TRAŽI SE KOMPROMIS

Evropski lideri okupili su se u Briselu kako bi pokušali da nađu kompromis o zajedničkom budžetu Evropske unije, koji obuhvata sedmogodišnji period. Očekuje se da će današnji samit biti dug i težak, budući da su razlike između zemalja članica duboke. Sedmogodišnji finansijski okvir projektovan je na oko hiljadu milijardi eura.

Kako postići višegodišnji finansijski okvir, uz zadovoljenje očekivanja svih zemalja članica? Predsjednik Savjeta Šarl Mišel koji je okupio evropske lidere kazao je da je svjestan da je ovo pitanje među najtežima sa kojima se Evropa trenutno suočava, ali i da ne gubi nadu u dogovor.

“Postoji mnogo različitih interesa, zabrinutosti. Svi su oni legitimni, ali ubijeđen sam da ćemo postići napredak u narednih nekoliko sati ili dana. Mnogo posla je urađeno kako bismo približili stavove. Posljednji koraci kako bi se postigao kompromis su najteži. Sve je na stolu”, kazao je Mišel.

Situaciju oko usvanjanja Budžeta dodatno komplikuje Bregzit, jer Brisel više ne može računati na doprinos Londona, koji bi tokom sedmogodišnjeg perioda bio između 60 i 75 milijadi eura. Ujedinjeno Kraljevstvo, nakon Njemačke najviše je izdvajalo za budžet EU, tako da će sada Berlin povući najveći finansijski teret.

“Velike razlike moraju da se prevaziđu. Iz Njemačke perspektive nijesmo srećni ternutnim statusom u pregovorima, jer mislimo da nije postignut pravi balans”, navle je njemačka kancelarka Angela Merkel.

Predsjendikca EK Ursula fon der Lajen ocjenjuje da je važno da novu budžet bude prije svega moderan i usmjeren ka digitalizacij i eklogiji.

“Važno je da budžet bude orjentisan ka našim najvažnijim prioritetima, kao što su Evropski zeleni sporazum, i da Evropa bude spremna za digitalno doba. Za nas je važno da najmanje 25 odsto bužeta bude preusmjereno na projekte koji su u okviru Evrposkog zelenog sporazuma”, kazala je ona.

Lideri nijesu saglasni ni oko toga kako raspodijeliti novac, jer je 60 odsto budžeta usmjereno na poljoprivredu i kohezionu politiku.

“Borimo se da imamo zajedničku poljoprivrednu politiku, koja bi nam omogućila da hranimo Evrpoljane. Naši farmeri nas hrane, i to je politika koju treba da poboljšamo, jer ne možemo da govorimo o klimatskoj politici biodiverziteta ukoliko ne reformišemo poljoprivredu” isztakao je predsjednik Francuske Emanuel Makron.

Što se tiče 15-ak zemalja na istoku i jugu, uključujući i Španiju, Poljsku i Grčku, koje su velike korisnice kohezionih fondova, one očekuju da praksa izdvajanja bogatijih zemalja za pomoć manje razvijenim ostane na istom nivou. Zemlje članice imaju i različite predloge koliko novca treba da uplacuju u zajedničku kasu. Komisija je preporučila izdvajanje od 1,11 procenata BDP-a, dok se one zemlje koje najviše odvajaju za zajednički budžet, kao što su Njemačka, Danska, Holandija i Švedska, zalažu se da nacionalni doprinosi EU ne budu veći od jedan odsto BDP. Predsjednik Mišel izašao je sa srednjim predlogom – 1,074 odsto, a bitka oko decimala je važna jer 0,01 odsto budžeta, predstavlja više od 10 milijadri eura.

RODŽER STOUN

Savezni sud osudio je danas Rodžera Stouna, dugogodišnjeg savjetnika američkog predsjednika Donalda Trampa, na tri godine i četiri mjeseca zatvora zbog optužbi koje uključuju laganje u istrazi o ruskom miješanju u američke predsjedničke izbore 2016.

Savezno tužilaštvo tražilo je od suda da osudi Stouna na sedam do devet godina zatvora, ali je sudija Ejmi Džekson ocijenila da bi takva presuda “bila nepotrebna”, prenosi Rojters.

