U SVIJETU

Ukupan broj zaraženih u svijetu od koronavirusa premašio je 90 hiljada, dok je 3.119 osoba, podaci su CNN-a i portala Vordlometar.

Navodi se da se oporavilo 48.175 osoba.

Broj zaraženih raste brže izvan nego unutar Kine, koja je bila primarno žarište.

U Kini je do sada oboljelo oko 80,2 hiljade ljudi, od čega je oko 30 hiljada aktivnih slučajeva i 125 novooboljelih.

U Južnoj Koreji ukupan dosadašnji broj oboljelih iznosi nešto manje od pet hiljada, od čega je 600 novih slučajeva, 28 umrlih i 4.812 aktivnih, prenosi Rojters.

Italija i Iran nemaju novih registrovanih slučajeva oboljelih.

U Italiji je oboljelo više od dvije hiljade osoba, u Iranu oko 1,5 hiljada. U Italiji su umrle 52, u Iranu 66 osobe.

U SAD su registrovana tri nova slučaja, u Australiiji, Pakistanu i Ekvadoru po jedan novooboljeli.

Visoki američki zvaničnik dr Majkl Adams, apelovao je na Amerikance da prestanu da kupuju medicinske maske jer nisu efikasna zaštita od širenja zaraze, ali su zato neophodne za medicinsko osoblje koje liječi oboljele.

IZBORI U IZRAELU

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu proglasio je rano jutros parlamentarne izbore “najvećom pobjedom u životu” u pobjedničkom govoru na sajmu u Tel Avivu.

“Izraelski građani nam vjeruju, jer znaju da smo donijeli najbolju deceniju u istoriji Izraela”, rekao je Netanjahu, aludirajući na činjenicu da je na funkciji premijera neprekidno posljednjih deset godina.

Njegov govor dočekan je uzvicima: “Bibi (Netanjahuov nadimak) kralj Izraela”.

“Pobjeda je čak i slađa, jer smo pobijedili iako je izgledalo nemoguće”, rekao je Netanjahu koji je na funkciji premijera duže od svih svojih prethodnika, preko 13 godina.

On je u govoru obećao da će eliminisati iransku nuklearnu prijetnju i sklopiti mir s umjerenim arapskim zemljama.

Takođe je rekao da namjerava da preduzme dalje ekonomske reforme uz predloženi odbrambeni pakt sa SAD.

Govorio je i o aneksiji jevrejskih naselja na Zapadnoj obali, kako je najavljivao u izbornoj kampanji.

Izlazne ankete objavljene odmah nakon završetka jučerašnjih izbora u 22 sata po lokalnom vremenu pokazivale su da će Netanjahuov konzervativni Likud postati najveća partija u izraelskom parlamentu.

Međutim, ne predviđa se da ni Netanjahu ni njegov glavni rival Beni Ganc, vođa saveza partija centra Plavo i bijelo imaju jasnu većinu.

Jutros nakon 72 procenta prebrojenih glasova Likud i dalje vodi, a savez Plavo i bijelo je smanjio razliku.

Netanjahuov Likud je sa 35 poslanička mandata i dalje u prednosti, jer Plavo bijelo ima 33.

Treći po snazi je savez arapskih partija Zajednička lista sa 17 poslaničkih mandata.

Prvi rezultati izlaznih anketa pokazivali su da Netanjahu fali samo jedan poslanički mandat kada se udruži sa svojim prirodnim saveznicima vjerskim i desničarkim partijama do većine, 61 od 120 poslanika u Knesetu, ali je poslije taj broj smanjen na 59, pa na 58.

Zato izraelski mediji navode da je on pobijedio, ali mu koalicija još nije na dohvatu ruke, a osim toga 17. marta mu počinje suđenje za tri slučaja korupcije.

Njegov protivnik Beni Ganc, bivši komandat izraelske vojske ima još manje šanse da obrazuje vladajuću koaliciju.

Očekuje se da rezultati izbora budu objavljeni danas popodne.

