respiratornim simptomima postojati odvojene kabine.

Birači će morati da stoje najmanje metar razdvojeni dok čekaju u redovima, da čiste ruke i nose plastične rukavice koje će dobiti prije ulaska u kabine.

Biće obezbijeđena i mjesta za glasanje u bolnicama i drugim centrima, gdje se liječe izolovani pacijenti oboljeli od KOVID-19.

Neki političari pozvali su da se odlože izbori, koji će biti presudni za trenutnu vladu koja se bori sa uticajem širenja zaraze na javno zdravlje, životne resurse i industriju.

DRAKONSKE KAZNE U RUMUNIJI

Rumunska vlada uvela je novu, drakonsku mjeru, u borbi protiv korona virusa. Vlada je odlučila da se zatvorskom kaznom kazne svi kojih ne poštuju izrečene mjere.

U slučaju da neko ne poštuje mjere vlasti prijeti mu kazna od do tri godine zatvora, a ukoliko je tim ponašanjem neko zaražen virusom prijeti kazna i do pet godina zatvora.

Sa do 15 godina zatvora mora računati onaj koji je kršio mjere vlade, a njegovo ponašanje je vodilo ka smrti jedne osobe.

“Ne možemo prihvatiti ako neodgovorni ljudi šetaju i time zarazuju druge”, kazao je premijer Ludovik Orban.

Ujedno je vlada Rumunije pozvala svoju dijasporu, koja broji oko četiri miliona ljudi, da ne dolaze u domovinu tokom Vaskrsa.

Inače, u Rumuniji trenutno ima 230 infekcija, a oko 3.800 ljudi se nalazi u karantinu.

KINESKI STRUČNJACI

Od Kovida-19 u Vuhanu, epicentru epidemije, umrlo je 1,4 dosto oboljelih, pokazalo je istraživanje objavljeno u četvrtak koje ističe da je s godinama oboljelih rasla i smrtnost.

Bolest Kovid-19 koja je buknula u Kini krajem 2019. širi se velikom brzinom u svijetu, gdje je potvrđeno više od 200.000 slučajeva zaraze, a više od 9.000 ljudi je umrlo.

Svjetska zdravstvena organizacija je navela prošle sedmice da je virus smrtonosan za 3,4 odsto zaraženih.

No zbog ograničenih mogućnosti testiranja ili odluke nekih jako zahvaćenih zemalja da više ne testiraju, broj potvrđenih slučajeva je vjerojatno jako podcijenjen u odnosu na broj stvarno zaraženih.

Neki stručnjaci zaključuju da je smrtnost čak i puno niža.

Po zaključku ekipe kineskih naučnika koji su u četvrtak objavili rezultate istraživanja u časopisu “Nature Medicine”, nakon razvoja simptoma Kovida-19 postoji 1,4 odsto vjerovatnosti smrtnog ishoda.

“Procjena stvarnog broja slučajeva, neophodna za određivanje težine slučaja, složena je u preopterećenom zdravstvenom sistemu koji ne može sa sigurnošću odrediti broj slučajeva”, napisali su naučnici.

Pet puta veća vjerovatnoća da će umrijeti stariji od 59 godina

Kontinentalna Kina je 29. februara bilježila 79.394 potvrđena slučaja i 2.838 umrlih (ili 3,5 odsto smrtnosti među pozitivnim slučajevima), od kojih većina u Vuhanu.

Ali autori drže da blaži slučajevi nijesu ubrojeni i smatraju da je njihova procjena smrtnosti prikladnija za procjenu.

Broj umrlih “prije svega zavisi od težine simptoma razvijenih kod zaražene osobe i to pitanje bi trebalo biti u središtu pažnje”, napisali su.

Istraživanje koje je vodio infektolog univerziteta u Hong Kongu Džozef Vu bavilo se i odnosom dobi i smrtnosti.