Ona je, takođe, odbacila navode da je Stoun kažnjen zbog svoje lojalnosti predsjedniku.

“Njemu nije suđeno jer se zauzeo za predsjednika. Suđeno mu je jer je zataškavao za predsjednika”, kazala je Džekson.

Stoun je u novembru prošle godine proglašen krivim jer je lagao Kongres i opstruirao istragu Predstavničkog doma o umiješanosti Trampa i Rusije u izbore 2016. godine.

On je negirao sve optužbe, navodeći da je postupak protiv njega politički motivisan.

Stounova karijera republikanskog operativca protezala se od doba skandala Votergejt iz ranih 1970-ih, do Trampove kampanje prije četiri godine.

PREKRAJANJE GRANICA

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu odrekao se dijela mirovnog plana predsjednika SAD Donalda Trampa o prekrajanju izraelske granice na osnovu čega bi se više arapskih gradova pripojilo budućoj palestinskoj državi.

Netanjahu je izjavio za izraelski arapski novinarski sajt Panet da ta ideja nije relevantna.

“Moramo izbrisati ideju o transferu. Nema transfera. Neće biti transfera. Niko, ni Jevrejin, ni Arapin neće biti preseljen iz svog doma”, rekao je izraelski lider.

U Trampovom planu predstavljenom u Bijeloj kući 28. januara “razmatra se mogućnost” da se takozvani Trougao, područje jugoistočno od Haife, blizu palestinskog grada Dženina na Zapadnoj obali, uključi u državu Palestinu ako se obje strane slože.

Stanovnici tog područja u kojem je 14 gradova i sela sa više od 260.000 izraelskih Arapa su protestovali protiv ideje da bi jednog dana mogli da žive u novoj palestinskoj državi.

Sugestijom u Trampovom planu se ne predviđa fizičko preseljenje žitelja Trougla već samo prekrajanje granica.

MERKEL

Njemačka kancelarka Angela Merkel poručila je danas, nakon terorističkog napada u nargila baru u Hanau, u kojem je ubijeno devet osoba, da su rasizam i mržnja otrov koji je kriv za previše zločina.

Merkelova je izrazila saučešće porodicama žrtava i naglasila da je danas veoma tužan dan za Njemačku.

“Njemačka će se boriti protiv onih koji žele da podijele zemlju duž etničkih linija”, kazala je Merkel, prenosi Tanjug.

Kancelarka je rekla da je u stalnoj komunikaciji sa svim nadležnim vlastima i da se neprestano informiše o istrazi.

Prema njenim riječima, puno se preduzima kako bi se rasvijetlila pozadina zločina.

Ona je kazala da već sada sve ukazuje na to da je počinilac djelovao iz ekstremno-desničarskih i rasističkih motiva.

“Rasizam je otrov. Mržnja je otrov. A taj otrov postoji u našem društvu i kriv je za mnoge zločine”, konstatovala je Merkel.

Devet osoba ubijeno je u pucnjavi u dva nargila bara u njemačkom gradu Hanau, a osumnjičeni je pronađen mrtav u svom domu, gdje je pronađeno i tijelo njegove majke.

Većina žrtava u napadu su Kurdi.  

OSUMNJIČENI UHAPŠEN

Jedan muškarac je uhapšen poslije napada hladnim oružjem danas u džamiji u centru Londona u kome je jedna osoba povrijeđena, saopštila je londonska poliicija.

“Jedan muškarac je uhapšen na licu mjesta i osumnjičen za pokušaj ubistva”, navela je policija i dodala da je jedan sedamdesetogodišnjak povrijeđen u incidentu u velikoj džamiji Ridžent parka u centru Londona.

Napadnuti muškarac pronađen je sa više povreda kada je stigla hitna pomoć i odveden je u bolnicu gdje je navedeno da mu nije ugrožen život, saoštila je policija, prenosi BBC.

Slike iz džamije pokazuju bijelca sa kapuljačom i farmerkama i bosim nogama kako ga policajci pritiskaju na podu. Jedan video snimak pokazao je nož na zemlji ispod plastične stolice.