Bili su to treći izraelski parlamentarni izbori za manje od godinu dana.

U prve dvije runde izbora u aprilu i septembru nije bilo jasnog pobjednika i nova vlada nije obrazovana.

Ni nakon ovih izbora politički zastoj u Izraelu koji već dugo traje izgleda nije prevaziđen.

OTKAZAO AKTIVNOSTI

Papa Franja, koji zbog prehlade već nekoliko dana otkazuje pojedine aktivnosti, nije zaražen koronavirusom, prenio je italijanski list Il Mešaggero.

Portparol Vatikana Mateo Bruni nije imao komentar, prenosi Rojters.

Papa se testirao na koronavirus budući da mu prehlada ne prolazi danima, ima temperaturu i kašlje.

On je prije pet dana tokom mise kijao i kašljao, nakon čega se ljubio i rukovao sa desetinama ljudi na Trgu svetog Petra.

U međuvremenu je otkazao neke audijencije kako bi se oporavio, a nije došao na jednu misu.

ZA PRIHVAT MIGRANATA

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao je da je odbio evropsku pomoć vrijednu milijardu eura za prihvat migranata u Turskoj, u trenutku kada su se hiljade ljudi natiskale na grčkoj granici, prenose agencije.

“Razgovaramo s njima. Kažu nam: ‘Poslaćemo vam milijardu eura’. Koga vi hoćete da prevarite ? Ne želimo više taj novac”, rekao je Erdogan na konferenciji za medije u Ankari u društvu bugarskog premijera Bojka Borisova.

Ove izjave dolaze u trenutku kada je Evropska unija sve zabrinutija zbog dolaska hiljade migranata na grčku granicu, budući da je Turska objavila da je “otvorila vrata” izbjeglicama.

Erdogan je u ponedjeljak poručio EU da ne želi “podijeliti teret” s Turskom koja je prihvatila blizu četiri miliona migranata i izbjeglica, uglavnom iz Sirije, koji bježe pred ratom u svojoj zemlji što je izbio 2011.

Turski predsjednik takođe je optužio “grčke vojnike” da su na grčko-turskoj granici “ubili dvoje migranata” i jednog teško ranili, ne potkrijepivši to dokazima.

Nešto ranije u ponedjeljak portparol grčke Vlade je nazvao “lažnim vijestima” video snimak na kojoj se čini da grčki vojnici ubijaju sirijskog migranta, prenosi Hina.

Više od 10.000 migranata, uglavnom iz Sirije, drugih bliskoistočnih država i Avganistana, stigli su do turskih granica sa državama Evropske unije Grčkom i Bugarskom, otkako je službena Ankara prošlog četvrtka najavila da će ih prestati držati na svojoj teritoriji.

Grčka je u nedjelju proglasila stanje najviše pripravnosti u zaštiti granice od priliva hiljada migranata prema njenoj teritoriji i objavila da će se svaki novi zahtjev za azil suspendovati za one koji ilegalno uđu u zemlju, prenosi Al Jazeera.

SEDAM SLUČAJEVA

Kina je danas prijavila sedam slučajeva koronavirusa kod ljudi koji su se vratili iz Italije, saopštili su kineski zdravstveni radnici.

Ovi slučajevi su zabilježeni u istočnoj provinciji Džedjijang, među kineskim državljanima koji su se prošle sedmice vratili iz Italije.

Kineske vlasti prijavile su jutros 125 slučajeva zaraze koronavirusom, najmanje od 21. januara.

Prijavljen je 31 smrtni slučaj, a ukupan broj umrlih dostigao je 2.943.

PO NALOGU PAPE

Po nalogu pape Franje, otvoreni su tajni arhivi koji se odnose na period Drugog svetskog rata, kada je poglavar bio Pije HII. Jevreji koji su otvaranje ahiva tražili decenijama, isto kao i naučnici i istoričari, očekuju odgovore na pitanja o papinoj ulozi u borbi protiv nacizma, a domaći naučnici o odnosu prema NDH, Anti Paveliću i Alojziju Stepincu.

