AMBASADORKA SE OGLASILA

Bivsa americka ambasadorka pri UN Niki Hejli izdala je nove memoare u kojima je ponovo nagovijestila mogucnost da se kandiduje na predsjednickim izborima, mozda 2024. godine.

Iako je bivsa guvernerka Juzne Karoline sama otisla iz administracije predsjednika Donalda Trampa, sto se rijetko dogada u Bijeloj kuci, neki stratezi tvrde da bi u posttrampovoj eri mogla da se bori da povrati podrsku tradicionalista medu republikancima koji nijesu zagovornici predsjednika.

“Pozitivno se ocjenjuje sto je izasla, a da je Trampova administracija nije previse ocrnila”, kaze Cip Felkel, republikanski strateg iz Juzne Karoline.

AP navodi da Hejli, koja promovise knjigu “Uz duzno postovanje” nije bila dostupna za izjavu.

HONG KONG

Sefica Vlade Hongkonga Keri Lam izjavila je danas da demonstranti pod policijskom opsadom u univerzitetskom kampusu imaju samo mogucnost da se predaju ukoliko zele mirno rjesenje.

“To se moze postici samo uz punu saradnju demonstranata, ukljucujuci naravno one koji izazivaju nerede. Oni moraju da obustave nasilje, da se predaju i mirno odu slusajuci uputstva policije”, porucila je Lam.

To je bila njena prva konferencija za novinare otkako su u nedjelju demonstranti zauzeli Politehnicki univerzitet, bastion petomjesecnog protesta.

Posto su prosle noci desetine demonstranata uspjele da pobjegnu tako sto su s jednog pjesackog mosta skakale na ulicu gdje su cekali saradnici koji su ih odvezli motociklima, ne zna se koliko ih je ostalo u kampusu.

Jedna 19-godisnja djevojka koja krije ime, za AFP je u ponedjeljak govorila o ocajanju demonstranata opkoljenih u kampusu: “Neki placu, neki su gnijevni (…) jer nema izlaza, jer vise nije moguce napustiti kampus”, rekla je ona.

Protesti u Hongkongu, cesto nasilni, traju od pocetka juna.

Aktivisti optuzuju policiju za prekomjernu upotrebu sile jer u sukobima s demonstrantima koristi suzavac, palice i gumene metke, a prijeti da ce upotrijebiti i “bojevu municiju”, dok su demonstranti na policajce bacali cigle i “molotovljeve koktele” i jednog policajca ranili

DEMOSTRACIJE U HONGKONGU

Nasilje kao odgovor na eskalirajuce antivladine proteste u Hongkongu je neprihvatljivo, ocijenila je Evropska komisija i pozvala vlasti da djeluju “strogo srazmerno” prema ponasanju demonstranata.

“Vidjeli smo izvjestaje da je policija hapsila medicinsko osoblje dok je pokusavalo da pruzi pomoc onima koji su povredeni, sto je izvor duboke zabrinutosti”, izjavila je portparolka visoke predstavnice EU za spoljnu politiku i bezbjednost Maja Kocijancic.

Prema njenim rijecima, svako nasilje je neprihvatljivo i bilo kakva akcija organa za sprovodenje reda mora ostati strogo srazmjerna ponasanju demonstranata.

“Temeljne slobode, ukljucujuci posebno pravo na mirno okupljanje i izrazavanje, moraju se postovati”, rekla je Kocijancic, prenosi Rojters.

Kocijancic je izjavila da je EK pozvala sve strane da se suzdrze i ukljuce u napore da smire situaciju.

U BOLIVIJI

Donedavni predsjednik Bolivije Evo Morales izjavio je kako strahuje da ce politicki nemiri u njegovog zemlji, u kojima su poginule najmanje 23 osobe, dovesti do gradanskog rata.

Morales je pozvao na nacionalni dijalog kao jedini put za okoncanje nasilja, ali i svoje sljedbenike da ne naginju nasilju.

On je u intervjuu za Spansku novinsku agenciju EFE istakao da “clanovi bande primaju 100 dolara dnevno” kako bi odrzavali nasilne proteste protiv njega.

“Kako bi bilo dobro kada bi vlada Spanije ili Hose Luis Rodrigez Zapatero (bivsi predsjednik Vlade Spanije op.a.) kao i Pepe Muhika (bivsi predsjednik Urugvaja) ili druge vlade preuzele ulogu u posredovanju”, porucio je Morales.