Postoji pet puta viša vjerovatnost da će umrijeti osobe starije od 59 godina od onih između 30 i 59 godina. Mlađi od 30 godina su za 60 odsto manje ugroženi od srednjovječnih.

Opasnost od razvoja umjerenih simptoma do teških raste oko četoro procenta po godini starosti unutar grupe između 30 i 60 godina.

Vu smatra da su te informacije važne za Evropu koja je sada epicentar pandemije.

NJEMAČKA AVIO-KOMPANIJA

Lufthanza je odlučila da prizemlji čak 700 aviona, odnosno skoro 92 odsto svoje flote, zbog pandemije koronavirusa.

“Avioni će, zbog smanjene tražnje, biti prizemljeni do 29. aprila”, navela je najveća njemačka avio-kompanija.

Podružnice kompanije su takođe obustavile svoje usluge, prenosi B92.

Austrian Airlines je obustavio letove do 28. marta, dok je Brussels Airlines ukinuo komercijalne letove u periodu od 21. marta do 19. aprila.

“Širenje koronavirusa stavilo je cjelu globalnu ekonomiju i našu kompaniju u nezapamćeno vanredno stanje. Trenutno niko ne može da predvidi posljedice”, rekao je predsjednik Izvršnog odbora Lufthanze, Karsten Spohr.

On je dodao da što duže kriza bude trajala, veća je vjerovatnoća da budućnost vazduhoplovstva neće biti garantovana bez državne pomoći.

EPIDEMIJA U KINI

Drugi uzastopni dan Kina nema prijavljen ni jedan slučaj novozaraženog lokalnog porijekla, mada je broj uvezenih slučajeva zaraze dostigao rekord.

Nestanak epidemije u Kini, gdje je virus prvi put primijećen u decembru daje zračak nade mnogim drugim zemljama koje su u izolaciji u nastojanu da suzbiju širenje bolesti KOVID-19.

Broj novih smrtnih slučajeva je veoma pao u Kini posljednjih nedjelja, danas je ministarstvo zdravlja objavilo da je samo troje umrlo, što je najniži broj od kada su počele da se vode statistike, u januaru.

Sada je glavna briga Kine da izbjegne da zaraženi ljudi koji dolaze iz inostranstva stvore novi talas epidemije na njenoj teritoriji.

Ministarstvo zdravlja je saopštilo danas da je rekordnih 39 novih slučajeva prijavljeno u odnosu na 34 prethodnog dana, što je ukupno 228.

Zbog rizika više gradova i provincija, uključujući Peking, uveli su stroge sanitarne kontrole za sve osobe koje stižu iz neke druge zemlje uz obavezni karantin od 14 dana na posebno određenim mjestima za to.

Kao simbol pomjeranja epicentra krize od Azije u Evropu ukupan broj umrlih u Italiji, 3.405 prešao je juče broj zabilježen u Kini, gde je umrlo 3.248 ljudi.

Od početka epidemije gotovo 81.000 ljudi zaraženo je u Kini, ali sada je bolesno njih oko 7.000.

Da bi se spriječilo širenje epidemije kineske vlasti zatvorile su grad Vuhan, gdje je izbila epidemija i provinciju Hubej u kojoj se nalazi, odnosno više od 50 miliona ljudi. Međutim te restrikcije se postepeno ukidaju.

I TRAMP ODOBRIO

Ugledni francuski i svjetski stručnjak sa univerziteta u Marselju, profesor Didije Raul je ponovo istakao da su njegova ispitivanja pokazala da se lijek hlorokin pokazao djelotvoran u liječenju korona virusa i američki predsjednik Donald Tramp je saopštio da će u SAD u suzbijanju opake epidemije biti odmah korišćen taj lijek koji se već uspješno koristio u suzbijanju malarije i artroze.

