ADVOKAT TVRDI

Advokat Džulijana Asanža tvrdi da je predsjednik SAD Donald Tramp ponudio pomilovanje osnivaču Vikiliksa ukoliko kaže da Rusija nije bila umiješana u razotkrivanje imejlova tokom američkih izbora 2016. godine.

Ponudu je navodno prenio bivši republički kongresmen Dejna Rohrabaher.

Asanžov advokat je iznio ove tvrdnje tokom pripremnog saslušanja pred vestminsterskim sudom uoči procesa sljedeće nedjelje na kojem će se odlučili o Asanžovom izručenju.

Bijela kuća je saopštila da se radi o “potpunoj izmišljotini i laži.”

Poruke koje je objavio Vikiliks uoči predsjedničkih izbora 2016. godine sadržale su poražavajuće detalje o Demokratskoj partiji i navodno su uništile šanse njene kandidatkinje Hilari Klinton.

Asanž je ranije porekao da je ovaj materijal dobio iz Kremlja, iako su ruski obavještajci optuženi u Americi da su umiješani u slučaj.

Na suđenju sljedeće nedjelje raspravljaće se o Asanžovom izručenju Americi zbog 18 tačaka optužnice za prethodno objavljene diplomatske depeše.

Ukoliko bude proglašen krivim, može da bude osuđen na maksimalnih 175 godina zatvora.

Asanžov advokat Edvard Ficdžerald rekao je na sudu da postoje dokazi da je bivši kongresmen Rohrabaher iznoo ponudu za pomilovanje.

Rohrabaher, poznat po otvorenoj podršci ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, posjetio je ambasadu Ekvadora u Londonu u kojoj je boravio Asanž u avgustu 2017. godine, rekao je advokat.

U to vrijeme, sumnjalo se da je Rusija iza sramotnih imejlova Demokratskog nacionalnog komiteta koje je objavio Vikiliks – iako je Asanž poricao da su Rusi bili umešani.

BBC je pokušao da stupi u kontakt sa Rohrabaherom za komentar.

Dnevnik Vol Strit žurnal je 2017. godine pisao da je Rohrabaher kontaktirao Bijelu kuću pokušavajući da obezbijedi pomilovanje Asanža.

Rohrabaher je navodno tražio da Asanž obezbijedi “dokaz” da Rusija nije bila izvor hakovanih imejlova koje je Vikiliks objavio tokom izbora u Americi 2016. godine.

Asanž je u pritvoru od prošlog septembra, pošto je odslužio 50 nedjelja zatvora zbog kršenja uslova kaucije.

Osnivač Vikiliksa je prethodno, od 2012. godine, živio u ambasadi Ekvadora da bi izbjegao izručenje Švedskoj zbog optužbi za seksualno napastvovanje. Asanž je od početka poricao optužbe, koje su kasnije i odbačene.

ULTRADESNIČARSKI MOTIVI

Savezno tužilaštvo Njemačke saopštilo je danas istražuje masovnu pucnjavu u njemačkom gradu Hanau u kojoj je poginulo 11 osoba, uključujući osumnjičenog za koga se navodi da je možda imao “ultradesničarske motive”.

Njemačka novinska agencija DPA ​​izvještava da policija pregledava video snimak koji je osumnjičeni navodno objavio na mreži nekoliko dana ranije, u kojem detaljno opisuje teoriju zavjere o zlostavljanju djece u Sjedinjenim Državama.

Autentičnost video snimka nije mogla odmah da se provjeri.

Devet osoba je ubijeno u dva nargila bara tokom noći, a policija je kasnije saopštila da su pronašli osumnjičenog i još jednu osobu u kući nedaleko od drugog od tih kafića.

Policajci su zatvorili i pretresli stan u okrugu Keselštad u Hanauu, u blizini mjesta gdje se desila jedna od pucnjava, nakon dojave svjedoka o automobilu koji je pobjegao, a koji je možda povezan sa slučajem.

Policija je navela da je još rade na potvrđivanju identiteta dva tijela koja su pronađena u kući.

“Naše misli su jutros sa ljudima Hanaua, u čijoj sredini je počinjen ovaj grozni zločin”, objavio je na Tviteru portparol njemačke kancelarke Angela Merkel.

Ranije danas, policija je saopštila da je osam osoba ubijeno, a da je pet povrijeđeno u pucnjavi u nargila barovima, kao i da je kod prvog bara primjećeno tamno vozilo kako napušta mjesto zločina, dok je kod drugog bara uočen automobil prekriven termičkom folijom i sa razbijenim staklom.

“Ovo je bilo užasno veče koje ćemo dugo pamtiti sa tugom”, rekao je gradonačelnik Hanaua Klaus Kaminski za Bild.