Prema podacima Meduamericke komisije za ljudska prava (IACHR) i nevladine organizacije “Defensoria del Pueblo”, talas nasilja u Boliviji je od 20. oktobra do 16. novembra odnio 23 ljudska zivota, dok je ranjeno 715 osoba, ukljucujuci osam novinara i 56 policajaca.

Morales je podnio ostavku nakon poziva komandanta bolivijske vojske u obracanju naciji u direktnom prenosu na televiziji.

Za njim je izdata potjernica odmah nakon sto je saopstio da je podnio ostavku. Bivsi bolivijski predsjednik je trenutno u egzilu u Meksiku, koji je medu drzavama koji aktuelnu krizu u Boliviji osuduju i nazivaju drzavnim udarom.

U REGIONU SAHELA

Francuski premijer Eduar Filip danas je pozvao da se dzihadistima u regionu Sahela “ne ostavi nikakva sansa i nijedno uporiste” i zatrazio ukljucenje u borbu svih drzava zapadne Afrike.

“Jedna stvar je sigurna: dzihadisticke grupe ce profitirati, kad god budu u stanju, od nasih slabosti, manjka nase koordinacije ili nasih nedostataka u vidu sredstava, angazovanja ili obuke. Ne smijemo im dati nijednu sansu, nijedno uporiste”, rekao je Filip u obracanju medunarodnom forumu o bezbednosti u Dakaru.

On je pozvao da se “situacija pogleda u oci, u svojim nijansama, a ponekad u surovoj istini”.

Filip je ocijenio da je “na nekim teritorijama dzihadisticka prijetnja ako ne iskorijenjena onda u najmanju ruku obuzdana”.

Ipak, naveo je francuski premijer, “na drugim mjestima se ta pretnja razvija” i napreduje, ubiruci koristi od “korupcije i sverca”.

Bezbjednost u regionu Sahela je pogorsana posljednjih mjeseci pa je dovedena u pitanje efikasnost ne samo vojski drzava regiona vec i stranaca koji im pomazu, prije svega Francuza.

IAEA SAOPSTILA

Iranske zalihe teske vode, koja moze da se koristi za proizvodnju plutonijuma potrebnog za proizvodnju atomskog oruzja, prevazisle su ogranicenje postavljeno nuklearnim sporazumom Irana i svjetskih sila, saopstila je danas Medunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).

Navedeno je da je tokom jucerasnje inspekcije ustanovljeno je da su iranske zalihe “porasle na 131,5 tona”, dok je dozvoljeno 130 tona. To je prvi put da je konstatovan toliki prelazak limita otkako je Teheran u maju najavio da ce postepeno prestati da postuje odredbe sporazuma.

IAEA je navela da je 16. novembra od Teherana dobila obavjestenje da su zalihe teske vode presle 130 tona.

Teska voda nije radioaktivna ali se koristi u nekim djelovima nuklearnih reaktora kao sredstvo za usporavanje neutrona nastalih tokom nuklearne fisije.

Proizvodnja plutonijuma je alternativa obogacivanju uranijuma za proizvodnju atomske bombe.

U KINI

Kina je saopstila da je u toj zemlji utvrden i treci slucaj kuge, posto je ta teska, zarazna bolest dijagnostikovana 55-godisnjem muskarcu koji je ubio i pojeo divljeg zeca.

Vlasti su saopstile da je muskarcu iz ruralne oblasti Silingol dijagnostikovana bubonska kuga i da je on od subote u bolnici u gradu Huade.

Kineske vlasti navode da je 28 osoba koje su imale bliski kontakt sa zarazenim muskarcem smjesteno u karantin, ali da niko od njih nije imao groznicu ili druge simptome kuge.

Dvijema osobama, takode iz oblasti Silingol, u Pekingu je 12. novembra dijagnostikovana plucna kuga, ali izmedu dva slucaja nije pronadena epidemioloska veza.

Kuga moze biti smrtonosna za 90 odsto zarazenih ako se ne lijeci, prevashodno razlicitim vrstama antibiotika.

IZGUBILI DVA KOJA SU IMALI

Sto deset poslanika izabranih na parlamentarnim izborima u Bjelorusiji predstavljaju partije koje podrzavaju vlasti i predsjednika Aleksandra Lukasenka, a opozicija je izgubila jedina dva mjesta koja je imala u prethodnom sazivu.