Dok ljekari i naučnici u Evropi i svijetu ubrzano rade na pronalaženju vakcine protiv korona virusa, za šta će biti potrebno možda i godinu dana, profesor Raul je stavio do znanja da je kliničko ispitivanje lijeka “Plaquenil”, čiji je glavni sastojak hlorokin, pokazalo da je od 24 bolesnika od korona virusa koji su šest dana uzimali taj lijek, njih 18 bilo sasvim izliječeno.

Iako su se u stručnim krugovima, kako piše francuski dnevnik “Lezeko”, čula i mišljenja da je ipak prerano donositi zaključke, zato što postupak liječenja hlorokinom nije prošao ustaljene naučne protokole, američki predsjednik Tramp očigledno je odlučio da odmah učini sve da spriječi naglo širenje epidemije korona virusa u Americi i stavio do znanja da će hlorikin biti vrlo brzo korišćen.

Ipak, ključna američka državna zdravstvena ustanova FDA je saopštila da je Tramp to zatražio, ali da će stručnjaci FDA temeljito ispitati taj lijek i dati svoj sud.

Američki predsjednik se pouzdao u nalaze francuskog i svjetskog stručnjaka profesora Raula i rekao je da će “praktično odmah na raspolaganje biti stavljen ovaj lijek, koji je pokazao prve veoma obećavajuće rezultate”, tako da se postigne preokret u nastojanjima da se suzbije epidemija korona virusa od koje je u SAD oboljelo preko 11 hiljada ljudi, dok je 154 njih umrlo.

Trampa je, u situaciji kad u Americi prijeti pravo razbuktavanje epidemije, u djelotvornost hlorikina uverilo bez sumnje i to što su kineski naučnici u časopisu “Nejčr” krajem februara objavili istraživanje koje pokazuje da korišćenje hlorikina omogućilo da se na “uzornom broju oboljelih korona virusa zaustavi upala pluća” i pacijenti izliječe u mnogo kraćem roku nego da nijesu uzimali taj lijek.

Hlorokin je od strane FDA već odavno odobren za korišćenje u liječenju malarije i artroze, ali je direktor ove američke državne ustanove Stiven Han izjavio da su prethodni nalazi nužni da bi se sa sigurnošću moglo znati da je djelotvoran i u suzbijanju Kovida -19.

Francuski ministar zdravlja Olivje Veran je istovremeno saopštio da je Francuska odobrila “opsežna klinička ispitivanja” hlorokina sa ciljem da se dođe do potpuno pouzdanih saznanja i političke odluke vlasti da taj lijek odobre za liječenje bolesti korona virusa.

Dr Raul, jedan od svjetski najpoznatijih infektologa, je stavio do znanja da je hlorokin, poznat i kao “hidroksihlorokin”, već pokazao jasne rezultate, da je to i vrlo jeftin lijek, a u ispitivanja i distribuciju hlorokina su već krenuli i instituti i ljekari u Iranu, Australiji, Maroku, Izraelu, Belgiji, a sad sve govori i u Americi.

Preko milijardu ljudi je širom svijeta već dosad upotrebljavalo ovaj lijek za malariju i artrozu bez ikakvih neželjenih dejstava.

  • Počinje gradnja druge dionice auto-puta: Andrijevica dočekala projekat koji mijenja budućnost kraja
    on 04/03/2026 at 18:56

    A uskoro počinje gradnja druge dionica auto-puta od Mateševa do Andrijevice. Stanovnici Andrijevice na to su čekali decenijama, a novi put donijeće i novu šansu za bolji život u tom kraju. Razgovarali smo s mještanima sela preko čijih imanja će proći nova saobraćajnica, ali i onima čije su kuće sačuvane od rušenja.

  • Godišnja inflacija u eurozoni preliminarno porasla na 1,9 odsto u februaru
    on 04/03/2026 at 17:02

    Godišnja inflacija u eurozoni, prema preliminarnim procjenama, porasla je u februaru sa januarskih 1,7 odsto na 1,9 odsto, objavio je danas Eurostat.

