KURC

Austrijski kancelar Sebastijan Kurc istakao je da postoji trostruka bezbjednosna mreža u odbrani od ponavljanja migrantske krize iz 2015. godine.

“Postoji trostruka mreža. Prvo je da je grčka vlada, za razliku od ranije, odlučna u odbrani spoljne granice EU. Mi smo u tijesnom kontaktu sa prijateljima na Zapadnom Balanu, i oni su spremni, u slučaju proboja grčke granice, da zaštite svoju među i ne dozvole propuštanje migranata”, kazao je Kurc.

“Treće je da je ministar unutrašnjih poslova spreman da zaštiti granicu Austrije od proboja migranata. Na taj način sprečavamo novu migrantsku krizu poput one 2015. godine”, rekao je Kurc u intervjuu bečkom dnevniku “Kronen cajtung”.

Upozorio je da će, ako EU dozvoli izbjeglicama koje se trenutno nalaze na tursko-grčkoj granici ulazak, milioni krenuti na put.

Najvažnije je sada, prema njegovim riječima, da se Grčkoj pruži što bolja podrška i da EU uputi jasnu poruku, koja mora biti da neće dozvoliti ucjene od strane predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana.

Kurc je naglasio da aktuelna situacija nije slučajnost, već svjesan, organizovani napad Turske.

“Tim ljudima je data lažna nada. I oni su djelimično turskim autobusima prevezeni do granice”, rekao je on, dodajući da je dramatično što Turska zloupotrebljava patnju tih ljudi.

“Ako turski napad bude uspješan, padne grčka granica, to će značiti dalje kretanje tih ljudi, i to vodi ka kraju Evrope bez unutrašnjih granica”, upozorava Kurc.

Apelovao je na Evropljane, koji govore o potrebi zaštite spoljne granice, da ne pokleknu pritiscima Erdogana i pruže podršku Grčkoj jer ona sada čini što su tražili – štite spoljnu granicu EU.

Podvukao je da EU mora uputiti jasnu poruku da nema prava na azil za ljude koji se ne nalaze u opasnosti, te je dodao da mnogi medju onima koji su trenutno na tursko-grčkoj granici ne dolaze iz Sirije, već godinama žive u Turskoj, gdje nisu ugroženi.

UPUTIO SAUČEŠĆE

Sjevernokorejski lider Kim Džong Un poslao je lično pismo južnokorejskom predsjedniku Munu Džeinu u kom je izrazio saučešće zbog ogromne epidemije koronavirusa, saopštili su danas zvaničnici Seula.

U svom pismu Kim je južnokorejskom narodu prenio poruku podrške zbog epidemije kornonavirusa koji je zarazio više od 6.000 i usmrtio 37 osoba u toj zemlji, rekao je novinarima visoki zvaničnik Seula Jun Dohan.

Kim je naveo i da je zabrinut za Munovo zdravlje i izrazio žaljenje što trenutno ne može mnogo da učini kako bi pomogao Južnoj Koreji, rekao je Jun.

U juče poslatom pismu, sjevernokorejski lider “podvukao je svoje nepokolebljivo prijateljstvo i povjerenje predsjedniku Munu i rekao da će mu i dalje tiho slati svoje najbolje želje”.

Mun je danas poslao Kimu pismo zahvalnosti.

Sjeverna Koreja je više puta saopštila da u toj državi nema zaraženih, što mnogi strani stručnjaci dovode u pitanje.

Mun i Kim izgradili su lične veze 2018. godine kada su se sastali tri puta i postigli niz sporazuma čiji je cilj bio da se podstakne razmjena dvije zemlje i smanji vojna netrpeljivost.

Južnokorejski predsjednik, liberal koji zagovara nagodbu u vezi sjevernokorejske nuklearne krize, posredovao je i pri sastanku Kima i predsjednika SAD Donalda Trampa.

Međutim odnosi dvije Koreje su u zastoju nakon što je drugi samit Kima i Trampa u Vijetnamu početkom 2019. završen bez ikakvog dogovora o nuklearnom programu Sjeverne Koreje.

3.012 UMRLIH

U Kini je zabilježeno 139 novih slučajeva koronavirusom, a od tog virusa do sada je umrla 2.981 osoba, saopštile su kineske zdravstvene vlasti.

Navodi se da su zdravstvene vlasti su u četvrtak primile izvještaj o 139 novih potvrđenih slučajeva zaraze novim koronavirusom i 31 smrtnih slučajeva na kineskom kopnu.