Hanau je grad se nalazi oko 20 kilometara istočno od Frankfurta i ima oko 100.000 stanovnika.

PROBLEMI U AVIO KOMPANIJI

Boingov avion 737 maks suočava se sa potencijalnim novim bezbjednosnim problemima. Naime, pronađene su naprsline u rezervoarima za gorivo nekoliko novih letjelica koje su se nalazile u skladištu, gdje su čekale da budu isporučene avio-kompanijama.

Kako prenosi Bi-Bi-Si, lider Boingovog programa 737 rekao je zaposlenima da je ovo otkriće “apsolutno neprihvatljivo”.

Naprsline su otkrivene tokom održavanja aviona, a Boing je saopštio da je odmah napravio korekcije u sistemu proizvodnje kako bi spriječio da se tako nešto ponovo dogodi.

Te izmjene uključuju da se sprovodi dodatna inspekcije prije nego što se zatvore rezervoari za gorivo, dodaje AP.

Portparol Boinga rekao je da ta kompanija ne smatra da će ovaj problem dodatno odložiti povratak aviona u vazduh. Model aviona 737 maks prizemljen je u martu prošle godine poslije dvije avionske nesreće, u kojima je poginulo 346 osoba.

ODUZELI AKREDITACIJE

Kina je danas oduzela akreditacije novinarima američkog “Volstrit džornal” i naredila im da odu zbog naslova koji je uredništvo tog njujorškog lista dalo jednoj kolumni u rubrici “Mišljenja” koju kineska vlada smatra uvredljivom.

U naslovu tog teksta o epidemiji virusa, Kina je nazvana “pravim bolesnikom Azije”.

Oduzimanje akreditacije uslijedilo je dan pošto je vlada američkog predsjednika Donalda Trampa nazvala “stranim misijama” ispostave pet kineskih državnih medija u SAD, zahtijevajući od njih da tamo registruju zaposlene i imovinu.

Kina je tu odluku ocijenila kao pogrešnu i najavila da će na to odgovoriti.

Portparol Ministarstva spoljnih poslova Kine, Geng Šuang, rekao je da početkom februara objavljeni komentar jednog američkog univerzitetskog profesora u rubrici “Volstrit džornala” “Mišljenja”, pod “rasistički diskriminatorskim naslovom” predstavlja “blaćenje napora države i naroda Kine u borbi protiv epidemije” novog korona virusa.

To je, rekao je predstavnik, “izazvalo gnušanje i osudu u kineskom narodu i u međunarodnoj zajednici”.

Rekao je da je odluka o protjerivanju tri novinara donijeta pošto je “Volstrit džornal” odbio zahtjev da se “zvanično izvini i da preduzme mjere prema umiješanim odgovornim osobama” za sporni tekst.

“Volstrit džornal” je rekao da su akreditacije oduzete zamjeniku šefa njegovog biroa u Pekingu i jednom reporteru – obojici državljanima SAD kineskog porijekla, i jednom njegovom novinaru, Australijancu. Dato im je pet dana da napuste Kinu.

Kao i većina stranih medija, “Volstrit džornal” nije dostupan u Kini, a njegov vebsajt i članke na internetu blokiraju onlajn cenzori.

UN UPOZORAVA

Izaslanik Ujedinjenih nacija (UN) za Siriju Geir Pedersen upozorio je danas Savjet bezbjednosti na neposrednu opasnost od zaoštravanja situacije na sjeverozapadu Sirije, poslije nedavnih izjava Turske i Rusije.

“Ne mogu da iznesem nikakav napredak u okončanju nasilja na sjeverozapadu ili ponovnog podsticanja političkog procesa,” rekao je Pedersen na mjesečnom sastanku Savjeta bezbjednosti o Siriji.

Uprkos intenzivnim poregovorima, Ankara i Moskva nijesu postigle nikakav sporazum i čak naprotiv nedavne izjave nagovještavaju skoru eskalaciju situacije, dodao je on.

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan danas je dobio oštro upozorenje Moskve kada je zaprijetio da će uskoro pokrenuti vojnu ofanzivu u Siriji protiv snaga predsjednika Bašara al Asada u sjeverozapadnoj oblasti Idlib.

Pomoćnik generalnog sekretara UN za humanitarna pitanja Mark Loukok je podsjetio da je oko 900.000 ljudi raseljeno oko Idliba, i dodao da je među njima više od 500.000 djece.

“Ljudi bježe u očajnim uslovima”, rekao je on.

Njemačka je pozvala generalnog sekretara UN Antonija Gutereša da preduzme akciju da bi se zaustavio sukob u Libiji.