Bjeloruska izborna komisija objavila je danas spisak poslanika izabranih na juce odrzanim parlamentalnim izborima i svi su iz partija i organizacija koje podrzavaju vlast. Izlaznost je bila 77 odsto.

Na prethodnim izborima 2016. godine dva clana opozicije izabrana su u Parlament prvi put u 20 godina ali ni jednom nije dozvoljeno da se kandiduje ovog puta. Brojni kandidati, medu kojima i neki od opozicionih favorita bilo je iskljuceno sa izbora jer navodno nijesu ispunili administrativne zahtjeve.

Opozicija u zemlji juce je osudila masovne zlopuotrebe na izborima. Juce je do polovine dana zabiljezeno 500 krsenja propisa.

Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS) koja je poslala 400 posmatraca za izbore, danas treba da podnese svoj izvjestaj o izborima.

Politikolog Pavel Usov ocjenjuje kao preuvelicanu izlaznost od 77,22 odsto koju je objavila drzavna izborna komisija, on kaze da gradani sve manje izlaze na izbore ciji se ishod unaprijed zna.

Nezavisni informativni sajt naviny.by ocijenio je da je “vlada pljunula na opoziciju” i formirala parlament po svojoj zelji.

Takav je rezultat iako sef drzave Lukasenko pokusava priblizavanje sa Evropskom unijom koja redovno kritikuje nedostatak demokratije u toj bivsoj sovjetskoj republici. On je posljednjih godina dao vise prostora opoziciji i oslobodio politicke zatvorenike u nastojanju da poboljsa veze sa Zapadom poslije neslaganja sa tradicionalnim saveznikom Moskvom.

Nazvan “posljednjim diktatorom u Evropi” Lukasenko vodi tu bivsu sovjetsku republiku 25 godina. Ni jedni izbori odrzani od tada u Bjelorusiji nijesu po ocjeni medunarodnih posmatraca smatrani slobodnim ili pravednim.

Lukasenko je rekao juce odgovarajuci na optuzbe o izbornoj pronevjeri da narod Bjelorusije moze da ne glasa za njega iduce godine kada budu predsjednicki izbori ako ga vise ne zeli.

“Obecao sam da se necu drzati ovog mjesta dok mi ne poplave prsti. Vjerujte da mi nije ovo najmeksa stolica”, rekao je on novinarima. On je potvrdio juce da ce se kandidovati na izborima 2020.

IMA I POVRIJEDENIH

Najmanje tri osobe su ubijene, a ima i povredenih u pucnjavi u supermarketu u gradu Dankan, u Oklahomi, javljaju svjetski mediji.

Kako javljaju mediji, medu mrtvima je i napadac.

Pucnjava se dogodila u supermarketu Volmart u Oklahomi.

Prema prvim izvjestajima, zbog incidenta skole su zatvorene u toj oblasti.

KOMESAR ZA PROSIRENJE

Evropski parlament (EP) je potvrdio nominaciju Olivera Varheljija, madarskog kandidata za komesara za prosirenje, potvrdeno je iz sjedista te institucije.

Varhelji je prosle nedjelje obavio prvo potvrdno saslusanje, ali nije do kraja ubijedio sve zastupnike da je u stanju da preuzme tu duznost. On je morao da odgovori na dodatna pisana pitanja. Odgovori su poslati ovog prijepodne i to je bilo dovoljno da se zadovolje zastupnici i potvrde njegovu nominaciju.

Oliver Varhelji je drugi kandidat iz Madarske za evropskog komesara. Prije njega, kandidat iz Budimpeste je bio bivsi ministar pravosuda Laszlo Troscanyi, ciju je nominaciju Evropski parlament odbacio vec u pocetnoj fazi jer je konstatovao konflikt interesa.

Evropski parlament je sveukupno odbio tri kandidata: iz Madarske, Rumunije i Francuske. Ovo je bio razlog zasto novi saziv Evropske komisije (EK) nije preuzeo duznost 1. novembra kako je bilo nacelno planirano. Tri nova kandidata iz ovih zemalja su dobili potvrdu Evropskog parlamenta koji bi trebalo da izglasa cijeli paket novog saziva EK, 27. novembra na plenarnoj sjednici.