Očevici su rekli da je povrijeđen muškarac mujezin džamije, osoba koja poziva muslimane na molitvu.

Policija nije davala izjave o mogućem motivu za napad.

VIŠE OD 100 ZARAŽENIH

Južna Koreja prijavila je danas prvu osobu umrlu od novog koronavirusa, dok je broj zaraženih u toj zemlji prešao sto.

Broj zaraženih od koronavirusa u Južnoj Koreji se udvostručio u posljednja 24 časa, poslije velikog skoka broja slučajeva zabilježenih u Deguu, četvrtom po veličini gradu u zemlji, koji ima više od 2,5 miliona stanovnika.

Gradonačelnik je pozvao stanovništvo da ostane u svojim kućama.

Južnokorejski centar za kontrolu i prevenciju bolesti objavio je danas 51 novi slučaj osoba zaraženih koronavirusom, čime je ukupan broj zaraženih porastao na 104.

Među njima više od četdeset ljudi posjećivalo je ogranak Crkve Šinčeondži, koja se često smatra sektom.

Umrla osoba je jedan šezdesetogodišnji muškarac koji je živio u provinciji Sjeverni Kangsang. Prema zvaničnicima, on je imao pozitivan test na koronavirus uradjen dan poslije njegove smrti od simptoma pneumonije.

Jedna 61-ogodišnja žena smatra se da je izvor zaraze najmanje 47 vjernika Crkve Šinčeondži, i vlasti sumnjaju da ima još zaraženih.

Kada je imala temperaturu 10. februara dva puta je odbila da se podvrgne testu za novi koronavirus navodeći da nije nedavno putovala van zemlje, prenose mediji. Zatim je prisustvovala na najmanje četiri službe u toj crkvi prije nego što je dijagnostikovana da ima virus. Gradske vlasti Degua navele su da je preko 1.000 vjernika te crkve prisustvovalo istim službama kao ona.

Ukupno 64 slučaja zaraženih zabilježeno je u gradu Degu, u provinciji Sjeverni Kangsang, na istoku zemlje.

Komanda garnizona američke vojske u tom gradu, gdje ima ukupno oko 10.000 ljudi, ograničila je kretanje i naložila vojnicima koji su prisustvovali službama crkve Šinčeondži da ostanu u karantinu.

Iz predostrožnosti, hitne službe u četiri bolnice tog grada su zatvorene, rekao je jedan lokalni zvaničnik.

Crkva Šinčeondži zatvorila je sve svoje ogranke širom zemlje i saopštila da žali što je jedna njihova članica koja je smatrala da se radi o gripu zato što nije bila van zemlje, zarazila brojne članove crkve i izazvala zabrinutost u lokalnoj zajednici.

TRAMP NAJAVIO

Američki predsjednik Donald Tramp imenovao je Ričarda Grenela, dosadašnjeg ambasadora u Njemačkoj, vršiocem dužnosti direktora nacionalne obavještajne službe koja nadgleda 17 špijunskih agencija u zemlji, piše današnji Njujork tajms.

Odabirom Grenela, koji ima malo iskustva u obavještajnoj službi ili u vođenju velike birokratije, predsjednik je nagovijestio da želi pouzdanog, agresivnog lidera na vrhu obavještajne zajednice, prenosi Njujork tajms.

Grenel se više puta našao na udaru kritika zbog svoje otvorenosti, najprije dok je bio “operativac”, a potom i kao ambasador.

Grenel je davao izjave koje su neki njemački zvaničnici smatrali kao protivljenje tamošnjoj vladi, vanrednu intervenciju u unutrašnje stvari koju diplomate obično izbjegavaju.

On je napao ono što je nazvao “neuspješnom” politikom otvorene granice u Njemačkoj, koja je preselila stotine hiljada sirijskih izbjeglica, i kritikovao stavove Berlina o Iranu, vojnoj potrošnji i kineskim ulaganjima u globalne telefonske mreže. Takođe je izrazio želju za osnaživanjem konzervativaca širom Evrope.

Grenel je, prije petnaestak godina, bio pomoćnik tadašnjeg američkog ambasadora pri Ujedinjenim nacijama Džona Boltona i bio je posebno aktivan tokom diplomatskih pokušaja SAD da u Savjet bezbjednosti izdejstvuju promjenu Rezolucije 1244 o Kosovu i usvajanje plana Marti Ahtisarija.