Počelo je na pozorišnoj sceni, u predstavi u Njemačkoj, 1963, u kojoj je Sveta stolica optužena da je pasivna prema nacizmu.

Prije pozorišnih dasaka, sve se zapravo odigralo tokom Drugog svjetskog rata. Piju XII, izabranom prije početka rata, pripisuje se ćutanje na stradanje Jevreja, uključujući i one koji su 1943. iz Rima deportovani u Aušvic.

“Papa Pije XII je šampion humanosti, čovjek duboko zabrinut za sudbinu ljudi za one koji su bili progonjeni tih užasnih godina, neko ko je i sam bio objekat mržnje nacista i fašizma”, rekao je Pol Galager, sekretar Svete Stolice za odnose sa državama.

Drugo ćutanje zanima ovdašnje istoričare – o odnosu pape, Stepinca i NDH.

“Tu bi mogli da zaključimo šta je sve Vatikan znao o onome što se događalo u NDH, a bio je odlično obaviješten. Ono štose dešavalo u NDH je jedna velika i krupna mrlja na djelovanju Vatikana i Svete stolice, jer tu nije bilo riječi samo o fizičkom uništenju Srba, nego i prisilnom pokatoličenju”, istako je istoričar Milan Koljanin.

75 godina moralo je da prođe da bi se arhivi otvorili, a čak 14 da se dva miliona dokumenata složi po datumima i temama koji obuhvataju i period poslije rata.

“Ne samo bjekstvo Pavelića, nego i drugih važnih nacističkih zločinaca, recimo Ajhman, i mnogi drugi su se sklonili tzv. pacovskim kanalima u Južnu Ameriku, i n aBliski istok. Tu treba posebno naglasiti stav Vatikana i Svete stolice prema komunizmu i Hladnom ratu”, dodao je Koljanin.

Dio dokumenata o Drugom svjetskom ratu već je objavljen 70-ih godina. Istoričarima to nije bilo dovoljno.

“Ne vjerujem da crkva ima ičega da se plaši, jer, ono što je rekao papa Lav XIII prije 100 godina, crkva se ne plaši istine, zato moramo da sačekamo rezultate istraživanja”, kazao je Andrea Tornieli, direktor “Vatikan medija”.

IZAZOV SA MIGRANTIMA

Vođe tri institucije Evropske unije sjutra će otići u Grčku na granicu sa Turskom zbog izazova sa izbjeglicama, najavila je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.

“Uviđam da je Turska u teškoj situaciji što se tiče izbjeglica i migranata ali ono što sada vidimo ne može biti odgovor na tu situaciju”, rekla je danas fon der Lajen na konferenciji za novinare u osvrtu na tursku odluku od petka da otvori vrata migrantima da bi dobila zapadnu podršku u Siriji.

U Grčku će ići Fon der Lajen, i predsjednici Evropskog savjeta i Evropskog parlamenta Šarl Mišel i David Sasoli.

Fon der Lajen je rekla da će čelnici EU otići na grčko-tursku granicu jer je “izazov sa kojim se suočava Grčka evropski izazov” i dodala da Grčka ima punu podršku EU.

Tokom posjete šefica Evropske komisije sastaće se sa grčkim premijerom Kirijakosom Micotakisom.

Fon der Lajen je rekla da postoji sporazum između EU i Turske koga se EU drži. EU i Turska su 2016. potpisali sporazum o migrantima kojim je zaustavljen veliki priliv migranata u Evropu iz Turske.

Ona je razgovarala u petak telefonom sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, rekao je portparol Evropske komisije, ali nije dao dodatne detalje o tom razgovoru.

Grčka je u nedjelju uvela stanje maksimalne pripravnosti da bi štitila svoje granice od priliva hiljada migranata koji su krenuli ka njenoj teritoriji i najavila da će svaki novi zahtjev za azil biti suspendovan za one koji uđu.