“Među smrtnim slučajevima, svih 31 se dogodilo u pokrajini Hubei.Istovremeno su zabilježen 143 nova sumnjiva slučaja, rekli su iz Nacionalne zdravstvene komisije”, prenosi croatian.cri.cn.

Kako su kazali, u srijedu 2 189 ljudi otpušteno iz bolnica nakon oporavka, dok se broj teških slučajeva smanjio za 464.

“Ukupan broj potvrđenih slučajeva na kineskom kopnu je do kraja srijede dostigao 80 409, od čega se 25352 pacijenta još uvijek liječe, 52045 je otpušteno nakon oporavka, a 3012 osoba je umrlo od bolesti”, rekli su iz Nacionalne zdravstvene komisije.

Iz Nacionalne zdrastvene komisije su kazali da se za 522 ljudi još sumnja da su zaraženi virusom.

Kako su dodali, još su 32870 bliska kontakta pod medicinskim nadzorom, a u srijedu je 6584 ljudi otpušteno sa medicinskog promatranja.

PERES DE KUELJAR

Peruanski diplomata i bivši generalni sekretar UN-a Havijer Peres de Kueljar umro je u Limi u 101. godini, saopštio je noćas njegov sin.

Moj otac je preminuo u srijedu uveče, rekao je Fransisko Peres de Kueljar za radio RPP.

Havijer Peres de Kueljar bio je peti generalni sekretar UN, od 1982. do 1991. godine.

MMF

Globalni rast će u ovoj godini biti daleko ispod prošlogodišnjeg nivoa, saopštila je direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), Kristalina Georgieva.

Uzrok tome je, kako je navela, širenje koronavirusa.

Ona je dodala da je 189 zemalja članica posvećeno akciji suzbijanja virusa koji predstavlja ozbiljnu prijetnju svetskoj ekonomiji, prenosi B92.

Uprkos tome, globalni finansijski sistem je mnogo čvršći nego prije posljednje finansijske krize 2008. godine.

Georgieva je ocijenila i da je neophodna dovoljna likvidnost kako bi se održala finansijska stabilnost.

GRETA TUNBERG

Švedska aktivistkinja, tinejdžerka Greta Tunberg, ocijenila je danas na zvaničnom skupu u Briselu da zakon Evropske unije o borbi protiv klimatskih promjena predstavlja – predaju.

Tunberg (17) je poslanicima Evropskog parlamenta u Briselu rekla da mjere predviđene “Evropskim zelenim dogovorom” daju svijetu “mnogo manje od 50 odsto šansi” da ograniči globalno zagrijavanje na 1,5 stepeni.

“Priznajete da odustajete i od Pariskog sporazuma, i od svojih obećanja, i od toga da uradite šta možete da biste obezbijedili sigurnu budućnost svojoj djeci. Ovaj zakon o klimi je predaja. Priroda ne pregovara, i ne možete da sklapate sporazume sa fizikom”, rekla je Tunberg u govoru evroposlanicima, prenosi portal euronews.com.

“Vaši daleki ciljevi ništa neće značiti ako se nastave velike emisije štetnih gasova današnjim tempom, čak i još samo nekoliko godina, jer će to potrošiti preostali ‘ugljenični budžet’ prije no što i dobijemo šansu da ispunimo vaše ciljeve za 2030. ili 2050. godinu”, rekla je Tunberg.

Ona je zatražila promjenu ponašanja i društva, a EU da predvodi taj put, pozivajući se na moralnu obavezu Unije.

“Vi imate stvarnu političku i ekonomsku mogućnost da postanete pravi klimatski lider. Rekli ste da je ovo egzistencijalna prijetnja, sada morate da dokažete da to i mislite”, rekla je Tunberg.

“Pretvaranje da zakon koji niko ne mora da poštuje, predstavlja zakon, pretvaranje da možete da budete klimatski lider i da istovremeno gradite i pomažete novu infrastrukturu koja koristi fosilno gorivo, pretvaranje da će prazne riječi učiniti da ova vanredna situacija nestane… tome mora doći kraj”, poručila je mlada aktivistkinja.

ZBOG KORONAVIRUSA

Ruska vlada je zbog širenja koronavirusa izrekla privremenu mjeru zabrane izvoza, nekih medicinskih proizvoda i opreme, uključujući zaštine maske i anitivirusne ljekove, koja će važiti do 1. juna.

Zabranu je potpisao premijer Rusije Mihail Mišustin.

“Izriče se privremena mjera zabrane izvoza iz Ruske Federacije proizvoda sa liste u prilogu, sa izuzetkom kada su u sastavu humanitarne pomoći, a na osnovu odluke Vlade, kao i uvoza djelova i materijala koji su dio ovih proizvoda od pojedinaca”, piše u odluci, prenosi TAS S.