Takozvani Astana proces (u koji su uključeni Rusija, Turska i Iran) je gotov, naglasio je predstavnik Njemačke, uz podršku Velike Britanije, dok SAD u ovom odmjeravanju snaga podržavaju Tursku, člana NATO, i koja, kako ukazuje Vašington, preuzima znatan teret pihvatajući hiljade sirijskih izbjeglica.

IRAN

Dvoje starijih Iranaca umrlo je od koronavirusa, javili su danas iranski zvanični mediji samo nekoliko sati pošto su prijavljena dva slučaja zaraženih od tog virusa u zemlji.

Kako navodi agencija Irna, savjetnik iranskog ministra zdravlja Alireza Vahabzadeh je rekao da su oboje umrli od koronavirusa u Komu, oko 140 kilometara južno od glavnog grada, Teherana.

Ranije tokom dana iranske vlasti su potvrdile da su prijavljena dva slučaja zaraženih novim virusom, prva dva u zemlji, prenijela je iranska agencija Isna. Zvaničnici su kasnije rekli da su ta dva pacijenta umrla.

Radi se o prvim smrtnim slučajevima od koronavirusa na Bliskom istoku. Od tog virusa je umrlo više od 2.000 ljudi, od kojih samo osam van kontinentalne Kine, po dvoje u Hongkongu i Iranu, po jedan u Francuskoj, Japanu, Filipinima i Tajvanu.

Iran je uveo bezbjednosne mjere za dolazne letove na svojim aerodromima da kontroliše moguće širenje virusa.

Drugde na Bliskom istoku potvrđeno je devet slučajeva oboljelih od ovog virusa u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, od kojih su sedmoro kineski državljani, jedan je iz Indije i jedan sa Filipina, dok je Egipat potvrdio svoj prvi slučaj zaraženog u petak.

Egipat je identifikovao zaraženu osobu kao stranca koji ne pokazuje ozbiljne simptome bolesti. Ta osoba je u bolnici i u izolaciji, ali nije navedena nacionalnost ni kako je ta osoba došla u Egipat.

ZBOG TRAMPOVIH TVITOVA

Glavni američki državni tužilac Vilijam Bar razmišlja o napuštanju svoje funkcije zbog tvitova predsjednika Donalda Trampa o istragama Ministarstva pravosuđa.

Bar je to najavio osobama bliskima Trampu, ali ne i predsjedniku lično, piše Vašington post.

On bi mogao da podijeli svoja razmišljanja s ljudima bliskima Trampu u nadi da će predsjednik dobiti poruku i prestati da tvituje o istragama Ministarstva pravosuđa, dodaje list.

Bijela kuća i Ministarstvo pravosuđa nijesu odmah odgovorili na upit Vašington posta za komentar.

Tramp je juče kazao da ima potpuno povjerenje u Bara, koji je prošle nedjelje u intervjuu rekao da mu postaje nemoguće da radi posao uz Trampov običaj tvitovanja.

“Otežavam mu posao… s tim se slažem. Državni tužilac je čovjek velikog integriteta”, rekao je Tramp novinarima.

“Vrijeme je da se zaustavi tvitanje o kaznenim predmetima Ministarstva pravosuđa. Ne mogu da radim svoj posao s konstantnim komentarima koji me potkopavaju”, kazao je Bar za ABC News.

Iako je dao podršku Baru, Tramp je takođe pozitivno govorio o tvitovanju.

“Društveni mediji su mi jako važni, jer mi daju glas”, kazao je.

Prošle nedjelje tužioci koji su vodili slučaj protiv Trampovog prijatelja Rodžera Stouna, koji je prošle godine proglašen krivim za ometanje pravde, zastrašivanje svjedoka i laganje Kongresu, predložili su sudu da Stounu odredi kaznu zatvora u trajanju od sedam do devet godina.

Tramp je na svom Tviteru napao takvu odluku, te kazao kako je ona nepoštena, a dan kasnije Bar i ostali visoki zvaničnici ministarstva, ujedno i glavnog državnog tužilaštva, odbili su preporuku četvoro tužilaca, jer bi ona, kako su utvrdili, bila neprimjerena.

UPSKOS PRITISCIMA

Crna kutija ukrajinskog putničkog aviona koji je prošlog mjeseca oboren nad Iranom je oštećena, ali je Iran neće predati drugoj zemlji uprkos pritisku da to učine.

Prošle sedmice je kanadski premijer Džastin Trudo rekao da je je on bio pod utiskom iranskom ministra vanjskih poslova Mohameda Zarifa da mora biti sprovedena potpuna i nezavisna istraga o obaranju aviona.