Evropski komesar za upravljanje krizama Janez Lenarčić treba “narednih dana” da ide u Gaziantep, na jugoistoku Turske da ispita situaciju sa izbjeglicama.

KORONA VIRUS U ČEŠKOJ

Češka od danas zbog prijetnje novog korona virusa obustavlja letove u Južnu Koreju i na sjever Italije – u Milano, Veneciju i Bolonju, dok će Svjetski kup u bijatlonu u Novom Mjestu nad Moravom biti održan ali bez publike, odlučio je Savjet za bezbjednost Češke.

“Obustavljamo letove iz Južne koreje, Milana, Venecije i Bolonje. Istovremeno smo preporučili da se smanje posjete domovima za stare. Generalno preporučujemo da ljudi ne putuju u Italiju, tamo je porastao broj zaraženih za 560 osoba”, kazao je nakon sjednice državnog Savjeta za bezbjednost češki premijer Andrej Babiš.

Letovi se obustavljaju na narednih 14 dana, s tim da obustavljanje letova u Italiju Češka još mora da dogovori sa Italijom i Evropskom komisijom.

Bez publike, kada su organizatori očekivali dnevno oko 30.000 gledalaca a prodate su ulaznice za gotovo milion eura, od četvrtka do nedjelje biće održan Svjetski kup u bijatlonu u Novom Mjestu nad Moravom.

“S obzirom na to koliko ljudi je trebalo da dođe na tu manifestaciju to je preventivna mjera. Ja nijesam vidio nikakvu alternativu”, rekao je ministar unutrašnjih poslova Jan Hamaček.

“U srijedu ujutru će Savjet bezbjednosti odlučiti da li će biti restrikcija i za druge manifestacije”, kazao je premijer Babiš.

U Češkoj su za sada tri osobe zaražene virusom Covid-19 a čekaju se i testovi jedne Iranke koja ima simptome oboljenja.

Češki tehnički univerzitet u Pragu otkazao je danas nastavu zato što je jedan od predavača bio u kontaktu sa kolegom zaraženim korona virusom a ovog vikenda vratio se sa konferencije u italijanskom gradu Udine.

U susjednoj Poljskoj na vanrednoj sednici okupili su se poslanici Sejma poljskog parlamenta da im vlada podnese izvještaj o trenutnom stanju sa virusom korona u Poljskoj a jutros su se u Birou nacionalne bezbjednosti Poljske konsultovali predsjednik i premijer Poljske i ministri zdravlja i unutrašnjih poslova.

“Ministar zdravlja je potvrdio da u Poljskoj nema utvrđenih sučajeva korona virusa. Apelujem da se pitanje korona virusa ne upotrebljava u dnevnoj politici, da to ne bude tema za sporove. Potrebno nam je zajedničko djelovanje i mir”, kazao je novinarima nakon susreta poljski predsjednik Andžej Duda.

Pred poslanicima Sejma se po hitnom postupku našao specijalni zakon o suzbijanju korona virusa koji predviđa obavezni karantin i druge prinudne mjere države ukoliko bi se u Poljskoj epidemija proširila tako da sa njom ne mogu da se izbore sa njom lokalne samouprave.

Poljska opozicija žestoko je kritikovala predloženi zakon koji se pojavio na sajtu Sejma tek u nedjelju kasno uveče a već danas se o njemu glasa.

“Taj projekat to je uvođenje ratnog stanja”, kazala je poslanica opozicije Katažina Lubnauer i apelovala je da prvo čitanje zakona bude u plenumu a ne u Odboru za zdravstvo.

Ministar zdravlja Poljske Lukaš Šumovski saopštio je poslanicima da u Poljskoj nema nijednog slučaja zaraze, u bolnicima je testirano 127 osoba, 231 u je u domaćem karantinu.