Ministarstvo industrije i trgovine navodi da se na listi nalaze zaštitne naočare, respiratorna zaštitna oprema, antivirusni ljekovi, rukavice i odijela.

“Napominjem da se ova uredba ne odnosi na proizvode koji bi se slali kao međunarodna humanitarna pomoć (uključujući i Kinu)”, rekao je ministar industrije i trgovine Denis Manturov.

Prema ranijim izvještajima, oko 1,5 miliona zaštitnih medicinskih maski proizvodi se dnevno u Rusiji.

EPIDEMIJA JAČA

Broj smrtnih slučajeva od koronavirusa u Italiji porastao je danas na 107 što je najveći broj umrlih van Kine, a vlada je definitivno donijela odluku da zatvori škole i fakultete do 15. marta.

Zvaničnici civilne zaštite saopštili su da je kod 3.089 ljudi testirano pozitivno stanje u Italiji.

Ministarka obrazovanja Lusija Asolina rekla je da su od sjutra škole zatvorene i da se nada da će moći da nastave s nastavom putem učenja na daljinu.

Italija je ranije zatvorila škole u regionima Lombardije, Veneta i Emilije Romanje, koji su najteže pogođeni virusom >>> 

Italijanski premijer Đuzepe Konte rekao je da se razmatra uvođenje novih mjera u borbi protiv epidemije koje će se primjenjivati na teritoriji cijele zemlje tokom 30 dana.

Postoji mogućnost da konferencije i sastanci budu otkazani, a sportski događaji, uključujući i fudbalske utakmice mogli bi da se igraju bez publike.

NAPETA RASPRAVA

U turskom parlamentu danas je izbila je tuča između poslanika vlasti i opozije tokom napete rasprave o vojnoj umiješanosti Turske na sjeverozapadu Sirije.

Video snimci su pokazali kako se više desetine poslanika iz stranke predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana i glavne opozicione stranke guraju i udaraju dok drugi pokušavaju da spriječe tuču.

Tuče su česta pojava u turskom parlamentu.

Današnji sukob je počeo tokom govora Engina Ozkoča, člana opozicione Republikanske narodne stranke (CHP) koji je ranije na konferenciji za novinare Erdogana nazvao “nečasnim, neshvatljivim, malim i izdajnikom.”

On je optužio Erdogana da šalje tursku djecu u rat dok je njegovo potomstvo navodno izbjegavalo dugogodišnju vojnu službu.

Tokom govora pred članovima svoje stranke, Erdogan je ranije optužio opoziciju da je “nečasna i izdajnička” zbog ispitivanja vojnog učešća Turske u sjeverozapadnoj sirijskoj provinciji Idlib.

Napetosti rastu nakon smrti više od 50 turskih vojnika u Idlibu u proteklih mjesec dana, uključujući 33 koji su ubijeni u napadu u četvrtak.

Turska je poslala hiljade vojnika u Siriju kako bi pomogla u sprečavanju ruske ofanzive sirijske vlade da povrati provinciju Idlib i da podrži borce sirijske opozicije.

U BRISELU

U Briselu je počeo vanredni sastanak ministara unutrašnjih poslova sazvan zbog kriznog stanja na grčko-turskoj granici izvazvanog odlukom Ankare da otvori granice za migrante.

Evropska komisija je prije početka ministarskog sastanka predstavila akcioni plan mjera koje bi Unija i njene članice trebalo zajedno da preduzmu kako bi pružili pomoć Grčkoj, javila je Hina.

U akcionom planu Komisija poziva zemlje članice da osiguraju sredstva potrebna za pokretanje dvije operacije brze granične intervencije Evropske granične i obalske straže (Fronteks) na kopnenoj i morskoj granici između Turske i Grčke.

Hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović kazao je da je Hrvatska spremna da pošalje još jedan policijski brod sa osam članova posade, uz jedan koji već patrolira u Egejskom moru, kao i da uputi granične policajce na grčku granicu.

Božinović je rekao da će tema sastanka biti i saradnja sa zemljama zapadnog Balkana.

“To su zemlje koje mogu biti pogođene ako dođe do eskalacije krize. Ne smijemo ih zaboraviti, one su na tom putu i svaka pomoć njima je zapravo pomoć nama”, rekao je Božinović.

On je istakao da će glavna poruka ministarskog sastanka biti da se ilegalne migracije neće tolerisati i da je tursko-grčka granica ujedno i spoljna granica Evropske unije.