  • Montenegroberza: Promet na berzi u februaru 26,94 miliona eura
    on 04/03/2026 at 11:46

    Ukupan promet na Montenegroberzi u februaru je iznosio 26,94 miliona eura i bio je 147 puta veći u odnosu na januar.

  • Monstat: Vrijednost otkupa 14,5 miliona eura
    on 04/03/2026 at 11:28

    Vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva od poslovnih subjekata i kooperativa sa dva i više zaposlena radnika u četvrtom kvartalu prošle godine iznosila je 14,5 miliona eura.

  • Delegacija EBRD u Crnoj Gori: Dugoročna transformacija ekonomije u skladu sa EU putem
    on 04/03/2026 at 07:23

    Tim Ministarstva finansija, predvođen državnom sekretarkom Milicom Adžić, sastao se sa delegacijom savjetnika Odbora direktora Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori. Adžić je istakla da je cilj u narednom periodu da svaki projekat doprinese ne samo infrastrukturi, već i dugoročnoj transformaciji ekonomije u skladu sa EU putem.

  • Preko 100.000 poreskih dokumenata u zastoju; Laketić: Sistem se stabilizuje
    on 04/03/2026 at 06:41

    Novi integrisani informacioni sistem Poreske uprave, najavljen kao reformski iskorak Poreske administracije, već dva mjeseca pokazuje probleme u funkcionisanju. Preko stotinu hiljada poreskih dokumenata je u zastoju zbog elektronske registracije i neusaglašenosti Zakona o privrednim društvima sa Poreskim sistemom. Iz Poreske uprave poručuju da se sistem polako stabilizuje i da će omogućiti brojne benefite korisnicima.

  • Kako su kupovane akcije Prve banke: U korist Đukanovića, na štetu EPCG
    on 04/03/2026 at 05:49

    Redovne akcije Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) u Prvoj banci sredinom prošle godine bile su tržišno vrijedne 20,5 eura po akciji, ili šest puta manje od cijene po kojoj su kupovane, tj. 81.035 redovnih akcija vrijedilo je preko 1,6 miliona eura, a plaćene su više od 10,3 miliona eura.

  • Sukobi na Bliskom istoku mogu poskupiti gorivo u Crnoj Gori do šest centi
    on 03/03/2026 at 20:00

    Provjeravali smo kakve posljedice bi građani Crne Gore mogli imati zbog sukoba na Bliskom istoku. Već od naredne sedmice gorivo će biti skuplje do šest centi, kažu ekonomisti. Da li će to izazvati rast troškova transporta, a samim tim i cijena proizvoda zavisiće od toga koliko će trajati sukobi. Ukoliko se sve završi za nekoliko sedmica, građani nemaju razloga da se plaše skoka cijena, poručuju sagovornici Biljane Rovčanin.

  • Uljarević: Normalizacija identitetskih podjela i govor mržnje ozbiljan rizik za demokratski razvoj
    on 03/03/2026 at 17:03

    Izvršna direktorka Centar za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević upozorila je da su u Crnoj Gori prisutni zabrinjavajući trendovi koji se ogledaju u normalizaciji identitetski zasnovanih podjela, ideološko-politički motivisanom revizionizmu i njegovom negiranju kao faktora rizika, kao i u jačanju govora mržnje i dezinformacija u online prostoru.

  • Obnovljivim izvorima do ubrzanja energetske tranzicije i smanjenja zavisnosti od uvoza
    on 03/03/2026 at 06:13

    Crna Gora nastoji da ubrza energetsku tranziciju i smanjiti zavisnost od uvoza električne energije kroz razvoj obnovljivih izvora, ali i bolje korišćenje postojećih resursa poput hidro- i termoenergije. Dok stručnjaci ukazuju na veliki neiskorišćeni potencijal, država poručuje da je zakonski okvir spreman za investicije i reforme. A nova studija pokazuje da bi solarni i vjetro projekti mogli znatno povećati proizvodnju struje uz očuvanje prirode.