BORBA S KORONAVIRUSOM

Francuska, Njemačka i Velika Britanija će pružiti “materijalnu i finansijsku pomoć” Iranu, jednoj od najteže pogođenih zemalja epidemijom koronavirusa, saopštila su danas u zajedničkom saopštenju njihova ministarstva spoljih poslova.

Te tri zemlje, koje su i među potpisnicama iranskog nuklearnog sporazuma, od ponedjeljka će poslati opremu za testove na virus, zaštitne kombinezone i rukavice.

Takođe su se obavezale da preko Svjetske zdravstvene organizacije i drugih tijela UN pošalju pomoć od gotovo pet miliona eura.

Predsjednik SAD Donald Tramp koji se zalaže za politiku maksimalnog pritiska na Iran, u subotu je takođe rekao da je spreman da pomogne Irancima u borbi protiv epidemije, pod uslovom da Teheran zatraži.

U Iranu je potvrđeno 978 slučajeva koronavirusa, a do sada su umrle 54 osobe.

Stručnjaci brinu da je iranski procenat smrtnih slučajeva od bolesti COVID-19 koju izaziva novi koronavirus, oko 5,5 odsto što mnogo veće nego u ostalim zemljama. To ukazuje da u Iranu ima možda mnogo više zaraženih nego što to pokazuju sadašnje brojke.

Od bolesti izazvane koronavirusom danas je u bolnici u Teheranu umro i Mohamed Mirmohamadi (71) član savjetodavnog tijela iranskog vrhovnog vođe Alija Hamneija.

On nije jedini visoki zvaničnik zaražen virusom u Iranu koji ima najveći broj smrtnih slučajeva na svijetu poslije Kine, epicentra epidemije. Među oboljelima od koronavirusa su i potpredsjednica Masumeh Ebtekar i šef vladinog tima za borbu protiv korona virusa Iradž Harirči.

Iran je na meti oštrih sankcija od kada su SAD izašle iz međunarodnog nuklearnog sporazuma sa Iranom, i sankcije su teško pogodile iransku privredu.

MERKEL

Njemačka kancelarka Angela Merkel ocijenila je danas kao “neprihvatljivo” to što Turska vrši pritisak na Evropsku uniju (EU) “preko leđa izbjeglica” otvarajući svoje granice sa Grčkom.

“Neprihvatljivo je da predsjednik Erdogan i njegova vlada izražavaju svoje nezadovoljstvo, ne nama kao EU nego preko leđa izbjeglica”, rekla je njemačka kancelarka u vrijeme kada Ankara pokušava da dobije zapadnu podršku u Siriji.

Grčka je juče proglasila stanje najviše pripravnosti u zaštiti granice od priliva hiljada migranata ka njenoj terotioriji i objavila da se svaki novi zahtjev za azil suspenduje za one koji ilegalno uđu.

“Izbjeglice su stavljene u situaciju u kojoj su otišle do granice i nalaze se u ćorsokaku”, rekla je kancelarka.

Kako je rekla Merkel politika EU se sastoji u tome da se zaključuju sporazumi između država da se izbjeglice ne bi stavile u težak položaj, u osvrtu na sporazum EU-Turska iz 2016. čiji cilj je bio da se spriječe migranti od dolaska u Evropu u zamjenu za finansijsku pomoć Unije.

Nešto prije njene izjave portparol kancelarke pozvao je Tursku da “poštuje” taj sporazum, ocijenivši da je do sada EU ispunila svoje obaveze.

Od šest milijardi eura obećanih Turskoj prema sporazumu sklopljenim sa Briselom 2016, 3,2 milijarde su isplaćene, rekao je portparol kancelarke Štefen Zajbert. Novac treba da pomogne Ankari da finansira prihvat izbjeglica, posebno Sirijaca koji bježe od rata, i da spriječi da se upute ka EU.

Otvaranje turskih granica zabrinjava Evropu a posebno Njemačku koja je prihvatila više od milion tražilaca azila između 2015. i 2016, a taj veliki priliv je pothranio jačanje ekstremne desnice.