Funkciju šefa svih obavještajnih službi preuzeće od Džozefa Magvajera, koji je na čelu obavještajne službe od ostavke Dena Koutsa, bivšeg republikanskog senatora iz Indijane.

Grenel ovu vijest još nije komentarisao, kao ni Bijela kuća.

TOKOM ŠTRAJKA

Brazilski senator Sid Gomez ranjen je iz vatrenog oružja dok je pokušavao da interveniše tokom štrajka vojne policije u državi Seara.

Gomez, koji je bivši guverer ove države, prebačen je u bolnicu, objavio je sam na Tviteru.

Na društvenim mrežama kruže snimci na kojima se vidi kako na stoji na jednom bageru i pokušava da zaustavi štrajk, prenosi Rojters.

Njegov brat Siro Gomez, takođe političar i bivši ljevičarski predsjednički kandidat rekao je da je njegovog brata upucala vojna policija, ali da mu vitalni organi nijesu ugroženi.

PUTIN

Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je danas da, kada je razmišljao o kandidatima za novog premijera Rusije, Mihail Mišustin nije bio na listi, već da su u igri bila druga tri ili čak četiri kandidata.

“Niko sem mene nije spomenuo Mišustina”, rekao je Putin u intervjuu za Tass i dodao da je izbor Mišustina bio njegova lična odluka.

Kao razloge zbog kojih se odlučio za njega, Putin je naveo lične osobine i profesionalne vještine, ali i rezultate koje je postigao dok je obavljao dužnost šefa Savezne poreske službe.

“Praktičan čovjek koji veoma dobro razumije šta treba da se uradi i koji zna kako to da uradi. Koji to radi i postiže rezultate”, rekao je Putin.

Putin je u intervjuu otkrio i da je unaprijed obavijestio prethodnog premijera Dmitrija Medvedeva o ostavci vlade.

“Uživali smo u vrlo iskrenim, kolegijalnim, prijateljskim odnosima sa Dmitrijem Anatolievičem dugi niz godina. Nemamo nikakve tajne jedni od drugih. Tako da smo s njim razgovarali o ovom pitanju. Ranije smo razgovarali o tome i on je znao šta se događa”, rekao je Putin.

On je odbacio spekulacije da smjena vlade izgleda kao specijalna operacija i rekao da je do rekonstrukcije vlade došlo brzo jer “Rusija nije Belgija da može da bude cijelu godinu bez vlade”.

Govoreći o novoj vladi, Putin je rekao da su svi njeni članovi kompetentni, dobro informisani i da znaju da rade svoj posao.

Kako je rekao, mnogi od njih su radili na nacionalnim projektima ranije i potpuno su upućeni u njih.

Prilikom formiranja novog kabineta, poslušao je savjete premijera Mišustina i dodao da prilikom njihovog izbora nije vodio računa o popularnosti kandidata.

“Kriterijum su bile njihove profesionalne kvalifikacije. Uvažavao sam mišljenje Mišustina. Kada sam u vezi nekih kandidata imao sumnje, ali Mišustin bi mi dokazao da je ta osoba najbolja za taj posao. Složio sam se sa njim jer na kraju krajeva, on formira svoj tim”, rekao je Putin.

OD POSLJEDICA KORONAVIRUSA

Od posljedica koronavirusa preminulo je dvoje starijih državljana Japana koji su bili putnici na kruzeru “Dajmond princes”.

Prema navodima japanskih medija, radi se o muškarcu i ženi u 80-im godinama, oboje su državljani Japana koji su i prethodno imali medicinskih tegoba.

Na kruzeru, koji je u karantinu od 3. februara, koga posljednjih dana napuštaju putnici koji nijesu zaraženi, zaraženo je više od 620 putnika.

Virusna epidemija koja je započela u Kini zarazila je više od 75.000 ljudi širom svijeta, dok se broj smrtnih slučajeva u kontinentalnoj Kini popeo na 2.118, saopštila je danas Kineska nacionalna zdravstvena komisija.