Brojni od 176 putnika i članova posade koji su poginuli u padu ukrajinskog aviona bili su Iranci sa dvojnim državljanstvom, koje Iran ne priznaje. U avionu je poginulo 57 kanadskih državljana.

“Imamo pravo da sami pročitamo crnu kutiju. Imamo pravo da budemo prisutni pri ispitivanju crne kutije”, rekao je Zarif.

“Ako bismo trebali da damo kutiju drugima kako bi oni pročitali njen sadržaj, onda je to nešto što sigurno nećemo uraditi”, dodao je Zarif, prenosi Radio Slobodna Evropa (RSE).

Ministar odbrane Amir Hatami rekao je da je kutija koja snima podatke o letu ‘pretrpjela značajnu štetu, te da je od odbrane zatraženo da pomognu u njenoj obnovi’.

Svih 176 putnika u avionu je poginulo kada je iranska najmoćnija vojna snaga, Revolucionarna garda, ispalila rakete na avion, nakon što su pogrešno procijenili da se radi o neprijateljskoj meti.

Iranski ministar vanjskih poslova takođe je dodao da o istrazi pada aviona razgovaraju sa drugim zemljama, naročito Ukrajinom.

Ukrajinski avion na letu PS752 iz Teherana za Kijev, srušio se ubrzo nakon polijetanja. Svih 176 putnika, uključujući članove posade, su preminuli.

DVIJE OSOBE ZARAŽENE

Prvi slučajevi koronavirusa potvrđeni su u Iranu pošto je otkriveno da su dvije osobe zaražene, prenosi iranska poluzvanična agencija ISNA pozivajući se na vlast.

Agencija, međutim, ne navodi nacionalnu pripadnost zaraženih, prenosi AP.

ISNA je citirala zvaničnika u Ministarstvu zdravlja Kijanuša Džahanpura, koji je rekao da su u prethodna dva dana otkriveni neki sumnjivi slučajevi novog koronavirusa.

Broj zaraženih koronavirusom u Kini porastao je na 74.185, a preminulih na 2.004.

IZVJEŠTAJ UN-A

Svijet ne uspijeva da zaštiti djecu od zdravstvenih opasnosti koje predstavljaju klimatske promjene i loša prehrana, stoji u ključnom UN-ovu izvještaju upozoravajući da je svako dijete pod “trenutnom prijetnjom”.

Prema mišljenju više od 40 svjetskih najistaknutijih stručnjaka za zdravlje djece i adolescenata, nijedna država na svijetu ne štiti adekvatno sljedeći naraštaj od utjecaja ugljendioksida, uništavanja prirode i procesuirane hrane.

Oni su rekli da pretjerane emisije ugljendioksida, koje uglavnom proizvode bogatije države, “prijete budućnosti sve djece” te će ih opteretiti dodatnim zdravstvenim opasnostima, od smrtonosnih talasa vrućine do pojačanog širenja tropskih bolesti.

Izvještaj koji su naručili Svjetska zdravstvena organizacija i UNICEF takođe naglašava da djeci prijeti opasnost štetnog reklamiranja hrane bogate mastima i šećerom, alkohola i cigareta.

“Velika poruka je da nijedna država ne štiti zdravlje današnje djece niti njihovu budućnost”, rekao je Entoni Kostelo, profesor Međunarodnog centra za zdravlje djece i direktor Instituta za svjetsko zdravlje na Universitetu Koledž u Londonu.

“Kad pogledate kakvu štetu čini zagađenje vazduha dječjim plućima, imamo vrlo malo vremena da to riješimo”, rekao je za AFP.

“Imamo rješenja, ono što nemamo je političko vođstvo i želja da se to postigne”, kazao je Kostelo.

Izvještaj, objavljen u medicinskom časopisu “The Lancet”, rangira 180 država po stopi preživljavanja djece, obrazovanju i prehrani.

“Donosioci svjetskih odluka propustili su da zaštite djecu i mlade: propustili su da zaštite njihovo zdravlje, propustili su da zaštite njihova prava i propustili su da zaštite njihovu planetu”, rekao je direktor Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) general Tedros Adhanom Gebrejesus.

Oko 250 miliona djece mlađe od pet godina u državama s niskim i srednjim prihodom pod rizikom su usporenog rasta zbog izgladnjelosti i drugih posljedica siromaštva, rekli su autori.

Istovremeno, broj gojazne djece širom svijeta povećao se 11 puta od 1975, te sada iznosi 124 miliona.

Djeca u nekim zemljama vide po 30.000 televizijskih reklama svake godine, a jedna je studija u Australiji pokazala do koje su mjere djeca u toj zemlji izložena reklamama za alkoholna pića.